Splitski profesor: Mjere za učenike moraju se ili ukinuti ili ozbiljno ublažiti
https://www.index.hr/vijesti/clanak/spl ... _tid=48721
SPLITSKI profesor sa Kineziološkog fakulteta, Zoran Grgantov, napisao je otvoreno pismo koje je objavljeno na stranicama Fakulteta jučer, a čija je tema ukidanje ili ublažavanje epidemioloških mjera koja se odnose na djecu. Navodi kako je i sam roditelj, ali i sveučilišni profesor i odbojkaški trener te da je ozbiljno zabrinut za zdravlje djece.
Njegovo pismo prenosimo u cijelosti.
"Ovim putem kao roditelj ali i sveučilišni profesor i odbojkaški trener, koji svakodnevno podučava velik broj mladih sportaša i studenata kineziologije, izražavam svoju ozbiljnu zabrinutost za zdravlje naše djece i molim nadležne, ali i sve roditelje i sve koji rade s djecom i mladima, da promisle o učincima primjene epidemioloških mjera u školama.
Naime, prilikom donošenja bilo kakvih mjera trebamo biti sigurni da štetni učinci tih mjera na zdravlje djece i mladih nisu veći od njihovih pozitivnih učinaka. Zato mi dozvolite da pokušam napraviti tu usporedbu utemeljeno na dostupnim znanstvenim dokazima. Također sam mišljenja da na našoj djeci ne bismo smjeli primjenjivati nikakve mjere čiji potencijalni negativni učinci nisu istraženi, pa ću ukazati i na te mjere. Da ne bi ostalo samo na analizi dostupnih dokaza predložit ću i konkretne mjere koje bi trebalo donijeti s ciljem isključivanja ili smanjenja svih čimbenika rizika koji dugoročno mogu ugroziti zdravlje djece a da se pritom ne poveća značajno mogućnost zaraze virusom COVID-19.
Analizom dokumenta „Usporedba pokazatelja o vodećim javnozdravstvenim problemima u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji“ (glavni urednik doc. dr. sc. Krunoslav Capag), može se zaključiti da prema pokazateljima smrtnosti i pobola u Hrvatskoj dominiraju kronične nezarazne bolesti, na prvom mjestu kardiovaskularne, zatim maligne bolesti, dijabetes, mentalni poremećaji, kronične respiratorne bolesti, te ozljede i njihove posljedice. Procjenjuje se da je čak do 93% smrtnosti u Hrvatskoj uzrokovano nezaraznim bolestima. Prema podacima iz tog dokumenta u 2014. je u Hrvatskoj oko 39.000 ljudi umrlo samo od kardiovaskularnih i malignih bolesti. Autori dokumenta ukazuju da se većina tih smrtnih slučajeva mogla prevenirati promjenom stila života što uključuje prestanak pušenja, smanjenje ekscesivne konzumacije alkohola, postojanje pravilne i uravnotežene prehrane uz odgovarajuću tjelesnu aktivnost i održavanje primjerene tjelesne mase.
Prema podacima SZO samo nedovoljna tjelesna aktivnost uzrokuje oko 3,2 milijuna smrti godišnje na globalnoj razini. Stoga bi nas trebalo zabrinjavati da tjelesna aktivnost mladih u Hrvatskoj značajno opada. Primjerice 2002. godine 33,5% hrvatskih petnaestogodišnjaka je bilo u dovoljnoj mjeri tjelesno aktivno, dok je taj udio 2014. godine pao na 25,4%. Kod učenica u dobi od 15 godina taj udio je pao sa 16,8% u 2002. na samo 11,7% u 2014. godini. U razdoblju od 2013. do 2017. u Hrvatskoj je zabilježen najveći porast postotka osoba koje ne vježbaju i ne bave se sportom među svim zemljama EU (sa 17 na 37%). Prema predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije do 2030. će svako drugo dijete biti pretilo. Vjerojatno će situacija biti još alarmantnija ako se nastavi s trenutnim mjerama koje ograničavaju mogućnosti djece za bavljenje sportom i tjelesnom aktivnošću općenito.
