skoronikako wrote: ↑05/12/2019 10:40
Kako onda postoji ovolika razlika između podataka? Zadnjih nekoliko dana koje pratim prema indeksu kvalitete maltene isto u Zenici i Sarajevu, a prema tvojim podacima ni blizu.
Ovdje bi neko stručan trebao analizirati ove podatke. Recimo da kotlovi u AMZ rade čitavu godinu. Oni su ujedno i najveći izvor SO2. A primjetimo povećanje od oktobra do marta. Znamo da je dio zbog manjka cirkulacije, koliko je zbog ložišta? Mislim da se ovo čak može i jednostavno povezati. Samo pogledati kakve su bile temperature na dane kada je SO2 visok i kada nije. Zašto je recimo u aprilu 8., 11., 12. i 15. SO2 problem, a ostalim danima nije?
Razlika između čega?
Ovi gore podaci su za prošlu godinu, a ekoakcija ti daje podatke koji se sad mjere.
Ima jedna caaka kod Ekoakcije - ne računa se indeks samo za taj sat nego se uzima prosjek iz prethodnih 8 sati. Tako se desi da je SO2 velik u 13h, a indeks kvalitete koji oni prave još nije toliko porastao. U 18h SO2 spadne, a indeks još ne spada jer uzima prosjek zadnjih 8 sati.
Od oktobra do marta je puno SO2 iz više razloga:
1. Manje cirkulacije i vjetra i tzv. temperaturna inverzija koja ne da da se zagađenje raziđe na veću površinu
2. Upali se i drugi kotao u toplani jer radi grijanje - više ćumura = više SO2
3. Kad su niže temperature napolju, i Mitalu treba više pare pa nahajcaju više ćumura u energetici
4. Na sve to treba dodati i mala ložišta i Bolnicu i ostalih 20ak kotlovnica za grijanje, ali ne 50% kako kaže ovaj gore mitalac.
Tokom ljeta nema ložišta i kotlovnica pa je opet gore nego u Sarajevu, zna se odakle.
U one izvještaje treba ubaciti i datume kad su remonti i slične obustave ili kad je manja proizvodnja (Kosovo, EU) pa bi se lako dalo uporediti. Tih podataka nema i onda se mogu sakrivati iza kućnih ložišta.