Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović rekao je u intervjuu za austrijsku ORF televiziju da je Demokratska partija socijalista spremna da bude najjača opoziciona partija.
- Mi za sada imamo nezvanične rezultate izbore, i te nezvanične rezultate DPS je prihvatila, i čestitala našim konkurentima na ostvarenom rezultatu. Uradili smo to već u samoj noći izbornog dana. Dakle, sada nam preostaje da se proces u cjelini završi, da čujemo i zvanične rezultate od strane Državne izborne komisije (DIK). Nemamo očekivanja da tu može doći do neke ozbiljnije promjene. Dakle, vjerujemo da će preliminirani rezultati biti i zvanični i da će se brojčanik, dakle, koji obračunava mandate, zadržati na tome da je 41 mandat dobila tročlana koalicija koja je do sada bila opozicija, a da će Demokratska partija socijalista sa svojim koalicionim partnerima imati mandat manje, imati 40 mandata. Što se tiče formiranja vlade, kao što znate, to je sada posao koji tek treba da počne. Vidjećemo da li ova tročlana koalicija, koja je osvojila 41 mandat zaista može da ostvari takav nivo programske i političke bliskosti da formira vladu i da preuzme odgovornost za vršenje izvršne vlasti u Crnoj Gori. Što se tiče Demokratske partije socijalista, mi smo partija koja je jako dugo bila stožer državne politike, mi smo i danas najjača partija u Crnoj Gori i nakon ovih izbora. Mi smo naravno spremni uvijek da i dalje nosimo odgovornost za državnu politiku Crne Gore, ali smo već jasno kazali, spremni smo prihvatajući ovakav izborni ishod da budemo odgovorna najjača opoziciona partija, koja će u narednom periodu kao i do sada voditi računa o strateškim nacionalnim interesima. Dakle, o građanskoj državi Crnoj Gori, o multietničkoj demokratiji u njoj i o evropskom putu daljeg razvoja naše zemlje”, rekao je Đukanović.
Kazao je - povodom optužbi opozicije da stoji iza nekih incidenata, kao u Pljevljima, te da izborne komisije hoće da mijenjaju ove rezultate kroz ponavljanje izbora - da špekulacija nikad nije nedostajalo na političkoj sceni Crne Gore, prenosi Oslobođenje..
- Znate, špekulacija nikad nije nedostajalo na političkoj sceni Crne Gore. Sjetite se svih prethodnih godina koliko je bilo špekulacija na račun aktuelne vlasti i te su špekulacije uvijek bile sračunate da izazovu promjenu vlasti i da dovedu do promjene strateškog kursa kretanja Crne Gore. I sada kada su ovi izbori u pitanju, postojala je špekulacija kako će Demokratska partija socijalista braniti vlast svim sredstvima, nezavisno od izborne volje građana. Kao što vidite, od toga nema ništa. Već sam Vam kazao da smo u noći izbora kazali da čestitamo konkurentima na ostvarenom rezultatu. Prema tome, nije naša opcija da bilo kakvim postizbornim inženjeringom, dakle poništavanjem izbornih mjesta i ponovnim glasanjem dovedemo u pitanju ono što je za nas neupitna demokratska činjenica. Ta neupitna demokratska činjenica kaže da je ova tročlana koalicija na ovim izborima imala za nijansu više glasova od naše koalicije, i u skladu sa našom ukupnom političkom praksom, i u skladu sa našom deklaracijom da zaista želimo da Crnu Goru razvijamo i kao stabilno i demokratsko društvo, mi tu demokratsku volju građana prihvatamo, i vjerujemo da se za svoje programske ciljeve i za neke principe razvoja demokratskog društva moramo boriti i kada smo vlast i kada smo opozicija.
ORF televiziju zanimalo je kako će u Crnoj Gori funkcionisati kohabitacija.
- Sigurno će funkcionisati u skladu sa Ustavom države. Siguran sam da će Crna Gora i na tom pitanju potvrditi ono što smo mukotrpno gradili tokom prethodnih 25 godina i po mom sudu solidno izgradili, a to je da postoji jedan respektabilan nivo demokratske kulture u Crnoj Gori. Postoji jedan odgovoran odnos prema stabilnosti, a važan dio stabilnosti društva je da se poštuje Ustav i da skladno funkcioniše podijeljena vlast. Kao što ste kazali, suočićemo se sa jednim novim izazovom, gdje će vladu tvoriti jedna politička struktura, na poziciji predsjednika će biti, ću biti ja, kao predstavnik jedne druge političke strukture. U parlamentu ćemo imati 41 poslanika na jednoj strani, 40 poslanika na drugoj strani. Nije to nikakvo senzacionalno iznenađenje. Znamo da Crna Gora funkcioniše kao podijeljeno društvo već dugo vremena i da je to posljedica istorijskih podjela koje je naslijedila naša generacija i sa kojima smo se pokušali nositi na jedan civilizovan način, da pokušamo da kroz procese emancipacije približavamo ljude sa te dvije udaljene obale u Crnoj Gori. Došli smo do određenog rezultata, ne treba ga potcijeniti, rekao je Đukanović.
O ikonografiji u noći izbora, predsjednik Crne Gore rekao je sljedeće.
-Ova ikonografija koju ste pomenuli u noći izbora i nakon toga vjerujem da iznenađuje samo one koji su beznadežno neupućeni. Ko god je našao makar malo vremena da osmotri šta se događa u regionu Zapadnog Balkana, morao je upravo to očekivati. Mi već nekoliko godina upozoravamo svoje evropske, evroatlantske partnere, ukupnu javnost, da se ne samo u Crnoj Gori, čak usuđujem se da kažem ponajmanje u Crnoj Gori, ali u regionu u cjelini, i dalje oštro konfrontiraju dvije vizije budućnosti. Jedna je ta koju je negdje predvodila Crna Gora u regionu, i koju i dalje predvodi. A to je vizija evropske budućnosti regiona Zapadnog Balkana. Vi znate da je naša definicija da su evropske i evroatlantske integracije drugo ime za stabilnost Zapadnog Balkana. Mi ne mislimo da Zapadni Balkan može sam da učvrsti svoju stabilnost i da ne mislimo da može da sam sebi obezbijedi dinamičan ekonomski i demokratski prosperitet. Mislimo da nam je na tom planu potrebna Evropska unija i da nam je potreban NATO. Dakle, kao neki strateški okviri čiji sastavni dio u bliskoj perspektivi treba da postane i Zapadni Balkan, kazao je Đukanović.
On je rekao da "nasuprot toj viziji budućnosti imamo drugu, to je ona vizija koja želi da obnovi sve one konzervativne i retrogradne politike koje smo imali prilike da gledamo početkom 90-ih godina."
- To je politika ekstremnog nacionalizma, to je politika koja pretenduje da mijenja granice na Balkanu, da umjesto aktuelne konfiguracije Balkana dobijemo tri proširene velike države na prostoru Balkanu. To je ona politika koja je 90-ih godina dovela do rata u kojem je izginulo blizu 150.000 ljudi. Nažalost, razvoj događaja u našem regionu, razvoj događanja na široj sceni, dakle ne mislim samo u odnosima Rusija - Evropa, nego i u samoj Evropi, i unutar samog NATO-a, doveo je do toga da je popustila pažnja međunarodne zajednice prema regionu Zapadnog Balkana, da su se restaurirale politike velikodržavnih nacionalizama iz 90-ih godina i da sve to danas, da kažem, dovodi u pitanje ono što je na neki način tekovina dosadašnjeg evropskog i evroatlantskog razvoja Zapadnog Balkana. Kad kažem da ima puno upliva sa adresa koje su izvan Zapadnog Balkana, pa nećemo valjda sada otkrivati ono što su zvaničnici Moskve sami kazali. Oni su već u više navrata kazali da se protive širenju NATO-a, a suštinski i Evropske unije na prostor Zapadnog Balkana. Dakle oni pokušavaju da to svoje protivljenje ostvare, tako što su veoma uplivisali u politički život određenih zapadno-balkanskih država. Ne vjerujem da time ikoga iznenađujem i u Evropi, zato što su uplivisali i u politički život svake evropske države, i Sjedinjenih Američkih Država, zašto bi drugačije tretirali Balkan. Dakle, takva poruka iz Moskve je naravno ohrabrila retrogradne politike u regionu."
Rekao je da je danas "kao što vidimo, oživio je velikosrpski nacionalni projekat."
- Taj projekat pretenduje da obezbijedi neku kompenzaciju Srbiji za izgubljeno Kosovo i naravno da je tu Crna Gora prva željena meta velikosprskog nacionalizma. To valjda svi jednako dobro čitamo, nije niko neobaviješten. Ako je i ostao bez dovoljno pažnje za Zapadni Balkan, nebrojeno puta tokom posljednjih par godina smo to ponovili kao opasnost, nikada ne ističući interes Crne Gore u prvi plan. Dakle, Crna Gora će morati sa tim da se nosi, kao što vidite spremni smo da se nosimo i nakon ovih izbora. Ono što je loše, to je da, ako ta politika nastavi da dalje živi, da se širi, da nesmetano ugrožava suverenost drugih država u regionu, i da na taj način vraća Zapadni Balkan u 90-e godine. Nadajmo se da ipak do toga ipak neće doći, i da će oni koji su naši prioritetni partneri, a naš prioritetni partner je EU, jer je Zapadni Balkan dio evropske kuće, da EU sa svojim strateškim partnerom - SAD, dakle u formi evroatlantskog partnerstva pokazati viši stepen pažnje u narednom periodu, da se suzbiju retrogradni procesi koji su se danas razmahnuli u našem regionu i koji prijete da proizvedu štetne posljedice po evropsku stabilnost, kazao je Đukanović.
i to kažem jer ni vlasti nisu uzeli a već su počeli divljati....šta će se tek dešavati ako zasjednu
