Sve ovo super nego me tuga obuze kad procitah da je Energoinvest drzao ovo, a sada sve strancima. Vazno je da se radi, sta drugo recianelsol wrote: ↑28/01/2020 14:44 Neće to raditi vlada nego ovi:
ponedjeljak16. decembar 2019.
Vareška zlatna dolina: Rudarenje počinje 2021. godine, plemeniti metali šlag na torti
Nove tehnologije omogućuju da se izdvajaju plemeniti metali, što nije moglo da se radi s tehnologijom koja je postojala 80-ih godina 20. stoljeća
Vareška zlatna dolina: Rudarenje počinje 2021. godine, plemeniti metali šlag na torti
Sve bazične prate plemeniti metali. Naš prioritet u Varešu su cink i olovo, a zatim barit
Rijetkost je da je jedan investitor poput Adriatic Metalsa, istraživačko-razvojne kompanije iz Velike Britanije, odnosno njegove sestrinske firme, bosanskohercegovačke podružnice Eastern Mining, ušao u našu zemlju, uložio tolike pare u istraživanje i pokazao takvu ozbiljnost u poslu, izjavio je za Oslobođenje Zdravko Marošević, načelnik Općine Vareš.
MIRZA DAJIĆ
BH vojna industrija i naoruzanje
- dr_Evil
- Posts: 21520
- Joined: 01/07/2019 15:35
- Location: Gdje je proslost neizvjesnija od buducnosti!
#11101 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
- anelsol
- Posts: 3934
- Joined: 10/05/2017 22:41
#11102 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Radi li ova livnica?Guadalajara wrote: ↑28/01/2020 14:44https://madeinbih.org/item/zeljezara-livnica-vares/Livnica se trenutno nalazi na zatvorenom prostoru od 12.000m2 sa cjelokupnom projektnom dokumentacijom. Cjelokupno zemljište na kojem je izgrađena livnica, i koje je u potpunosti u privatnoj svojini, obuhvata 30.000 m2.
Proizvodni kapacitet livnice iznosi 7900 tona liva godišnje, od čega 7400 tona čeličnog i sivog liva i 500 tona odljevaka od obojenih metala.
Asortiman proizvoda je sljedeći:
kočione papuče
tankostijeni liv i trgovački liv
obojeni metali na bazi bakarnih legura
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
-
The 51st State
- Posts: 16743
- Joined: 12/01/2008 12:06
#11104 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Kakv drzava i fabrike, ako ima dovoljno rude sam ce investitor to uraditi.dr_Evil wrote: ↑28/01/2020 14:13Kad malo bolje razmislimo vlada zeli da se rijesi svih rudnika, a ne da otvara novi. Tesko da ce se neki privatnik odluciti da otvori rudnik, vjerovatno je jeftinije uvesti. Ovo moze uraditi samo drzavna firmaThe 51st State wrote: ↑28/01/2020 11:19 ovo je kapitalna stvar, sasvim dovoljno rude za jednu solidnu topionicu.
- MorningStar
- Posts: 9431
- Joined: 22/11/2019 18:43
#11105 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Ne samo dovoljno rude , nego i kvaliteta te rude, infrastrukture za transport,energetske potrebe rudnika,olaksice porezne i administrativne,dostupnost centaranza servisiranje opreme i sredstava,blizina centaranza nabavk istih i itd , ruda imamo ostalo nemamo.The 51st State wrote: ↑28/01/2020 17:35Kakv drzava i fabrike, ako ima dovoljno rude sam ce investitor to uraditi.dr_Evil wrote: ↑28/01/2020 14:13Kad malo bolje razmislimo vlada zeli da se rijesi svih rudnika, a ne da otvara novi. Tesko da ce se neki privatnik odluciti da otvori rudnik, vjerovatno je jeftinije uvesti. Ovo moze uraditi samo drzavna firmaThe 51st State wrote: ↑28/01/2020 11:19 ovo je kapitalna stvar, sasvim dovoljno rude za jednu solidnu topionicu.
-
The 51st State
- Posts: 16743
- Joined: 12/01/2008 12:06
#11106 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Kako mislis nemamo infrastrukture? Zeljeznica je tu, servisiranje cega je problematicno? Radna snaga sa tradicijom u metalurgiji adekvatna, ne vidim sta je problem tacno. Uz sve peripetije administracije ako ima dovoljno rude isplativije mu je topionicu instaliratii nego rudu u ploce voziti Jedino cime bi ga uslovio da ta topionica bude u varesu, mrtav kraj totalno. Joa ako bi se desila gradnja zeljeznicke pruge, Vares=Banovici to bi bila sjajna stvar za industrijsko uvezivanje tz i ze bazena.
- MorningStar
- Posts: 9431
- Joined: 22/11/2019 18:43
#11107 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Zeljeznica u poluraspadu sa mjenjenjem lokomotive 3 puta do granice, radna snaga u metalurgiji je podosta u penziji podosta u inostranstvu,jeftinije neke rude dovlaciti iz kine nego odavde ... ljudi efikasno uz dobru mehanizaciju,teretne terminale i zeljeznice su uvezali rudnike rj. Sirovine i industrijske bazene .... daleko smo mi od toga - jer na vlasti ne samo sto su lopovi nego jos uz to totalno nesposobni ljudi bez ikakvih pozitivnih ideja.Umjesto imati zeljezaru dobro povezanu sa rudnikom ljubija u istom konzorcijumu i sa mogucnoscu da im se dozvoli izgradnja TE, aluminijuma sa solarnim postrojenjima i vjetrenjacama u svom vlasnistvu direktne veze zeljeznicom sa milicima a ne mjenjaj lokomotive, fabriku pjesadijskog oruzja u ilijasu da koristi baze iz zenice i mostara.Baznu hemiju i barutanu u tuzlanskom bazenu da se modernizuje i da se ozivi vitezit, modernizacija pretisa i formiranje kruga proizvodnje artiljerijske municije. Izgradnjan srednjih hidrocentrala, modernizacija prosirenje i uklanjanje barijera oko zeljeznica.The 51st State wrote: ↑28/01/2020 18:10 Kako mislis nemamo infrastrukture? Zeljeznica je tu, servisiranje cega je problematicno? Radna snaga sa tradicijom u metalurgiji adekvatna, ne vidim sta je problem tacno. Uz sve peripetije administracije ako ima dovoljno rude isplativije mu je topionicu instaliratii nego rudu u ploce voziti Jedino cime bi ga uslovio da ta topionica bude u varesu, mrtav kraj totalno. Joa ako bi se desila gradnja zeljeznicke pruge, Vares=Banovici to bi bila sjajna stvar za industrijsko uvezivanje tz i ze bazena.
Na svo ovo pojednostaviti administraciju i upravljanje privrednim razvojom kao i nadzorom finansijskim itd iste ....
Koncentrirane industrijske i privredne zone namjenski razvijane - dobro zeljeznicki i putno povezane u blizini resursa i ljudske baze.
Ali ..... meeeeeee muuuuuuu
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#11108 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
09.09.2014
BANJALUKA, SARAJEVO - Vrtoglavih 67.160 tona metalnog otpada izvezeno je prošle godine iz države, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, iz koje napominju da je riječ uglavnom o željezu, čeliku, aluminijumu, olovu i bakru.
Ako se taj podatak uporedi sa cijenama ovih metala, grubim procjenama dobije se brojka "teža" od 100 miliona maraka, koliko su platili domaći otkupljivači, ali je u konačnici suma znatno veća jer su i oni ostvarili profit pri prodaji u inostranstvu.
Ipak, prema riječima stručnjaka, u svemu najviše profitiraju zemlje u koje izvozimo, jer stvaraju gotov proizvod i onda ga, nerijetko, prodaju upravo nama.
Najmanji dio kolača dobiju oni koji akumulatore, stare oluke i radijatore, kao i školjke vozila i slične predmete prodaju, dok otkupljivači u BiH imaju prilično dobru zaradu.
Kada se ispod svega podvuče crta, BiH gubi veliku svotu jer umjesto gotovog proizvoda prodaje sirovinu.
"Najbolji bi rezultat bio da smo mi taj otpad reciklirali, odnosno preradili i kasnije dobivenu sirovinu upotrijebili za neku novu proizvodnju i u konačnici izvezli gotov proizvod metalske industrije sa daleko većom vrijednošću. U tom smislu je ovakav izvoz negativan", ocjenjuje Igor Gavran, ekonomski analitičar u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Po njegovim riječima, gledajući u obzir nedostatak kapaciteta za recikliranje u BiH, te činjenicu da se država riješila otpada, ovakav izvoz ima i pozitivne strane.
"U svakom slučaju, u svemu najveći profit ostvaruju oni koji taj otpad kupe u stranim državama i prerade ga u nešto vrednije. U BiH profitiraju izvoznici, jer otkupne cijene su uglavnom marginalno niske. Sve ovo bi trebalo da bude najveći poticaj i signal za razvoj prateće industrije, odnosno reciklaže i korištenja", pojašnjava Gavran.
I sindikalne vođe iz oblasti metalske industrije smatraju da je poražavajuće to što mi izvozimo materijale koji se koriste kao sirovina, a potom kupujemo gotove proizvode.
"Mi imamo i kod nas kapacitete koji prerađuju željezni otpad, ali se dosta toga i izvozi. Kada je riječ o izvozu, mora se mnogo uraditi da mi od tih sirovina stvaramo kvalitetne proizvode, a ne da ih uvozimo", poručuje Tane Peulić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS.
Otkupljivači metalnog otpada kažu da građani iz svojih kuća i dvorišta prodaju gotovo sve što im ne treba, a mogu da unovče, od starih radijatora do olupina vozila.
"Dobro dođe njima, jer se riješe nečeg što im samo smeta i ujedno zarade, ali i nama, jer to na kraju i prodamo. E, sad, teško je da vam kažem koje su cijene, sve zavisi od toga koliko je otpad 'čist'. Orijentaciono, po kilogramu, najjeftinije je željezo - 0,38 KM, a najskuplji je bakar i košta oko devet maraka. Olovo košta oko 1,8 KM po kilogramu, a ko prodaje veće količine, dobija više novca po prodatom kilogramu", navode otkupljivači.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, lani smo najviše izvezli željeza i čelika, čak 41.572 tone. Bakra, koji je najskuplji, izvezli smo 8.932 tone.
-
The 51st State
- Posts: 16743
- Joined: 12/01/2008 12:06
#11109 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
zeljeznice fbih su konslodivane i u kontinuiranom profitu zadnjih par godina, uz vracanje prethodnih dugova, a u pravu si za zrs, od njih nema nista, no to preduzece ne bi ni bilo potrebno, tako da ti ne stoji u ovom konkretnom slucaju, a to uvezivanje ce se desiti kada u rs rikne njihovo zeljeznicko preduzece ili kad se svede na razumnu mjeru.MorningStar wrote: ↑28/01/2020 18:36Zeljeznica u poluraspadu sa mjenjenjem lokomotive 3 puta do granice, radna snaga u metalurgiji je podosta u penziji podosta u inostranstvu,jeftinije neke rude dovlaciti iz kine nego odavde ... ljudi efikasno uz dobru mehanizaciju,teretne terminale i zeljeznice su uvezali rudnike rj. Sirovine i industrijske bazene .... daleko smo mi od toga - jer na vlasti ne samo sto su lopovi nego jos uz to totalno nesposobni ljudi bez ikakvih pozitivnih ideja.Umjesto imati zeljezaru dobro povezanu sa rudnikom ljubija u istom konzorcijumu i sa mogucnoscu da im se dozvoli izgradnja TE, aluminijuma sa solarnim postrojenjima i vjetrenjacama u svom vlasnistvu direktne veze zeljeznicom sa milicima a ne mjenjaj lokomotive, fabriku pjesadijskog oruzja u ilijasu da koristi baze iz zenice i mostara.Baznu hemiju i barutanu u tuzlanskom bazenu da se modernizuje i da se ozivi vitezit, modernizacija pretisa i formiranje kruga proizvodnje artiljerijske municije. Izgradnjan srednjih hidrocentrala, modernizacija prosirenje i uklanjanje barijera oko zeljeznica.The 51st State wrote: ↑28/01/2020 18:10 Kako mislis nemamo infrastrukture? Zeljeznica je tu, servisiranje cega je problematicno? Radna snaga sa tradicijom u metalurgiji adekvatna, ne vidim sta je problem tacno. Uz sve peripetije administracije ako ima dovoljno rude isplativije mu je topionicu instaliratii nego rudu u ploce voziti Jedino cime bi ga uslovio da ta topionica bude u varesu, mrtav kraj totalno. Joa ako bi se desila gradnja zeljeznicke pruge, Vares=Banovici to bi bila sjajna stvar za industrijsko uvezivanje tz i ze bazena.
Na svo ovo pojednostaviti administraciju i upravljanje privrednim razvojom kao i nadzorom finansijskim itd iste ....
Koncentrirane industrijske i privredne zone namjenski razvijane - dobro zeljeznicki i putno povezane u blizini resursa i ljudske baze.
Ali ..... meeeeeee muuuuuuu
uglavnom nema posebnog infrastrukturnog problema kada je u pitanju potencionalna topionica u varesu.
-
amko761
- Posts: 1213
- Joined: 06/06/2012 17:40
#11110 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Pa kako ćemo se oslobodit?MorningStar wrote: ↑28/01/2020 18:36Zeljeznica u poluraspadu sa mjenjenjem lokomotive 3 puta do granice, radna snaga u metalurgiji je podosta u penziji podosta u inostranstvu,jeftinije neke rude dovlaciti iz kine nego odavde ... ljudi efikasno uz dobru mehanizaciju,teretne terminale i zeljeznice su uvezali rudnike rj. Sirovine i industrijske bazene .... daleko smo mi od toga - jer na vlasti ne samo sto su lopovi nego jos uz to totalno nesposobni ljudi bez ikakvih pozitivnih ideja.Umjesto imati zeljezaru dobro povezanu sa rudnikom ljubija u istom konzorcijumu i sa mogucnoscu da im se dozvoli izgradnja TE, aluminijuma sa solarnim postrojenjima i vjetrenjacama u svom vlasnistvu direktne veze zeljeznicom sa milicima a ne mjenjaj lokomotive, fabriku pjesadijskog oruzja u ilijasu da koristi baze iz zenice i mostara.Baznu hemiju i barutanu u tuzlanskom bazenu da se modernizuje i da se ozivi vitezit, modernizacija pretisa i formiranje kruga proizvodnje artiljerijske municije. Izgradnjan srednjih hidrocentrala, modernizacija prosirenje i uklanjanje barijera oko zeljeznica.The 51st State wrote: ↑28/01/2020 18:10 Kako mislis nemamo infrastrukture? Zeljeznica je tu, servisiranje cega je problematicno? Radna snaga sa tradicijom u metalurgiji adekvatna, ne vidim sta je problem tacno. Uz sve peripetije administracije ako ima dovoljno rude isplativije mu je topionicu instaliratii nego rudu u ploce voziti Jedino cime bi ga uslovio da ta topionica bude u varesu, mrtav kraj totalno. Joa ako bi se desila gradnja zeljeznicke pruge, Vares=Banovici to bi bila sjajna stvar za industrijsko uvezivanje tz i ze bazena.
Na svo ovo pojednostaviti administraciju i upravljanje privrednim razvojom kao i nadzorom finansijskim itd iste ....
Koncentrirane industrijske i privredne zone namjenski razvijane - dobro zeljeznicki i putno povezane u blizini resursa i ljudske baze.
Ali ..... meeeeeee muuuuuuu
Pretpostavljam dovama i čekamo da se Srbi isele i pomru od gladi.
-
155_mm
- Posts: 12057
- Joined: 25/03/2011 17:44
#11111 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
@"amko"
raznih molbi i dova je trebalo devedesetih jer se je bilo skoro goloruko. danas umjesto dova mogu posluziti i VLAP projektili 155 mm.
a sto se tice vaseg iseljavanja, pa sve vam je teze uvjeravati svoju sirotinj da ce te se uskoro odcEpiti. koliko ce to jos moci prolaziti kod vas vidjet ce mo.
raznih molbi i dova je trebalo devedesetih jer se je bilo skoro goloruko. danas umjesto dova mogu posluziti i VLAP projektili 155 mm.
a sto se tice vaseg iseljavanja, pa sve vam je teze uvjeravati svoju sirotinj da ce te se uskoro odcEpiti. koliko ce to jos moci prolaziti kod vas vidjet ce mo.
- MorningStar
- Posts: 9431
- Joined: 22/11/2019 18:43
#11112 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Oprosti odakle ti ono pises pa bi nesto ti projektilima ? Dalekodometni jelde ?155_mm wrote: ↑28/01/2020 19:32 @"amko"
raznih molbi i dova je trebalo devedesetih jer se je bilo skoro goloruko. danas umjesto dova mogu posluziti i VLAP projektili 155 mm.
a sto se tice vaseg iseljavanja, pa sve vam je teze uvjeravati svoju sirotinj da ce te se uskoro odcEpiti. koliko ce to jos moci prolaziti kod vas vidjet ce mo.
Ko vaseg iseljavanja koji vasi nasi ??? I opet oximoron je da pise o iseljavanju drugih onaj koji je davno odseljen (a iz bih svi jednako bjeze)
Nauci poslovicu jednu jos iz vremena rima “rat se cini sladak onim koji ga nisu okusili” , ajd sad ajn cvaj draj princ d oranje.
- MorningStar
- Posts: 9431
- Joined: 22/11/2019 18:43
#11113 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Ekonoooooomijom samo ne fahrinom , ali te pameti ocito nemamo.amko761 wrote: ↑28/01/2020 19:04Pa kako ćemo se oslobodit?MorningStar wrote: ↑28/01/2020 18:36Zeljeznica u poluraspadu sa mjenjenjem lokomotive 3 puta do granice, radna snaga u metalurgiji je podosta u penziji podosta u inostranstvu,jeftinije neke rude dovlaciti iz kine nego odavde ... ljudi efikasno uz dobru mehanizaciju,teretne terminale i zeljeznice su uvezali rudnike rj. Sirovine i industrijske bazene .... daleko smo mi od toga - jer na vlasti ne samo sto su lopovi nego jos uz to totalno nesposobni ljudi bez ikakvih pozitivnih ideja.Umjesto imati zeljezaru dobro povezanu sa rudnikom ljubija u istom konzorcijumu i sa mogucnoscu da im se dozvoli izgradnja TE, aluminijuma sa solarnim postrojenjima i vjetrenjacama u svom vlasnistvu direktne veze zeljeznicom sa milicima a ne mjenjaj lokomotive, fabriku pjesadijskog oruzja u ilijasu da koristi baze iz zenice i mostara.Baznu hemiju i barutanu u tuzlanskom bazenu da se modernizuje i da se ozivi vitezit, modernizacija pretisa i formiranje kruga proizvodnje artiljerijske municije. Izgradnjan srednjih hidrocentrala, modernizacija prosirenje i uklanjanje barijera oko zeljeznica.The 51st State wrote: ↑28/01/2020 18:10 Kako mislis nemamo infrastrukture? Zeljeznica je tu, servisiranje cega je problematicno? Radna snaga sa tradicijom u metalurgiji adekvatna, ne vidim sta je problem tacno. Uz sve peripetije administracije ako ima dovoljno rude isplativije mu je topionicu instaliratii nego rudu u ploce voziti Jedino cime bi ga uslovio da ta topionica bude u varesu, mrtav kraj totalno. Joa ako bi se desila gradnja zeljeznicke pruge, Vares=Banovici to bi bila sjajna stvar za industrijsko uvezivanje tz i ze bazena.
Na svo ovo pojednostaviti administraciju i upravljanje privrednim razvojom kao i nadzorom finansijskim itd iste ....
Koncentrirane industrijske i privredne zone namjenski razvijane - dobro zeljeznicki i putno povezane u blizini resursa i ljudske baze.
Ali ..... meeeeeee muuuuuuu
Pretpostavljam dovama i čekamo da se Srbi isele i pomru od gladi.
- MorningStar
- Posts: 9431
- Joined: 22/11/2019 18:43
#11114 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Konsolidovane do doboja gdje lokomotivu moraju mijenjati a prosjecna brzina 60kmh (malo uporedi sa ostatkom evrope)The 51st State wrote: ↑28/01/2020 18:56zeljeznice fbih su konslodivane i u kontinuiranom profitu zadnjih par godina, uz vracanje prethodnih dugova, a u pravu si za zrs, od njih nema nista, no to preduzece ne bi ni bilo potrebno, tako da ti ne stoji u ovom konkretnom slucaju, a to uvezivanje ce se desiti kada u rs rikne njihovo zeljeznicko preduzece ili kad se svede na razumnu mjeru.MorningStar wrote: ↑28/01/2020 18:36Zeljeznica u poluraspadu sa mjenjenjem lokomotive 3 puta do granice, radna snaga u metalurgiji je podosta u penziji podosta u inostranstvu,jeftinije neke rude dovlaciti iz kine nego odavde ... ljudi efikasno uz dobru mehanizaciju,teretne terminale i zeljeznice su uvezali rudnike rj. Sirovine i industrijske bazene .... daleko smo mi od toga - jer na vlasti ne samo sto su lopovi nego jos uz to totalno nesposobni ljudi bez ikakvih pozitivnih ideja.Umjesto imati zeljezaru dobro povezanu sa rudnikom ljubija u istom konzorcijumu i sa mogucnoscu da im se dozvoli izgradnja TE, aluminijuma sa solarnim postrojenjima i vjetrenjacama u svom vlasnistvu direktne veze zeljeznicom sa milicima a ne mjenjaj lokomotive, fabriku pjesadijskog oruzja u ilijasu da koristi baze iz zenice i mostara.Baznu hemiju i barutanu u tuzlanskom bazenu da se modernizuje i da se ozivi vitezit, modernizacija pretisa i formiranje kruga proizvodnje artiljerijske municije. Izgradnjan srednjih hidrocentrala, modernizacija prosirenje i uklanjanje barijera oko zeljeznica.The 51st State wrote: ↑28/01/2020 18:10 Kako mislis nemamo infrastrukture? Zeljeznica je tu, servisiranje cega je problematicno? Radna snaga sa tradicijom u metalurgiji adekvatna, ne vidim sta je problem tacno. Uz sve peripetije administracije ako ima dovoljno rude isplativije mu je topionicu instaliratii nego rudu u ploce voziti Jedino cime bi ga uslovio da ta topionica bude u varesu, mrtav kraj totalno. Joa ako bi se desila gradnja zeljeznicke pruge, Vares=Banovici to bi bila sjajna stvar za industrijsko uvezivanje tz i ze bazena.
Na svo ovo pojednostaviti administraciju i upravljanje privrednim razvojom kao i nadzorom finansijskim itd iste ....
Koncentrirane industrijske i privredne zone namjenski razvijane - dobro zeljeznicki i putno povezane u blizini resursa i ljudske baze.
Ali ..... meeeeeee muuuuuuu
uglavnom nema posebnog infrastrukturnog problema kada je u pitanju potencionalna topionica u varesu.
-
155_mm
- Posts: 12057
- Joined: 25/03/2011 17:44
#11115 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
gosn strucnjak za megavate a ko tebi drma kavez. "amko" je postavio pitanje i jasam mu odgovorio. i sta je tu tvoj problem konkretno?MorningStar wrote: ↑28/01/2020 19:41Oprosti odakle ti ono pises pa bi nesto ti projektilima ? Dalekodometni jelde ?155_mm wrote: ↑28/01/2020 19:32 @"amko"
raznih molbi i dova je trebalo devedesetih jer se je bilo skoro goloruko. danas umjesto dova mogu posluziti i VLAP projektili 155 mm.
a sto se tice vaseg iseljavanja, pa sve vam je teze uvjeravati svoju sirotinj da ce te se uskoro odcEpiti. koliko ce to jos moci prolaziti kod vas vidjet ce mo.
Ko vaseg iseljavanja koji vasi nasi ??? I opet oximoron je da pise o iseljavanju drugih onaj koji je davno odseljen (a iz bih svi jednako bjeze)
Nauci poslovicu jednu jos iz vremena rima “rat se cini sladak onim koji ga nisu okusili” , ajd sad ajn cvaj draj princ d oranje.
-
155_mm
- Posts: 12057
- Joined: 25/03/2011 17:44
#11116 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
ocigledno je i ta "fahrina ekonomija" dovoljna da bugojanac vec nekoliko puta lazno proglasava pobEdu nad BiH po pitanju prosjecne plate. a ako izjednace nacin obracuna plate ovi u pederaciji tebat ce bugojancu bar 10 godina das se priblize BiH. ne pomaze tu ni kineski ko maternji
da prica.
-
155_mm
- Posts: 12057
- Joined: 25/03/2011 17:44
#11117 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
opet nesreca u GINEX-u
https://www.klix.ba/vijesti/crna-hronik ... /200128178Dvije žene povrijeđene su u eksploziji do koje je došlo danas oko 11:30 sati u preduzeću Unis Ginex u Goraždu, saznaje Klix.ba. Ova informacija je večeras potvrđena za naš portal iz MUP-a BPK. Zanimljivo je da o ovom događaju niko ništa iz navedene firme nije izvijestio, pa ni iz policije.
Nezvanično saznajemo da je povrijeđenim osobama ljekarska pomoć ukazana u Kantonalnoj bolnici Goražde. Jedna je zadobila povrede šake i lica a druga povredu šake.
Informacija da su dvije osobe povrijeđene potvrđena nam je u Ministarstvu unutrašnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona, ali nisu mogli govoriti o stepenu povreda.
Zbog posljedica detonacije se, kako saznajemo, u zdravstvenu ustanovu javila i treća osoba, što se smatra lakšom povredom.
Eksplozija se desila u jednom od pogona u kojem do sada nije bilo nevolja, zbog čega se smatrao sigurnijim.
-
The 51st State
- Posts: 16743
- Joined: 12/01/2008 12:06
#11118 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
pa sta trebaju i zrs da konsoliduju, za teretniMorningStar wrote: ↑28/01/2020 19:43Konsolidovane do doboja gdje lokomotivu moraju mijenjati a prosjecna brzina 60kmh (malo uporedi sa ostatkom evrope)The 51st State wrote: ↑28/01/2020 18:56zeljeznice fbih su konslodivane i u kontinuiranom profitu zadnjih par godina, uz vracanje prethodnih dugova, a u pravu si za zrs, od njih nema nista, no to preduzece ne bi ni bilo potrebno, tako da ti ne stoji u ovom konkretnom slucaju, a to uvezivanje ce se desiti kada u rs rikne njihovo zeljeznicko preduzece ili kad se svede na razumnu mjeru.MorningStar wrote: ↑28/01/2020 18:36
Zeljeznica u poluraspadu sa mjenjenjem lokomotive 3 puta do granice, radna snaga u metalurgiji je podosta u penziji podosta u inostranstvu,jeftinije neke rude dovlaciti iz kine nego odavde ... ljudi efikasno uz dobru mehanizaciju,teretne terminale i zeljeznice su uvezali rudnike rj. Sirovine i industrijske bazene .... daleko smo mi od toga - jer na vlasti ne samo sto su lopovi nego jos uz to totalno nesposobni ljudi bez ikakvih pozitivnih ideja.Umjesto imati zeljezaru dobro povezanu sa rudnikom ljubija u istom konzorcijumu i sa mogucnoscu da im se dozvoli izgradnja TE, aluminijuma sa solarnim postrojenjima i vjetrenjacama u svom vlasnistvu direktne veze zeljeznicom sa milicima a ne mjenjaj lokomotive, fabriku pjesadijskog oruzja u ilijasu da koristi baze iz zenice i mostara.Baznu hemiju i barutanu u tuzlanskom bazenu da se modernizuje i da se ozivi vitezit, modernizacija pretisa i formiranje kruga proizvodnje artiljerijske municije. Izgradnjan srednjih hidrocentrala, modernizacija prosirenje i uklanjanje barijera oko zeljeznica.
Na svo ovo pojednostaviti administraciju i upravljanje privrednim razvojom kao i nadzorom finansijskim itd iste ....
Koncentrirane industrijske i privredne zone namjenski razvijane - dobro zeljeznicki i putno povezane u blizini resursa i ljudske baze.
Ali ..... meeeeeee muuuuuuu
uglavnom nema posebnog infrastrukturnog problema kada je u pitanju potencionalna topionica u varesu.
saobracaj srecom imaju ploce, posto rs nece drzavnu korporaciju, treba ih pustiti da se sami snalaze na svoju stetu jer su neodrzivi na ovaj broj radbika i tereta koji prevoze.
za industrijsko infrastrukturbo pozcioniranje rs je suvisan, ako zele da se nakace na dobar projekat dobro i jeste, ovako neka ih dodil i cvijanovic usmjeravaju.
-
swanfilter
- Posts: 10807
- Joined: 06/06/2008 18:52
#11119 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Spasice ih Vucko sa ovom fabrikom u Drvaru. Vozice se tamo amo ...
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#11120 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
oho vam se sad...Drzite gace
Spoiler
Show
U "Elvako metpro" proizvedena maketa aviona "Erbas 350" BIJELJINA 18. Oct 2019
Kompanija "Elvako metpro" iz Bijeljine uspješno je završila proizvodnju makete aviona "Erbas 350" u prirodnoj veličini
i isporučila je na njemačko tržište, rekao je danas Srni generalni menadžer kompanije Zoran Ristić.

Posao u Bijeljini završen je krajem septembra, a zatim su komponenete ovog aviona transportovane u NJemačku gdje je u halama partnerske kompanije ponovo sklopljena i ofarbana. "Nakon toga konstrukcija je opet djelimično rasklopljena i na putu je ka krajnjem korisniku", rekao je Ristić i istakao da je "Elvako metpro" ispoštovao sve rokove. On je zadovoljan urađenim poslom vrijednim oko pola miliona evra. "Erbas 350" jedan je od najvećih aviona na svijetu, dug oko 40 metara, presjek trupa je oko šest metara, a raspon krila oko 50 metara. Bijeljinski "Elvako metpro" proizveo je čeličnu maketu ovog aviona u prirodnoj veličini, koja će služiti za obuku vatrogasaca, simulacije požara i slično.

Kompanija "Elvako metpro" trenutno proizvodi i modularne kontejnere za njemačkog kupca. To su višenamjenski kontejneri koji se mogu koristiti kao sanitarne jedinice, kao stambene jedinice i slično. Za ovu godinu planirano je da se napravi 200 takvih kontejnera, a ukupna vrijednost posla je oko 700.000 evra. Prema Ristićevim riječima, do kraja godine očekuje da će biti završen i proces sertifikacije za ranije dogovoreni i potpisani posao proizvodnje kontejnera za transport robe, čiji će krajnji korisnik biti njemački DHL.
Kompanija "Elvako metpro" iz Bijeljine uspješno je završila proizvodnju makete aviona "Erbas 350" u prirodnoj veličini

Posao u Bijeljini završen je krajem septembra, a zatim su komponenete ovog aviona transportovane u NJemačku gdje je u halama partnerske kompanije ponovo sklopljena i ofarbana. "Nakon toga konstrukcija je opet djelimično rasklopljena i na putu je ka krajnjem korisniku", rekao je Ristić i istakao da je "Elvako metpro" ispoštovao sve rokove. On je zadovoljan urađenim poslom vrijednim oko pola miliona evra. "Erbas 350" jedan je od najvećih aviona na svijetu, dug oko 40 metara, presjek trupa je oko šest metara, a raspon krila oko 50 metara. Bijeljinski "Elvako metpro" proizveo je čeličnu maketu ovog aviona u prirodnoj veličini, koja će služiti za obuku vatrogasaca, simulacije požara i slično.

Kompanija "Elvako metpro" trenutno proizvodi i modularne kontejnere za njemačkog kupca. To su višenamjenski kontejneri koji se mogu koristiti kao sanitarne jedinice, kao stambene jedinice i slično. Za ovu godinu planirano je da se napravi 200 takvih kontejnera, a ukupna vrijednost posla je oko 700.000 evra. Prema Ristićevim riječima, do kraja godine očekuje da će biti završen i proces sertifikacije za ranije dogovoreni i potpisani posao proizvodnje kontejnera za transport robe, čiji će krajnji korisnik biti njemački DHL.
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#11121 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Odobreno vađenje zlata u Varešu
Spoiler
Show
Kompanija Eastern Mining potpisala je Aneks 4 ugovora o Koncesijskom odobrenju sa Ministarstvom privrede Zeničko-dobojskog kantona kojim se pored cinka, olova i barita, odobravaju i prava na zlato, srebro i bakar potvrđena višegodišnjim geloškim istraživanjem.
Aneksom su riješene sve zakonske nejasnoće koje su nastale uslijed neusklađenosti kantonalnog i federalnog nivoa vlasti po pitanju prava na rudu, a ujedno je uklonjena obaveza za početkom eksploatacije do maja 2020. godine.
Također, Aneks uključuje povećanje minimalne godišnje koncesijske naknade sa trenutnih 1,50 KM na 3,90 KM po toni rovne rude.
– Ovim dogovorom Zeničko-dobojski kanton pokazao je jasnu odlučnost da podrži otvaranje rudnika u Varešu – istakao je generalni direktor kompanije Eastern Mining, Miloš Bošnjaković.
U vrijeme izdavanja prvobitnog Koncesijskog odobrenja 2013. godine, historijske informacije dostupne za rudnik u Varešu nisu sadržavale dovoljno analiza za zlato, srebro i bakar te se posljedično Odobrenje odnosilo specifično na olovo, cink i barit.
Ipak, od početka istraživanja i testiranja Eastern Mininga u 2017. godini, ustanovljene su značajne zalihe plemenitih metala na lokaciji Rupice što je naglašeno u procjenama rudarskih zaliha u julu 2019. godine.
Sada su ovim Aneksom usklađeni protokol Federalnog zakona o rudarstvu i komercijalni uslovi Koncesijskog odobrenja Zeničkodobojskog kantona.
Otvaranje rudnika 2022.
Eastern Mining d.o.o. bosanskohercegovačka je istraživačko-razvojna kompanija u vlasništvu kompanije Adriatic Metals iz Velike Britanije.
Primarni cilj kompanije fokusiran je na istraživanje i eksploataciju mineralnih resursa na prostoru općine Vareš. Fokus aktivnosti u 2020. godini bit će daljnja geološka istraživanja, kako na postojećem koncesionom prostoru tako i na širem regionalnom području, a sve u cilju povećanja potvrđenih rezervi rude i produženju životnog vijeka novog rudnika.
Prema trenutnom planu, otvaranje rudnika i početak proizvodnje planiran je 2022. godine.
https://www.easternmining.ba/
Aneksom su riješene sve zakonske nejasnoće koje su nastale uslijed neusklađenosti kantonalnog i federalnog nivoa vlasti po pitanju prava na rudu, a ujedno je uklonjena obaveza za početkom eksploatacije do maja 2020. godine.
Također, Aneks uključuje povećanje minimalne godišnje koncesijske naknade sa trenutnih 1,50 KM na 3,90 KM po toni rovne rude.
– Ovim dogovorom Zeničko-dobojski kanton pokazao je jasnu odlučnost da podrži otvaranje rudnika u Varešu – istakao je generalni direktor kompanije Eastern Mining, Miloš Bošnjaković.
U vrijeme izdavanja prvobitnog Koncesijskog odobrenja 2013. godine, historijske informacije dostupne za rudnik u Varešu nisu sadržavale dovoljno analiza za zlato, srebro i bakar te se posljedično Odobrenje odnosilo specifično na olovo, cink i barit.
Ipak, od početka istraživanja i testiranja Eastern Mininga u 2017. godini, ustanovljene su značajne zalihe plemenitih metala na lokaciji Rupice što je naglašeno u procjenama rudarskih zaliha u julu 2019. godine.
Sada su ovim Aneksom usklađeni protokol Federalnog zakona o rudarstvu i komercijalni uslovi Koncesijskog odobrenja Zeničkodobojskog kantona.
Otvaranje rudnika 2022.
Eastern Mining d.o.o. bosanskohercegovačka je istraživačko-razvojna kompanija u vlasništvu kompanije Adriatic Metals iz Velike Britanije.
Primarni cilj kompanije fokusiran je na istraživanje i eksploataciju mineralnih resursa na prostoru općine Vareš. Fokus aktivnosti u 2020. godini bit će daljnja geološka istraživanja, kako na postojećem koncesionom prostoru tako i na širem regionalnom području, a sve u cilju povećanja potvrđenih rezervi rude i produženju životnog vijeka novog rudnika.
Prema trenutnom planu, otvaranje rudnika i početak proizvodnje planiran je 2022. godine.
https://www.easternmining.ba/
- anelsol
- Posts: 3934
- Joined: 10/05/2017 22:41
#11122 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Eto im pred nosom i olova i bakra. Neka prave topionice, ako ta stara nije u funkciji. Imaju prugu, nikakvi troškovi transporta, idealna situacija.Guadalajara wrote: ↑29/01/2020 11:22 Odobreno vađenje zlata u Varešu
SpoilerShowKompanija Eastern Mining potpisala je Aneks 4 ugovora o Koncesijskom odobrenju sa Ministarstvom privrede Zeničko-dobojskog kantona kojim se pored cinka, olova i barita, odobravaju i prava na zlato, srebro i bakar potvrđena višegodišnjim geloškim istraživanjem.
Aneksom su riješene sve zakonske nejasnoće koje su nastale uslijed neusklađenosti kantonalnog i federalnog nivoa vlasti po pitanju prava na rudu, a ujedno je uklonjena obaveza za početkom eksploatacije do maja 2020. godine.
Također, Aneks uključuje povećanje minimalne godišnje koncesijske naknade sa trenutnih 1,50 KM na 3,90 KM po toni rovne rude.
– Ovim dogovorom Zeničko-dobojski kanton pokazao je jasnu odlučnost da podrži otvaranje rudnika u Varešu – istakao je generalni direktor kompanije Eastern Mining, Miloš Bošnjaković.
U vrijeme izdavanja prvobitnog Koncesijskog odobrenja 2013. godine, historijske informacije dostupne za rudnik u Varešu nisu sadržavale dovoljno analiza za zlato, srebro i bakar te se posljedično Odobrenje odnosilo specifično na olovo, cink i barit.
Ipak, od početka istraživanja i testiranja Eastern Mininga u 2017. godini, ustanovljene su značajne zalihe plemenitih metala na lokaciji Rupice što je naglašeno u procjenama rudarskih zaliha u julu 2019. godine.
Sada su ovim Aneksom usklađeni protokol Federalnog zakona o rudarstvu i komercijalni uslovi Koncesijskog odobrenja Zeničkodobojskog kantona.
Otvaranje rudnika 2022.
Eastern Mining d.o.o. bosanskohercegovačka je istraživačko-razvojna kompanija u vlasništvu kompanije Adriatic Metals iz Velike Britanije.
Primarni cilj kompanije fokusiran je na istraživanje i eksploataciju mineralnih resursa na prostoru općine Vareš. Fokus aktivnosti u 2020. godini bit će daljnja geološka istraživanja, kako na postojećem koncesionom prostoru tako i na širem regionalnom području, a sve u cilju povećanja potvrđenih rezervi rude i produženju životnog vijeka novog rudnika.
Prema trenutnom planu, otvaranje rudnika i početak proizvodnje planiran je 2022. godine.
https://www.easternmining.ba/
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#11123 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
I olova, bakra i cinka za mesing.
Vrijednost nalazišta u Varešu 1,6 milijardi KM
Spoiler
Show
BIZNISINFO ON 29/01/2020EKONOMIJA
Neto vrijednost nalazišta zlata i drugih metala u Varešu iznosi nevjerovatnih 917 miliona dolara, odnosno oko 1,6 milijardi KM, piše BiznisInfo.
Ovo je podatak do kojeg su došli u kompaniji Adriatic Metals, koja je obavila istraživanja i dobila koncesiju na dva nalazišta na području Vareša – Rupice i Veovača.
Studija o obimu projekta Vareš je ukazala da je NPV (net present value, odnosno neto trenutna vrijednost) 917 miliona američkih dolara.
Neto trenutna vrijednost (NVP) predstavlja razliku između vrijednosti novčanih priliva i odliva novca tokom određenog vremenskog perioda.
IRR (interna stopa povrata na kapital) je 107 posto a potrebni kapitalni za projekat je otprilike 178 miliona američkih dolara. Ovo je pokazalo da su nalazišta u Varešu svjetske klase i jedan od najunosnijih projekata ove vrste u Evropi.
Dobili dozvolu i za zlato
Kako smo ranije javili, kompanija Eastern Mining (u vlasništvu Adriatic Metals) potpisala je Aneks 4 ugovora o Koncesijskom odobrenju sa Ministarstvom privrede Zeničko-dobojskog kantona kojim se pored cinka, olova i barita, odobravaju i prava na zlato, srebro i bakar potvrđena višegodišnjim geloškim istraživanjem.
Aneksom su riješene sve zakonske nejasnoće koje su nastale uslijed neusklađenosti kantonalnog i federalnog nivoa vlasti po pitanju prava na rudu, a ujedno je uklonjena obaveza za početkom eksploatacije do maja 2020. godine.
Eastern Mining d.o.o. bosanskohercegovačka je istraživačko-razvojna kompanija u vlasništvu kompanije Adriatic Metals iz Velike Britanije. Prema trenutnom planu, otvaranje rudnika i početak proizvodnje planiran je 2022. godine.
BiznisInfo.ba
Neto vrijednost nalazišta zlata i drugih metala u Varešu iznosi nevjerovatnih 917 miliona dolara, odnosno oko 1,6 milijardi KM, piše BiznisInfo.
Ovo je podatak do kojeg su došli u kompaniji Adriatic Metals, koja je obavila istraživanja i dobila koncesiju na dva nalazišta na području Vareša – Rupice i Veovača.
Studija o obimu projekta Vareš je ukazala da je NPV (net present value, odnosno neto trenutna vrijednost) 917 miliona američkih dolara.
Neto trenutna vrijednost (NVP) predstavlja razliku između vrijednosti novčanih priliva i odliva novca tokom određenog vremenskog perioda.
IRR (interna stopa povrata na kapital) je 107 posto a potrebni kapitalni za projekat je otprilike 178 miliona američkih dolara. Ovo je pokazalo da su nalazišta u Varešu svjetske klase i jedan od najunosnijih projekata ove vrste u Evropi.
Dobili dozvolu i za zlato
Kako smo ranije javili, kompanija Eastern Mining (u vlasništvu Adriatic Metals) potpisala je Aneks 4 ugovora o Koncesijskom odobrenju sa Ministarstvom privrede Zeničko-dobojskog kantona kojim se pored cinka, olova i barita, odobravaju i prava na zlato, srebro i bakar potvrđena višegodišnjim geloškim istraživanjem.
Aneksom su riješene sve zakonske nejasnoće koje su nastale uslijed neusklađenosti kantonalnog i federalnog nivoa vlasti po pitanju prava na rudu, a ujedno je uklonjena obaveza za početkom eksploatacije do maja 2020. godine.
Eastern Mining d.o.o. bosanskohercegovačka je istraživačko-razvojna kompanija u vlasništvu kompanije Adriatic Metals iz Velike Britanije. Prema trenutnom planu, otvaranje rudnika i početak proizvodnje planiran je 2022. godine.
BiznisInfo.ba
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
-
Guadalajara
- Posts: 32809
- Joined: 24/04/2019 18:10
- Contact:
#11125 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Nadam se da neće samo biti separacija, vec da ce i druge tehnološke cjeline biti instalirane, kao sto je rafiniranje i obogaćivanje metala. 
