Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
ExNihilo wrote: ↑19/01/2020 17:57
Politika fiskalnih rezova (tzv. austerity) pokazao se pogubnim u uvjetima smanjenje agregatne potražnje, odnosno post-kriznom periodu oporavka.
Sve države koje su na krizu reagovale mjerama štednje i rezanja imale su znatno duži i bolniji period oporavka od država koje su reagovale obrnuto - fiskalnim stimulansom. To iz razloga što ekonomije poljuljane krizom trebaju podsticaj, zamah, reanimaciju potražnje, a nikako dodatno usporavanje.
Joj što ti lupaš, baš ko maksim po diviziji
Vodiš se onom da je jednooki kralj u zemlji slijepaca i onda onako pun samopouzdanja guslaš li guslaš.
Ispuštaš balon za balonom, a sve šuplja.
Počeo sa ulogom CB, prešao na grčku i portugal, pa sad došao do rješavanja ekonomskih problema.
Jednu poluistinu zapakuješ u onako prilično lijep post (odlično vladaš pravopisom) i uživaš u aplauzu kojeg dobijaš od slijepih.
Tri su razloga grčke krize i to zna svaki onaj ko je barem jednom pročitao neku analizu poznatih ekonoma ili analitičara svjetskog glasa.
Ti si naveo jedan. Dakle, ne znaš. Isto tako sa ulogama CB u ekonomijama država. Ovo zadnje je kruna.
Dakle, trenutno imamo dužničku krizu. Države su jednostavno prezadužene. Ne diskutujemo o razlozima.
Ti predlažeš fiskalni stimulans. Podsticaj. Odakle dolazi isti? Možda poklon ezb? Ne, ezb ne finansira države.
To rade banke i drugi lihvari.
Odakle će doći podsticaj? Kroz zaduživanje.
Dakle, po tebi, dužnička kriza u recimo jednoj grčkoj će se riješiti dodatnim zaduživanjem.
Genijalno. Odlično. Revolucionarno.
Majku li im jebem lihvarsku, čemu vas uče na tim ekonomijama.
Reci ba otvoreno što ti je na duši: iluminati su krivi za sve.
Nihilo, očito školovan u ovoj oblasti, detaljno objasnio kompleksnu tematiku na jedan prilično razumljiv način i nekome ko ne poznaje materiju, a onda dođe Šećerko, koji je pročitao brošuru od nekog abu babunskog Pernara, pogledao 9 klipova na yt i kaže ti šupljiraš, da ti ja sad' ka'em roki.
Samo još fali poentiranje Dedžal, ljudi-gušteri i kamata je haram, mijenjaj hurmu za hurmu, kamilu za kamilu.
ExNihilo wrote: ↑19/01/2020 18:26
Reci ba otvoreno što ti je na duši: iluminati su krivi za sve
Kad se ukaže na to da je car ustvari go golcijat, onda isti poteže za ad hominemom.
Svaka čast, ekonomski virtuože. Nastavi da ih podučavaš kako se dužnička kriza rješava dodatnim zaduživanjem
Historija protivljenja fiskalnom stimulansu je jedna od fascinantnijih priča ekonomske historije.
Iako se Šećerku čini kako raskrinkava svjetske urote, te stoji na branicima kritičke misli, protivljenje fiskalnom stimulansu je zapravo svojevrstan pandan poricanju globalnog zagrijavanja, kada govorimo o ekonomiji. Uz ništa manje bolne posljedice - korijen Velike depresije ležao je upravo u uvjerenju da se hronični deficit potražnje može izliječiti rezanjem javne potrošnje. Tek kada je WWII primorao najveće privrede da razriješe kase, svjetska ekonomija je izašla iz najduže noći, a Keynes trijumfovao.
I baš kao sa globalnim zagrijavanjem: struka je jedinstvena, postoje planine empirijskih dokaza, više desetljeća eksperimentalne potvrde, Nobelove nagrade su dodijeljene (recimo, Hicks za IS/LM model koji je matematička formulacija ove priče), brzina oporavka nakon Finansijske krize 07/08 proporcionalna je veličini stimulansa koji su države alocirale, ali tzv. deficit hawks ne posustaju u svojim logorejama. Štaviše, čak ni Milton Friedman, inače prorok slobodnih tržišta i minimiziranja intervencija, nije osporavao osnovnu tezu Keynsijanske ekonomije: fiskalni stimulans je poželjan u uvjetima depresije.
Razlog zašto je pojedincima tako teško prihvatiti ovu činjenicu je, čini mi se, trojak. Najprije, postoji duboko ukorijenjen kulturološki impuls da je dug uvijek i isključivo zlo. Istraživanja pokazuju korelaciju između konzervativnog svjetonazora i straha od deficita. To ne treba da čudi: sve abrahamske religije podučavaju da je dug prepreka onozemaljskom carstvu, pa su konzervativne vlade širom svijeta (uprkos savjetima struke) na krizu odgovarale stezanjem kaiša, jer pitanje nije tek tehničko nego ideološko.
Potom, laici uglavnom upadaju u zamku time što o ekonomiji razmišljaju kao domaćinstvu. Naime, za domaćinstvo je svaki priliv dobar, a svaki odliv loš. Ali ekonomija nije domaćinstvo. U ekonomiji moj trošak je nečiji prihod, a nečiji trošak je moj prihod. Fiskalni stimulans nije tek odliv iz državne kase, on je istovremeno prihod za kompanije koje, recimo, izvode javne radove, radno mjesto više u deprimiranoj ekonomiji, a samim tim smanjen trošak za socijalna davanja. Dakle, efektom multiplikatora, taj "dug" mijenja ruke i postaje prihod građanima, povećava potrošnju, a time snaži povjerenje za daljnju potrošnju (jer ljudi štekaju kada očekuju kataklizmu i gubitak radnih mjesta), a u konačnici se kroz poreze opet vraća u kasu.
I konačno, živimo slom modernog projekta, gdje svako ima svoju postmodernu istinu, skepticizam prožima struku i naučnu misao, pa smo primorani slušati nebuloze počevši sa ravnozemljašima, preko anti-vakcinaša, pa do deficit hawksa.
Ono što je meni naročito zanimljivo kod ovih masoni-iluminati-dedžal tipova, kakav je Šećerko, jeste to što obično reže na tzv. neoliberalizam, koji pod tim terminom ne postoji u ekonomskoj teoriji, ali je najpribližniji idejama neoklasične/laissez-faire ekonomije, koja je opet svojevrstan pandan i opozit Keynsijanskoj ekonomiji, pa bi čovjek rekao da će mason busteri biti za fiskalne intervencije, a ne protiv istih. Jer su upravo neoliberalne politike te koje zagovaraju austerity/rezanje. Valjda i to pokazuje koliki je ideološki košmar u njihovim glavama.
ExNihilo wrote: ↑16/01/2020 21:02
S druge strane, Centralna Banka BiH kada bi samo signalizirala da pomišlja nešto slično (uz pretpostavku da su sposobni izvesti operacije tog tipa; a nisu) gubitak povjerenja u valutu i panika koje bi uslijedile ukidanjem valutnog odbora značile bi momentalnu hiperinflaciju.
Sažeto i sasvim dovoljno rečeno, ko zna da čita i razumije. Pogotovo ovo sto sam boldirao.
BAM i currency board su još uvijek najbolje stvari koje su se desile i opstale nakon rata u ovoj našoj zemlji.
U suštini, to je i jedino sto je koliko-toliko jos uvijek jedinstveno i nema podjela.
Ne mogu ravnopravno raspravljati na ovu tematiku, poznajem osnove ekonomije i sve što znam na ovu temu je napisano, a uz to i nadograđeno i objašnjeno multidisciplinarno, na prilično razumljiv način. Ako dođe neko i argumentovano te demantuje u nečemu, i njegovo mišljenje ću rado pročitati, ali ako mi citira šejha sa Trinidada i zagovara sistem bez kamate, mijenjaj datulu za datulu, onda jednostavno vidiš da čovjek ne poznaje materiju ni na srednjoškolskom nivou, a htio bi sve da tumači kao da je doktor nauka u najmanju ruku.
To zašto ovakvi likovi postoje već zalazi u oblasti u kojima sam dosta jači nego u ekonomiji, ali nije tema diskusije, tako da Šećerlamo, čovjek te prekucao, a sam si kriv, umjesto da cijeniš što neko odvoji dio vremena i pojasni ti iz ugla struke određenu tematiku, jok, saću ja tebi roki kazat' sistem i paušalni zaključci, i onda još napadaš auditorij koji se prikloni argumentovanom stavu umjesto nekom poslastičaru Pernaru - sveznalici neznanja. Sad' se lijepo zavučeš u ovu i čekaš da se ovo zaboravi, nije sramota ne znati, ali je sramota kad' se bahato upuštaš u rasprave, a pojma nemaš.
ExNihilo wrote: ↑19/01/2020 20:38
Ono što je meni naročito zanimljivo kod ovih masoni-iluminati-dedžal tipova, kakav je Šećerko
Kao što rekoh, kad nemaš argumenata, onda se protivniku prišiva nešto što nije kako bi ga se diskreditovalo.
Dakle, kratko i jasno, ja ne vjerujem u te bajke.
Idemo dalje.
Ako je vjerovati ekspertima, tri su razloga za krizu u grčkoj. Ti si naveo jedan. Da čujemo koja su druga dva.
To ili znaš ili ne.
Ako ne znaš, biće tačna moja tvrdnja da si ustvari prodavač magle.
ExNihilo wrote: ↑19/01/2020 20:38
Historija protivljenja fiskalnom stimulansu je jedna od fascinantnijih priča ekonomske historije.
Postavio sam ti pitanje na koje nisi dao odgovor m
Helem, još jednom, kako ćeš dužničku krizu riješiti dodatnim zaduživanjem?
Zašto jedna grčka nije na zdravim nogama iako je u zadnjih par godina dobijala kredite koji su jeftiniji od onih koje fed daje americi?
Da ti malo pomognem...
Kome je euro jeftin, a kome skup?
ExNihilo wrote: ↑19/01/2020 20:38
Tek kada je WWII primorao najveće privrede da razriješe kase, svjetska ekonomija je izašla iz najduže noći, a Keynes trijumfovao.
Miješaš babe i žabe.
Jedno je krenuti od nule i to u uvjetima koji se zbog poznatih razloga ne mogu porediti sa današnjim, a drugo je raditi na prezasićenom tržištu.
ExNihilo wrote: ↑19/01/2020 20:38
Fiskalni stimulans nije tek odliv iz državne kase, on je istovremeno prihod za kompanije koje, recimo, izvode javne radove, radno mjesto više u deprimiranoj ekonomiji, a samim tim smanjen trošak za socijalna davanja. Dakle, efektom multiplikatora, taj "dug" mijenja ruke i postaje prihod građanima, povećava potrošnju, a time snaži povjerenje za daljnju potrošnju (jer ljudi štekaju kada očekuju kataklizmu i gubitak radnih mjesta), a u konačnici se kroz poreze opet vraća u kasu.
Taj koncept se narocito pokazao tacnim u uslovima recesije iz razloga sto je fiskalni multiplikator tada znatno veci u odnosu na period ekonomskog rasta, narocito u zemljama koje imaju nizak stepen korupcije.
Interesantna je i Ricardova teorema jednakosti koju je ozivio Barro, ali mnogi osporavaju preduslove na kojima je ona utemeljena, narocito onaj o odgovornim pojedincima koji sadasnju vladinu potrosnju percepiraju kao buduce povecanje poreza i vece deficite, te zbog toga ne dolazi do povecanja potrosnje.
Last edited by statixx on 20/01/2020 10:59, edited 1 time in total.
Šta kaže :
"Odgovorno vam tvrdim, kad bismo mi sada za 200 KM povećali plate, nijedna ekonomija procentualno ne bi izdržala takav skok, a odlazak ljudi se ne bi bitno smanjio", navodi on."
Kako kinezi mogu,..
A u BiH rast jedva da pokriva inflaciju.
Last edited by Ci-Nick on 20/01/2020 12:14, edited 1 time in total.
Minimalnu platu bi trebalo zakonski fiksirati kao 2/3 prosječne plate u prethodnoj godini. To bi značilo da, ako je prosječna plata bila 900 KM u 2019. godini, minimalna plata u 2020. godini je 600 KM.
A zašto bi bilo loše ako bi minimalna plata bila 200 ili 300 km?
Po meni ne bi. Dokle god je potrošačka korpa ispod minimalne plate, koga briga hoće li minimalac biti 200,300 ili 1000 km.
Sad će doći ekonomski virtuozi i kazati kako je to nemoguća misija.
alibaba_i_30_godina wrote: ↑19/01/2020 21:03
BAM i currency board su još uvijek najbolje stvari koje su se desile i opstale nakon rata u ovoj našoj zemlji.
U suštini, to je i jedino sto je koliko-toliko jos uvijek jedinstveno i nema podjela.
Tebe zaboravih, lutko.
Samo ne dirajte banke i bankare, jelte
Oni su relevantni za sistem
Neš kontam, da se bh stanovništvo ujutro probudi i da bude stavljeno pred izbor koga da taj dan nestane, doktora ili bankara i raznih konsultanata, šta misliš kako bi se odlučili
Šta bi imalo teže posljedice po društvo, nestanak doktora ili nestanak bankara i raznih konsultanata?
Ok, brutalan sam.
De da spustimo ljestvicu.
Šta bi imalo veće posljedice po društvo, nestanak smećara ili nestanak bankara i konsultanata?
alibaba_i_30_godina wrote: ↑20/01/2020 12:57
Pa tema je bolan o CB, ti upadas sa nekakvim nonsensima.
De pročitaj naslov, živ ti ja
Dinolincek, lijepo ti ljudi gore napisali da se ne provaljuješ više. Nauci ono što sam ti rekao, a pored toga jos i ko je zadužen za sprovođenje monetarne politike zemlje. Pa-pa.
alibaba_i_30_godina wrote: ↑20/01/2020 13:13
Dinolincek, lijepo ti ljudi gore napisali da se ne provaljuješ više.
Ljudi ko i ti. Ima vas dvije grupe. Prvi su lihvari koji se osjećaju ugroženi kada im spomeneš njihov parazitski esnaf, a drugi su slijepi papagaji koji su učili po planu i programu koji im serviraju ovi lihvari.
alibaba_i_30_godina wrote: ↑20/01/2020 13:13
Nauci ono što sam ti rekao, a pored toga jos i ko je zadužen za sprovođenje monetarne politike zemlje.
Tema je dovoljno razvodnjena da u istu itekako paše pitanje koje sam ti postavio.
Dakle, zašto ezb ne finansira države članice eu?
Zašto to rade banke?
Zašto bosanska cb ne finansira bih?
Samo bankari i gomile konsultanata znaju kome se može posuditi novac?
Ne, nego što bi u slučaju direktnog finansiranja nestao taj kriminalno-lihvarski esnaf koji je tu samo da parazitira tj živi o tuđem trošku.
Kad jedan Ackermann izađe pred medije i kaže da je db imala rendite iliti prinose od 26%
Kako? U normalnim okolnostima, 26% je moguće samo ako opljačkaš banku ili dobiješ na lotu.
I onda neznalice poput tebe ili onog kojem zaboravih nik dođu i vaze o nekim modelima serviranim od strane istih tih banaka.
Poput papagaja ponavljaju istu mantru iako ova lokomotiva zvana društvo ogromnom brzinom juri ka provaliji.
I gle čuda, svaki put su nas ti isti bankari i njihove sluge i slijepi sljedbenici dovodili u taj ambis.
Šta je s tobom, da nisi možda studirao menadžment?
Ako jesi, jesi li ikada vodio barem piljaru?
Vjerujem da nisi, ali itekako znaš objasniti šta je dobro za sistem a šta nije.
cadburry wrote: ↑20/01/2020 11:12
Minimalnu platu bi trebalo zakonski fiksirati kao 2/3 prosječne plate u prethodnoj godini. To bi značilo da, ako je prosječna plata bila 900 KM u 2019. godini, minimalna plata u 2020. godini je 600 KM.
Treba fiksirati minimalnu bar na 600 KM, to se slazem.
Modalitet, oko toga se moze raspravljati.
Ja bih isao da minimalac ne moze biti ispod 1/3 potrosacke korpe.
i čekaš da se ovo zaboravi, nije sramota ne znati, ali je sramota kad' se bahato upuštaš u rasprave, a pojma nemaš.
