Moderator: anex
Kod nas nisu nikad cista posla pa i ovdje treba traziti sta je između redova.
Radovi na Koridoru 5C dionici Donja Gračanica – tunel Zenica za sada idu planiranom dinamikom, a prije nekoliko dana probijena je i lijeva cijev tunela Hum.
Radovi u zeničkom naslju Donja Grčanica predstavljaju posljednju dionicu Zeničke obilaznice, a trenutno se radi na izgradnji tunela Hum dužine blizu 430 metara i vijadukta Donja Gračanica.
Radove na ovoj dionici za sada planiranom dinamikom i prije rokova po planu izvode turski Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S. Krajem desetog mjeseca u tunelu Hum bilo je iskopano nešto više od stotinu metara s obje strane tunela, a prije nekoliko dana turski Cengiz i BT3 BH probili su lijevu cijev tunela i to prije planiranih rokova što predstavlja veliki uspjeh na gradnji Zeničke obilaznice.
Zenička obilzanica od početka gradnje predstavlja najzahtjevniji poduhvat na dionici Koridora 5C i to uglavnom zbog karakteristika terena, velikog broja klizišta, podzemnih voda, problema na izgradnji vijadukta Babina rijeka u istoimenom naselju te drugih faktora.
Ipak, dionica na kojoj je probijena lijeva cijev tunela Hum je mnogo lakša i pristupačnija radnicima koji su zadovoljni tokom radova, a nakon Zeničke obilaznice Koridor 5C se nastavlja prema tunelu Zenica čije je probijanje počelo početkom januara prošle godine.
Akta
Autoceste FBiH objavile su danas tender za nabavku usluga izrade glavnog projekta autoceste dionica Mostar jug - Tunel Kvanj, saznaje Akta.ba.
Predmet nabavke vrijedne 2,5 miliona KM je izrada projekta i nacrta i procjena troškova, a rok za dostavljanje ponuda je 03.03.2020. godine do 11:00 sati.
Kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji, cilj izrade glavnog projekta poddionice autoceste Mostar jug-Tunel Kvanj je da se na suvremen i stručan način definiraju sva rješenja vezana za pripremu izgradnje autoceste, te ispune svi uvjeti za eksproprijaciju zemljišta i pribavljanje odobrenja za građenje.
Svrha izrade projektne dokumentacije je priprema i pribavljanje potrebnih dozvola za izgradnju i izgradnja autoceste Mostar jug-Tunel Kvanj.
Projektant je obvezan izvršiti kritičku ocjenu postojeće investicijsko-tehničke dokumentacije i ukazati naručitelju na moguće propuste i predložiti poboljšanja.
"Ukoliko naručitelj prilikom realizacije projektne dokumentacije utvrdi da projektna rješenja koja je dao projektant ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, projektant je dužan da u najkraćem roku preprojektira data rješenja. Ukoliko su greške u projektu i neslaganje sa stvarnim stanjem na terenu nastale zbog pogrešnih podloga za čiju interepretaciju i točnost je bio zadužen projektant, sve posljedice koje su proizašle iz ove greške snosi sam projektant", navodi se.
Podsjećamo, JP Autoceste FBiH pred kraj 2019. godine objavile su međunarodni tender za izgradnju poddionice Tunel Kvanj – Buna.
Na lokaciji buduće poddionice Tunel Kvanj – Buna, dva kilometra jugoistočno od mjesta Hodbina kod Mostara, završen je deminerski zadatak čime su stvoreni uslovi za siguran nastavak gradnje autoceste na Koridoru Vc na jugu.
Na području deminerskih radilišta "Koridor Vc Mostar jug – Buna" deminirano je do sada ukupno 227.275 m² zemljišta.
Na cijeloj dionici Mostar jug – Buna ukupno je proglašeno 334.214 m² rizičnom površinom od minsko-eksplozivnih sredstava.
Ostalo je još 107.000 m² zemljišta da se deminira, što bi trebalo da bude završeno u naredna tri mjeseca.
eKapija
Bosna i Hercegovina dobila je od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) zajam za troškove izgradnje autoputa na Koridoru 5C kroz Republiku Srpsku - obilaznica Doboj, dionica Most Rudanka (uključujući most) - tunel Putnikovo Brdo.
Tim povodom EBRD je raspisao poziv za iskazivanje interesa za konsultantske usluge, a u ime njihovog korisnika Republike Srpske i klijenta Autoputeva Republike Srpske koji namjeravaju dio od ovog zajma usmjeriti na plaćanja u okviru ugovor za koji je raspisan ovaj poziv.
Procjenjena vrijednost ugovora je 6 mil EUR.
Po isteku poziva za iskazivanje interesa, formalno će se uspostaviti uži izbor kvalifikovanih firmi na temelju kriterijuma, a samo će oni iz užeg izbora biti pozvani da podnesu prijedloge.
Svi iskazi interesa šalju se elektronskom poštom na adresu Autoputeva RS na [email protected] i [email protected] do 13. februar a2020.
Kako je istaknuto u pozivu, očekivani ishod dodjele ugovora uključuje angažovanje konsultanta koji će pružiti pomoć u nadzoru radova na projektovanju i izgradnji 5,6 km novog autoputa uključujući sve povezane lokalne puteve i glavne objekte: dvostruki tunel "Putnikovo brdo 1" u ukupnoj dužini od 1,6 km, dvostruki tunel "Putnikovo Brdo 2" u ukupnoj dužini od 700 m - odjeljak uključuje posljednjih 150 metara tunela koji se nalaze unutar FBiH plus oko 200 m nakon tunela, most "Rudanka" preko rijeke Bosne i vijadukt "PutnikovoBrdo".
Glavni cilj zadatka je obavljanje poslova i preuzimanje ovlaštenja inženjera u skladu sa uslovima ugovora.
Buduća izabrana konsultantska firma djelovaće u ulozi inženjera, a rezultati će morati biti u skladu s važećim lokalnim zakonima i propisima koji se odnose na dizajn, izgradnju, nadzor, kontrolu kvalitete građevinskih radova i zaštitu životne sredine.
Očekuje se da će odabrani konsultant provesti cjelokupan pregled projektnih prijedloga izvođača i dati preporuke u pogledu njihove usklađenosti, pregledati i odobriti dokumenata izvođača, redovno pregledati i tačno zabilježiti napredak izvođača u skladu s njegovim programom izgradnje, pratiti i osigurati pravovremeni napredak izvođača, uključujući sve radnje za zadržavanje napretka, kao i druge obaveze navedene u objavljenom javnom pozivu.
Više informacija o ovom pozivu možete pogledati OVDJE, a takođe preporučujemo da pogledate i INFOMAPU izgradnje autoputeva i brzih saobraćajnica u BIH i regionu.
Klix
Nakon što je Vlada FBiH utvrdila javni interes za izgradnju dionice autoputa Putnikovo Brdo - Medakovo na Koridoru 5C, Javno preduzeće Autoceste FBiH danas je raspisalo poziv radi provođenja postupka eksproprijacije nekretnina na tom području.
Prema dokumentaciji Autocesta FBiH, procijenjena vrijednost gradnje iznosi 124 miliona 195 hiljada i 205 KM.
Dionica Putnikovo brdo – Medakovo proteže se u dužini od 8,5 kilometara i dio je obilaznice oko Doboja na području FBiH. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) trebala bi ovu dionicu podržati sa 60 miliona eura. Također, predviđen je i grant Evropske unije za ovu dionicu.
"Trasa izlaskom iz tunela Putnikovo brdo 2, koji se nalazi na teritoriji općine Usora, se spušta niz padinu gdje presijeca postojeći lokalni put i dolazi do petlje Usora na lijevoj obali rijeke, te dalje u nastavku prelazi preko korita rijeke Usore. Prvi most preko rijeke Usore (Usora 1) je planiran u ovom dijelu. Prelaskom na suprotnu stranu rijeke Usore (desna obala) trasa ulazi u teritoriju općine Doboj Jug, a potom ulazi u teritoriju općine Tešanj i približava se postojećem magistralnom putu M4 te ide paralelno s magistralnim putem. Potom presijeca korito rijeke Usore drugi put (most Tešanjka 1) i prelazi ponovo na lijevu obalu i ponovo ulazi u teritoriju općine Usora, a zatim ponovo presijeca korito rijeke Usore treći put (most Tešanjka 2) i presijeca magistralni put kada ponovo ulazi u teritoriju općine Tešanj, odnosno Karuša", navodi se u tenderskoj dokumentaciji.
Dalje trasa prolazi kroz brdo te je ne toj lokaciji predviđen "cut and cover" sistem, gdje će se brdo otkopati te izgraditi konstrukcija tunela i dovesti u prvobitno stanje.
Na kompletnoj dionici po postojećoj dokumentaciji ukupno je predviđeno sedam mostova na autocesti, četiri manja mosta na regulacijama rijeka Usora i Tešanjka, četiri potputnjaka, dvije petlje s bočnim naplatnim mjestima i svim potrebnim objektima. Također, dio projekta je i regulacija rijeke Usore u dužini potrebnoj za izvođenje dionice autoceste na koridoru 5C, regulacija Tešanjke, kao i izmještanje postojeće magistralne ceste M4.
Ovo je primjer ogranicenog razmisljanja koje mene nervira. Prvo, jadransko-jonski koridor se ne pravi radi Stoca i Trebinja, i drugo, promet ce biti veci nego na Vc. Skoro sav automobilski saobracaj sa sjevera i zapada za Dubrovnik, crnogorsko primorje (i Crnu Goru generalno) i albansko primorje (i Albaniju generalno) ce ici tuda. Znaci, to je glavni izlaz ka zapadu za dvije drzave + glavni prilaz najvecem turistickom centru u ovom dijelu svijeta. Plus sto ovdje mozemo racunati na puno vece ucestvovanje EU u finansiranju u vidu grantova, jer ovaj autoput puno vise treba njima nego nama.mistek wrote: ↑15/01/2020 00:49 Ma ja jednostavno ne mislim da je isplativo išta od tih autoputeva graditi. VC ima smisla jedino. Prema Krajini treba pući brzu cestu, a u biti slično riješiti i Sarajevo-Tuzla i TK uopšte (možda ovdje najviše ima smisla crtati nekakve autoputeve).
Promet dole prema Trebinju je nikakav. Magistralna cesta korektna. Feninga ja tu ne bih davao na puteve većih kategorija.
Pričali smo već jednom ovdje o tome. Evo da zamislimo da taj Jadransko-jonski koridor postoji u punom obimu. Ko će se konkretno voziti njime?geralt wrote: ↑15/01/2020 14:55Ovo je primjer ogranicenog razmisljanja koje mene nervira. Prvo, jadransko-jonski koridor se ne pravi radi Stoca i Trebinja, i drugo, promet ce biti veci nego na Vc. Skoro sav automobilski saobracaj sa sjevera i zapada za Dubrovnik, crnogorsko primorje (i Crnu Goru generalno) i albansko primorje (i Albaniju generalno) ce ici tuda. Znaci, to je glavni izlaz ka zapadu za dvije drzave + glavni prilaz najvecem turistickom centru u ovom dijelu svijeta. Plus sto ovdje mozemo racunati na puno vece ucestvovanje EU u finansiranju u vidu grantova, jer ovaj autoput puno vise treba njima nego nama.mistek wrote: ↑15/01/2020 00:49 Ma ja jednostavno ne mislim da je isplativo išta od tih autoputeva graditi. VC ima smisla jedino. Prema Krajini treba pući brzu cestu, a u biti slično riješiti i Sarajevo-Tuzla i TK uopšte (možda ovdje najviše ima smisla crtati nekakve autoputeve).
Promet dole prema Trebinju je nikakav. Magistralna cesta korektna. Feninga ja tu ne bih davao na puteve većih kategorija.
Ako mi ne mozemo iskoristiti tu savrsenu priliku da ozivimo potpuno zapusteni dio drzave, onda jebo ti nas.
Sta bi bilo recimo za CG prakticnije: plava ili zelena ruta (pod pretpostavkom, da je zeleni autoput izgradjen)?mistek wrote: ↑15/01/2020 23:36Pričali smo već jednom ovdje o tome. Evo da zamislimo da taj Jadransko-jonski koridor postoji u punom obimu. Ko će se konkretno voziti njime?geralt wrote: ↑15/01/2020 14:55Ovo je primjer ogranicenog razmisljanja koje mene nervira. Prvo, jadransko-jonski koridor se ne pravi radi Stoca i Trebinja, i drugo, promet ce biti veci nego na Vc. Skoro sav automobilski saobracaj sa sjevera i zapada za Dubrovnik, crnogorsko primorje (i Crnu Goru generalno) i albansko primorje (i Albaniju generalno) ce ici tuda. Znaci, to je glavni izlaz ka zapadu za dvije drzave + glavni prilaz najvecem turistickom centru u ovom dijelu svijeta. Plus sto ovdje mozemo racunati na puno vece ucestvovanje EU u finansiranju u vidu grantova, jer ovaj autoput puno vise treba njima nego nama.mistek wrote: ↑15/01/2020 00:49 Ma ja jednostavno ne mislim da je isplativo išta od tih autoputeva graditi. VC ima smisla jedino. Prema Krajini treba pući brzu cestu, a u biti slično riješiti i Sarajevo-Tuzla i TK uopšte (možda ovdje najviše ima smisla crtati nekakve autoputeve).
Promet dole prema Trebinju je nikakav. Magistralna cesta korektna. Feninga ja tu ne bih davao na puteve većih kategorija.
Ako mi ne mozemo iskoristiti tu savrsenu priliku da ozivimo potpuno zapusteni dio drzave, onda jebo ti nas.
Grcima, Turcima, Makedoncima, Bugarima - svima će i dalje na proputovanju ka zapadu biti logičnije koristiti trenutnu varijantu: Srbija-Hrvatska.
Ostaje mogućnost da će Albanci to koristiti, ali ja još nigdje van Albanije i Makedonije nisam vidio kamion s albanskim tablicama. To je mizeran promet. Slična je stvar i sa Crnom Gorom.
Onda pogledati strukturu gostiju u Albaniji i Crnoj Gori, ako se već priča o putničkom prometu i turizmu. Hrvati i svi zapadno od toga koji dođu cestom u ove dvije zemlje su statistička greška. Da ima put, bilo bi bolje? Ne bi. I sad je to haman do Crne Gore, pa ko bi se još peglao s prelaskom u BiH, pa opet iz BiH, totalno nakaradno. Prvi ja kad biram gdje ću ići prebrojim granice i gledam da to minimiziram.
Na ovoj karti nikada nece biti izgradjen autoput obiljezen zelenom bojom.
Na poddionici Počitelj – Zvirovići u toku su pripremni radovi. Izvode se radovi na izgradnji pristupnih cesta i mobilizaciji gradilišta. Započeli su iskopi na južnom portalu tunela Počitelj, kao i iskopi temelja za natputnjak Orlovača.
Projekat Počitelj – Zvirovići je podijeljen u dva lota: LOT1: Počitelj – početak mosta Počitelj i kraj mosta Počitelj – Zvirovići i LOT2: most Počitelj. Radovi su ugovoreni po Crvenom FIDIC-u.
Poddionica Počitelj-Zvirovići u ukupnoj dužini od 11,1 km je od izuzetne važnosti za Hercegovinu, jer će njenom izgradnjom ovaj dio Bosne i Hercegovine biti direktno povezan autocestom s Međugorjem i Europskom Unijom (granični prijelaz Bijača s Republikom Hrvatskom).
Izgradnja poddionice Počitelj – Zvirovići finansira se iz sredstava osiguranih u okviru ugovora o zajmu sklopljenog sa Europskom investicijskom bankom (EIB) u visini od 100 miliona eura i bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 5 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Najznačajniji objekt na poddionici je most Počitelj ukupne dužine 945 metara i maksimalne visine 100 metara, čijom će izgradnjom biti spojene dvije obale rijeke Neretve. Osim mosta, na poddionici će se graditi i petlja sa naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama do regionalne ceste Buna – Domanovići i magistralne ceste M-17, tri vijadukta, tunel i otvorena trasa.
Predviđeni rok izgradnje za LOT1 je 24 mjeseca, a za LOT2 30 mjeseci.
Izvođač radova za LOT1 je China State Construction Engineering Corporation Limited (Kina), dok je izvođač radova za LOT2 (Most Počitelj) konzorcij koji čine Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina).
Ova se logika zasniva da ljudi imaju dovoljno novca
