STA MISLIMO O BIVSOJ YU

[General War]

kao i onda, pogotovo u BiH

Kao i onda sta?

[General War]

Eto vidi ti molimteja sta oni uhljupi, lezihljebovici, neradnici, kreditima razmazeni, nasilu zbratimljeni... jugosloveni napravise.
A danas ni traga od svega...

Uzas, ne vide se ni sume ni rijeke..sve nekakvi natpisi...e moji komunisti

[LBVIEW]

...Dok su sa juzne strane dosli Hrvatski mirotvorci...Munirin nacin gledanja politike je stvarno smjesno po ko zna koji put svjedociti.
Nacionalizam u Srbiji nikoga nije tangirao u drugim republikama, vec nerazrijeseni racuni Srbije i Hrvatske koji su namireni preko Bosne na njihovo opCe zadovoljstvo...Nije Milosevic otisao u hag radi Bosne i bosnjaka.

Realniji je i munirin nacin gledanja politike od tebe sto zali sto Srbi nisu vojnim pucem zauzeli cijelu YU i nametnuli strahovladu.

Nacionalizam u Srbiji nije nikoga tangirao velis u drugim republikama? Hoces reci da se nije osjetio u mojoj Banjaluci? I inace gdje god je bil srpska vecina u YU? Hajd me ubijedi u to. Eto nek ti bude da su ustase pocele ugrozavati tvoje postene Srbe u Hrvatskoj - ko je zapoceo u mojoj BL prije rata?

Da je jugoslovenstvo postalo bolest je i dokaz kako si ti uletio u klix raju i kako se zmiri na mnoge tvoje izjave. Jugosloveni ce ti oprostiti i da slavis Seselja - samo dok hvalis YU i Titu.

Jasta je nego realniji Munirin nacin, zato je ovako kako i jeste u bosni...tebi i njoj nista ne fali...ona u SA a ti u SW
Sta je to bio problem ti u Banjaluci...tjerali te da nosis mosti lazarove kasnih osamdesetih? Sta ti smeta srpska vecina u Yu gdje god da su opstinama..bili su vecina i u BiH pa eto te. Ja razumijem tvoj i drugih taj antisrpski uopsteni sentiment ali to je cisti rasizam i ksenofobija to sto ti pricas (i raja utebe) kad se cita sa strane a ne neki patriotizam.
Sta je Ko poceou u "tvojoj" BL?
A kad vec opet pocinjes sa svojim glupostima moji-tvoji...pa sta bi sa "mojim" postenim srbima na kraju od tvojih postenih ustasa u Hrvatskoj? A moram primjetiti svako malo od tebe i raje utebe ti...malo iskoci ti "civjece" iz tebe...sta sad Bosma ima sa Hrvaskom? pa mi to trpas zajedno? Tebi ako je bosna BL. SA, BJ i srebrenica meni nije...a i hercegovci bi te poslali u onu stvar.

Da ti ja odgovirim za banjalucke Srbe - pripremali se 80-tih, od dolaska Slobe na vlast, za ono sto ce napraviti 90-tih.
Inace, srpski nacionalizam nikako nije bio usmjeren prema BiH, svi smo sanjali sta je SANU brbljala o "ugrozenom" srpstvu. A ni RAM nije postojao, ustvari jeste ali za ocuvanje "Jugoslavije", samo ne dade izdajica Bogicevic.

[muha_sa]

4 milijarde i 600 miliona ondašnjih dolara

[hAZNADAR]

Realniji je i munirin nacin gledanja politike od tebe sto zali sto Srbi nisu vojnim pucem zauzeli cijelu YU i nametnuli strahovladu.

Nacionalizam u Srbiji nije nikoga tangirao velis u drugim republikama? Hoces reci da se nije osjetio u mojoj Banjaluci? I inace gdje god je bil srpska vecina u YU? Hajd me ubijedi u to. Eto nek ti bude da su ustase pocele ugrozavati tvoje postene Srbe u Hrvatskoj - ko je zapoceo u mojoj BL prije rata?

Da je jugoslovenstvo postalo bolest je i dokaz kako si ti uletio u klix raju i kako se zmiri na mnoge tvoje izjave. Jugosloveni ce ti oprostiti i da slavis Seselja - samo dok hvalis YU i Titu.

Jasta je nego realniji Munirin nacin, zato je ovako kako i jeste u bosni...tebi i njoj nista ne fali...ona u SA a ti u SW
Sta je to bio problem ti u Banjaluci...tjerali te da nosis mosti lazarove kasnih osamdesetih? Sta ti smeta srpska vecina u Yu gdje god da su opstinama..bili su vecina i u BiH pa eto te. Ja razumijem tvoj i drugih taj antisrpski uopsteni sentiment ali to je cisti rasizam i ksenofobija to sto ti pricas (i raja utebe) kad se cita sa strane a ne neki patriotizam.
Sta je Ko poceou u "tvojoj" BL?
A kad vec opet pocinjes sa svojim glupostima moji-tvoji...pa sta bi sa "mojim" postenim srbima na kraju od tvojih postenih ustasa u Hrvatskoj? A moram primjetiti svako malo od tebe i raje utebe ti...malo iskoci ti "civjece" iz tebe...sta sad Bosma ima sa Hrvaskom? pa mi to trpas zajedno? Tebi ako je bosna BL. SA, BJ i srebrenica meni nije...a i hercegovci bi te poslali u onu stvar.

Ti ono rece da se nacionalizam u Srbiji nije afektovao izvan? Osim sa razlogom u Hrvatskoj.

I sad me ubijedi molim te da nije pocelo srbovanje u Banjaluci prije rata? Da nije bilo Slobinih fanova, da nije bilo sikaniranja drugih, kosovskog mita,... hajd me ubijedi u to.

I nece ti proci ta da sam ja srbomrzac - ne mozes za to naci niti jedan jedini moj post koji tako tvrdi da ja Srbe generalno pljujem. Ja samo podsjecam da nisu tek budale sa brda pucale vec sam malo precizniji,...
A tvoje se ovdje zna vezano za Srbe i ko je poceo rat.

Pisem detaljno o ekonomskom krahu YU a ti i kompanija o Svedskoj i o meni. Jel to sva pamet jugonostalgicara? Tako mozes mozda impresinirati hejtere kojima to nesto znaci ali kakve veze sa temom? To sva argumentacija o bajkama o ekonomskoj YU idili?

[General War]

Da ti ja odgovirim za banjalucke Srbe - pripremali se 80-tih, od dolaska Slobe na vlast, za ono sto ce napraviti 90-tih.
Inace, srpski nacionalizam nikako nije bio usmjeren prema BiH, svi smo sanjali sta je SANU brbljala o "ugrozenom" srpstvu. A ni RAM nije postojao, ustvari jeste ali za ocuvanje "Jugoslavije", samo ne dade izdajica Bogicevic.

Bas sam cekao da mi ti odgovoris.
Ja ba, sve se pripremali ali "svog" ne pripremise izdajicu kojeg je alija postavio da predstavlja BiH
Bje'z ba ti i tvoji prenosi.

[hAZNADAR]

Eto vidi ti molimteja sta oni uhljupi, lezihljebovici, neradnici, kreditima razmazeni, nasilu zbratimljeni... jugosloveni napravise.
A danas ni traga od svega...

Uzas, ne vide se ni sume ni rijeke..sve nekakvi natpisi...e moji komunisti

E fino - sad navedi proizvode tih firmi koji su mogli konkurisati stranoj robi i kvalitetom i cijenom. Prvenstveno ono sto smo u trgovinama kupovali i trosili, koristili,... U tom je sva poenta slavne YU ekonomije.

[CPT]

4 milijarde i 600 miliona ondašnjih dolara

cifra je izmisljena....

[nosara]

Uz sve političke i ekonomske probleme, niko ne može poreći da je industrija bila razvijena, da se mnogo radilo za izvoz, kao i da mngih od tih fabrika više nema.

1. Levi Srauss je proizvodio Varteks iz Varaždina

2. Lee Cooper“ – Beko

3. Wrangler se proizvodio u Makedoniji

4. Patike Puma u Borovu

5. Adidas – Planika (Slovenija), …“Nike“ nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih

6. Boss se radio u Diorku, Kragujevac

7. Javor iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mesečno za izvoz

8. 22.decembar proizvodio uniforme za vojsku i policiju

Zastava SR Srbije i SR Crne Gore, SFR Jugoslavija, SFRJ
Zastava SR Srbije i SR Crne Gore, SFR Jugoslavija. Foto: Wikimedia Commons/CrnaGora

9. Elan proizvodio skije na kojima je vozio svetski prvak Stenmark

10.Tomy majonez, PEZ i Wrigley, današnji Orbit dolazili su iz Kolinske u Sloveniji

11. Podravka iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svetskog tržišta začina, a njihov goveđi gulaš bio je i u prehrani nekih stranih armija

12. Naša, “roland“ klasa maline bila je najskuplja na tržištu, a mi smo bili najveći izvoznici

13. “Zastava“ je proizvodila cca 200.000 automobila godišnje koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas Zastava proizvodi s “Fiatom“ model Fiat 600L, ali je odnos ugrađenih delova obrnut – 90% je iz uvoza

14. Sarajevski TAS proizvodio je godišnje 40.000 Wolksvagena (Golf)

15. IMV Novo Mesto izbacivalo je godišnje 30.000 Renaulta, danas proizvodi isključivo tvingo model.

16. Cimos je proizvodio Citroena

17. U Prištini se radio Pegueot

18. IDA iz Kikinde proizvodila je godišnje 10.000 Opela … u njenoj livnici radili su se blokovi za Mercedes, BMW…

19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili su teške kamione i šlepere, a kragujevačka Zastava lake transportere..

20. Ikarbus je proizvodio autobuse, a TAM mini buseve

21. Tomos iz Kopra proizvodio je mopede i vanbrodske motore …njihova “penta“ bila je u ono vreme najbolji motor na svetu

22. Tvornice Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili su u pogon, u saradnji s Fiatom, Zastavini stručnjaci

VAZ električna Lada
Foto: Wikimedia

23. Farovi slovenske tvornice Saturnus su se osim u Zastavine modele ugrađivali i u Wolksvagen, Opel, Fiat..

24. FRAD u Aleksincu proizvodio je vazdušne filtere za za Mercedes, Moris, Fiat…

25. HTD iz Ohrida proizvodio je brave, kvake… za auto industriju (između ostalog za celu sovjetsku proizvodnju)

26. Priština je proizvodila amortizere za Zastavu, Fiat i Opel

27. Beogradski „21.maj“ (sada ugašen) proizvodio je motore

28. Postojalo je nekoliko fabrika autoguma i akumulatora

29. Jugoplastika iz Splita 40% svoje proizvodnje izvozila je na Evropsko tržište

31. Prvomajska Zagreb proizvodila je strugove, bušilice i opremala čitave pogone po svetu

32. IMT je izvezao 20.000 traktora u Egipat

33. Brodogradilišta u Hrvatskoj, Uljanik u Puli i 3. maj u Rijeci, bila su na svetskom nivou i proizvodila su za strane naručioce najveće prekookeanske brodove, ali su s njihovih navoza sišli i svi brodovi Jadrolinije

34. Uljanik – generatore za te brodove

35. Fabrike Obod, Cer, Gorenje, Iskra, Rudi Čajavec, proizvodile su elektro uređaje, televizore, radio aparate, gramofone, kasetofone i belu tehniku, a Borac- Beograd čak i aparate za espreso

36. Iskra u Sloveniji i Digitron u Istri (u Bujama), još krajem sedamdesetih počeli su sklapati računare

37. EI Niš bio jedan od najboljih svetskih proizvođača lampi za radio i TV prijemnike (ugrađivao ih je i Philips), a proizvodnju TV prijemnika u boji počeo je pre Sony-a

38. Insa iz Zemuna proizvodila je satove

39. Radile su 3 fabrike telefona. Jedan model iz “Iskre“ proglašen je najboljim na svetu i izložen je u Njujorškom Muzeju suvremene umetnosti

40. Postojale su 2 fabrike sijalica – Tesla Pančevo i TIZ Zagreb, sada nema ni jedne

41. Radile su 3 fabrike šibica, od kojih je ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske šibice – sve za izvoz, danas nema ni jedne

42. Jugodent iz Vojvodine proizvodio je i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice

43. Soko, Mostar proizvodio je u Jugoslaviji projektovane borbene avione (Galeb, Jastreb, Orao, G 4) i helikopter Gazelu (po francuskoj licenci)

44. Zastavin pištolj koristila je američka policija, a lovačka puška bila je najprodavaniji model puške u SAD

45. Tenkovi (po sovjetkoj licenci) su u potpunosti proizvođeni kooperacijom fabrika u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu… samo Kuvajt kupio je više od 1.000 tenkova. Teleoptik je proizvodio žiroskope za celi svet

47. Pored JAT-a postojao je još jedan avioprievoznik – Inex adria koji je u floti imao 9 Boinga, kupljenih u kompenzaciji za prašku šunku Crvene Zvezde iz Kragujevca i rezni alat FRA iz Čačka

Jat Boeing 737 avion
Foto: Wikipedia

48. Farmaceutska industrija snabdevala je 30% tržišta SSSR, gotovo pola Afrike i Indije …Lek, Krka, Pliva, Galenika, Zdravlje, Alkaloid

49. Velik broj impozantnih građevinskih objekata širom svijeta projektovali su i izvodili Energoprojekt i bosanski Energoinvest – od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji, pa do Paname, Zimbabvea..

50. Šipad Sarajevo opremao je namještajem sve hotele, bolnice i druge objekte u svetu, a bilo ih je na stotine

51. Slovenjiales, Lesnina i Meblo gotovo cijelu proizvodnju izvozili su na zapadno tržište, zahvaljujući kvaliteti i dizajnu

52. Jelovica i Šipad izvozili su stolariju u Austriju i Italiju

53. Imali smo željezare u Skoplju, Nikšiću, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, tvornicu pocinkovanog lima na Kosovu

54. Sevojno je dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi

56. Litostroj je proizvodio turbine koje su bile ugrađivane u sve velike hidrocentrale

57. Podgorička industrija “Radoje Dakić” proizvodila je teške mašine i izvozila Afriku

[General War]

Realniji je i munirin nacin gledanja politike od tebe sto zali sto Srbi nisu vojnim pucem zauzeli cijelu YU i nametnuli strahovladu.

Nacionalizam u Srbiji nije nikoga tangirao velis u drugim republikama? Hoces reci da se nije osjetio u mojoj Banjaluci? I inace gdje god je bil srpska vecina u YU? Hajd me ubijedi u to. Eto nek ti bude da su ustase pocele ugrozavati tvoje postene Srbe u Hrvatskoj - ko je zapoceo u mojoj BL prije rata?

Da je jugoslovenstvo postalo bolest je i dokaz kako si ti uletio u klix raju i kako se zmiri na mnoge tvoje izjave. Jugosloveni ce ti oprostiti i da slavis Seselja - samo dok hvalis YU i Titu.

Jasta je nego realniji Munirin nacin, zato je ovako kako i jeste u bosni...tebi i njoj nista ne fali...ona u SA a ti u SW
Sta je to bio problem ti u Banjaluci...tjerali te da nosis mosti lazarove kasnih osamdesetih? Sta ti smeta srpska vecina u Yu gdje god da su opstinama..bili su vecina i u BiH pa eto te. Ja razumijem tvoj i drugih taj antisrpski uopsteni sentiment ali to je cisti rasizam i ksenofobija to sto ti pricas (i raja utebe) kad se cita sa strane a ne neki patriotizam.
Sta je Ko poceou u "tvojoj" BL?
A kad vec opet pocinjes sa svojim glupostima moji-tvoji...pa sta bi sa "mojim" postenim srbima na kraju od tvojih postenih ustasa u Hrvatskoj? A moram primjetiti svako malo od tebe i raje utebe ti...malo iskoci ti "civjece" iz tebe...sta sad Bosma ima sa Hrvaskom? pa mi to trpas zajedno? Tebi ako je bosna BL. SA, BJ i srebrenica meni nije...a i hercegovci bi te poslali u onu stvar.

Ti ono rece da se nacionalizam u Srbiji nije afektovao izvan? Osim sa razlogom u Hrvatskoj.

I sad me ubijedi molim te da nije pocelo srbovanje u Banjaluci prije rata? Da nije bilo Slobinih fanova, da nije bilo sikaniranja drugih, kosovskog mita,... hajd me ubijedi u to.

I nece ti proci ta da sam ja srbomrzac - ne mozes za to naci niti jedan jedini moj post koji tako tvrdi da ja Srbe generalno pljujem. Ja samo podsjecam da nisu tek budale sa brda pucale vec sam malo precizniji,...
A tvoje se ovdje zna vezano za Srbe i ko je poceo rat.

Pisem detaljno o ekonomskom krahu YU a ti i kompanija o Svedskoj i o meni. Jel to sva pamet jugonostalgicara? Tako mozes mozda impresinirati hejtere kojima to nesto znaci ali kakve veze sa temom? To sva argumentacija o bajkama o ekonomskoj YU idili?

Pa sta ako srbuju, sta tebe boli kita sto srbuju...i oni kazu da si ti dok su oni srbovali ti si dok si trazio sebe u medjuvremenu mitingovao i vezao zastave sa hrvatskom, pa sta? To sto se ti pravis lud, ne znaci da svako treba da prihvati tvoje mentalno stanje.
Ma ja ba ti ne pljujes, samo bi da srbi tebe pitaju sta te nece slucajno naljutiti...de ba, ne da si srbomrzac sto je ocigledno vec i lazov i jadni manipulator. Po ko zna koji put nesto prebacujes forumu svoje gluposti...los radis PR od pocetka jednostavno ti te stvari ne idu...ako ko koga trpi onda si to ti i tvoja iskljucivost.

[dustaban]

Eto vidi ti molimteja sta oni uhljupi, lezihljebovici, neradnici, kreditima razmazeni, nasilu zbratimljeni... jugosloveni napravise.
A danas ni traga od svega...

Uzas, ne vide se ni sume ni rijeke..sve nekakvi natpisi...e moji komunisti

E fino - sad navedi proizvode tih firmi koji su mogli konkurisati stranoj robi i kvalitetom i cijenom. Prvenstveno ono sto smo u trgovinama kupovali i trosili, koristili,... U tom je sva poenta slavne YU ekonomije.

Boze koja pakost iz tebe sipa!
Sta nam je to danas "svjetski proizvod"?!
A ponesto od jugoslovenskih "bofl proizvoda" ti je covjek izlistao gore...

[CPT]

56. Litostroj je proizvodio turbine koje su bile ugrađivane u sve velike hidrocentrale

57. Podgorička industrija “Radoje Dakić” proizvodila je teške mašine i izvozila Afriku

koliko ... u jednom postu...

[radostan dan]

[nosara]

U Mostu RSE razgovaralo se o tome u kojoj meri dugovi bivše Jugoslavije opterećuju države-naslednice. Sagovornici su bili Vladimir Gligorov, saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, i Guste Santini, ekonomista iz Zagreba.

Bilo je reči o tome da li je Jugoslavija bila prezadužena i da li je bila u stanju da na vreme otplaćuje svoje dugove, koliki je bio njen dug uoči raspada zemlje, da li je taj dug pravedno raspoređen na države-naslednice, zašto je danas ukupni dug zemalja bivše Jugoslavije devet puta veći od jugoslovenskog duga, koliki deo duga su zapadni kreditori oprostili Srbiji, na šta je Jugoslavija trošila kredite, a na šta ih troše postjugoslovenske države, zašto su Hrvatska i Srbija najzaduženije zemlje na zapadnom Balkanu, da li je tačno da je raspad Jugoslavije koštao 350 milijardi eura, kao i o tome da li su stanovnici bivše Jugoslavije živeli dobro zahvaljući kreditima koje danas otplaćuju njihova deca i unuci.

Omer Karabeg: Nedavno je Narodna banka Srbije objavila da Srbija u ovoj godini treba da otplati sumu od 276 miliona eura dugova bivše Jugoslavije. U medijima je odmah počelo da se piše da je dug Titove Jugoslavije, koji Srbija mora ove godine da otplati, pojeo sve ono što je ušteđeno smanjenjem penzija. Kako vi gledate na te računice?
Vladimir Gligorov: Taj dug nije nepoznat. On je već bio deo ukupnog spoljnog duga sa kojim se računa u Narodnoj banci. Ti dugovi povremeno dolaze na naplatu i to nije ništa neočekivano. Uostalom, to nije neka velika suma, ako se uzme u obzir koliki su ukupni dugovi Srbije.

Omer Karabeg: Da li se u Hrvatskoj piše o tome da Titovi dugovi opterećuju Hrvatsku?
Uoči raspada dug Jugoslavije prema inozemstvu bio je nešto ispod 16 milijardi dolara.
Guste Santini: O tome se ovde ne govori, jer je svim građanima jasno da se je Hrvatska, otkako je stekla samostalnost, debelo zadužila. Hrvatska je, kao i sve druge republike bivše Jugoslavije, preuzela relativno mali dug. Uoči raspada dug Jugoslavije prema inozemstvu bio je nešto ispod 16 milijardi dolara. Današnji dug Hrvatska je 47,7 milijardi eura, što je preko 50 milijardi dolara, tako da je dug koji je Hrvatska naslijedila od bivše Jugoslavije u poređenju sa njenim današnjim dugom zaista sitan.

Omer Karabeg: Da li je dug od 16 milijardi dolara značio da je Jugoslavija u to vrijeme bila prezadužena?
Vladimir Gligorov: Najveći dug je bio početkom 80-tih godina kada je iznosio oko 20 milijardi dolara. Tada je to bilo oko 30 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), što nije mnogo. Problem je bio što su u to vreme kamate jako porasle, pa je Jugoslavija 1982. godine bankrotirala, ne zbog toga što je dug bio veliki, nego zato što je njegovo refinansiranje bilo jako skupo, a prihoda nije bilo, jer je Jugoslavija tada imala veoma visok spoljnotrgovinski deficit.

Jugoslovenski dug od 16 milijardi dolara je svakako veoma mala suma u odnosu na sadašnje dugove zemalja-naslednica bivše Jugoslavije.
Kada je Ante Marković krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina počeo sa privatizacijom i kada su liberalizovani spoljna trgovina i finansijski tokovi, dug je relativno brzo smanjen s obzirom na to da je priliv kapitala za dve godine mandata Ante Markovića bio jako veliki. Zbog toga je uoči raspada Jugoslavije taj dug iznosio oko 16 milijardi dolara. To je svakako veoma mala suma u odnosu na sadašnje dugove zemalja-naslednica bivše Jugoslavije.

Guste Santini: Nije Jugoslavija bila prezadužena. Sam dug nije bio velik ali, s obzirom na visoke kamate, nije mogla izvršavati svoje obaveze i dogodilo se to što se dogodilo. To je, po mom dubokom uvjerenju - možda sam malo prestar, pa gledam stvari na drugačiji način - bio daleko jednostavniji problem nego ovaj što ga danas imaju države bivše Jugoslavije. Kada je Ante Marković pokrenuo program stabilizacije, Jugoslavija je ekonomski bolje stajala nego neke njene sljednice.

Sve nasljednice bivše države, osim Slovenije, danas su u ozbiljnim poteškoćama. Naravno, tu mislim i na Hrvatsku, jer je hrvatski dug prešao 100 posto BDP-a. Tom dugu treba pridodati i deviznu štednju hrvatskih građana koja iznose 20 milijardi eura. Trebalo bi pridodati i sve ono nacionalno bogatstvo što smo prodali, ja to zovem obiteljsko srebro. Ponašali smo se kao pijani grofovi, a sada stiže naplata.

Vladimir Gligorov
Vladimir Gligorov
Vladimir Gligorov: Sve postjugoslovenske države imale su veoma nisku zaduženost u trenutku kada su se osamostalile, jer su i dugovi, koje su nasledile, bili mali. Jugoslaviji nisu bili problem dugovi. Problem je bio privredni i politički sistem.

Omer Karabeg: Da li je Jugoslavija racionalno trošila kredite koje je uzimala?
Guste Santini: Iako je tadašnja vlast željela narodu dati više nego su bile objektivne mogućnosti, ipak se puno racionalnije zaduživalo. Ulagalo se u razvoj, gradili su se kapaciteti. Druga je stvar što su neki kapaciteti bili neučinkoviti. Tada je postojala izreka da je Obrovac jedinica za glupu investiciju. Ali na razvoju se više radilo nego što je to danas slučaj u Hrvatskoj.

Omer Karabeg: Da li je jugoslovenski dug nakon raspada Jugoslavije bio pravedno raspodeljen na države-naslednice?
Vladimir Gligorov: To je urađeno uz saglasnost Međunarodnog monetarnog fonda i na njegov predlog. Kredite koji su bili uzeti za republičke projekte preuzele su republike koje su ih koristile. Dugovi savezne države su raspodeljeni prema visini BDP-a pojedinih republika na dan raspada Jugoslavije.

Srbiji su otpisane dve trećine duga nakon što je smenjen Milošević.
Za većinu novih država otplata tog duga nije predstavljala veći problem, osim za Srbiju, koja je bila pod sankcijama, pa nije mogla da otplaćuje dug koji je onda narastao zbog zateznih kamata. Ona je zbog toga tražila i dobila otpis duga, pa su joj otpisane dve trećine duga nakon što je smenjen Milošević.

Omer Karabeg: O tom otpisivanju duga se danas u Srbiji vrlo retko govori. Više se govori o tome kako je dug nasleđen od Jugoslavije opteretio Srbiju.
Vladimir Gligorov: Taj dug nije opteretio Srbiju. Srbiju su opteretili ratovi i ogroman pad BDP-a. Devedesete godine su bile katastrofalne za Srbiju, kao uostalom i za Bosnu i Hercegovinu, s tim što je Bosna i Hercegovina stradala zbog razaranja, a Srbija zbog nastojanja da ostvari svoje ratne ciljeve i, naravno, zbog sankcija. Posledice se u Srbiji i danas osećaju, jer njen BDP iznosi dve trećine onoga iz 1989. i 1990. godine. Međutim, i pored otpisa strani dug je u međuvremenu u Srbiji narastao, pa je danas blizu 100 posto BDP-a, slično kao i u Hrvatskoj.

Guste Santini: Hrvatski dug je od 2000. do 2016. godine narastao na fantastičnih 47,7 milijardi eura. To je rezultat nerazumne politike koju su hrvatske vlasti tvrdoglavo vodile cijelo vrijeme. Mi se sada nalazimo u ozbiljnim problemima koje smo sami sebi stvorili, jer smo destruirali kompletnu proizvodnju nerazumnom ekonomskom politikom.

Omer Karabeg: Ljubljanski list Delo je svojevremeno objavio podatak da je raspad Jugoslavije koštao 350 milijardi eura. Da li je ta cifra realna?
Svi smo se vratili barem trideset godina unazad, ako ne i više.
Guste Santini: To su spekulacije. Ja sam sa pokojnim Brankom Horvatom dosta o tome raspravljao. Međutim, kada bi se pravila ozbiljna analiza o tome koliko su društvenog bogatstva izgubile sve nasljednice bivše Jugoslavije, mislim da bi iznos bio i veći. Svi smo se vratili barem trideset godina unazad, ako ne i više.

Vladimir Gligorov: Ne znam na šta se ta cifra tačno odnosi. Ako je reč o uništenom bogatstvu, to je verovatno nerealna suma. Ali ako se računa izgubljeni dohodak za 25 godina, otkako se raspala Jugoslavija, onda je to druga priča. Sve zemlje-naslednice Jugoslavije, izuzev Slovenije, danas nisu nešto mnogo bogatije i nemaju veći nacionalni dohodak nego što su imale pre 25 godina. Ako pretpostavimo da bi njihov rast u tom periodu, da nije bilo raspada bio, recimo, četiri procenta umesto nula posto, onda bi njihov dohodak bio dva ili tri puta veći, pa bi se moglo doći do cifre koju pominjete. Nema nikakve sumnje da je raspad Jugoslavije bio izuzetno skup i da nije opravdao ambicije zemalja koje su doprinele tom raspadu. Bila je to katastrofalna odluka za sve zemlje i narode.

Omer Karabeg: Države, koje su nastale na teritoriji bivše Jugoslavije, naročito Hrvatska i Srbija, danas su enormno zadužene. Po nekim procenama ukupni dug postjugoslovenskih država danas je devet puta veći od duga bivše Jugoslavije pred njen raspad. Da li je tako veliko zaduživanje bilo nepohodno?
Kad je riječ o Hrvatskoj, mi smo se zaduživali koliko god su nam vjerovnici htjeli dati.
Guste Santini: To je pitanje na koje je lako odgovoriti. Nije bilo potrebno zaduživati se. Sve političke garniture su - da bi opravdale svoju politiku - tražile način kako da povećaju standard svojim građanima. Kad je riječ o Hrvatskoj, mi smo se zaduživali koliko god su nam vjerovnici htjeli dati. U jednom momentu smo čak rekli da je privilegija moći se zaduživati, pa se je Hrvatska obilato zaduživala i rasprodavala nacionalno bogatstvo. Uzmite samo slučajeve Ine, Plive, Prvomajske, pogledajte što smo napravili od brodogradnje. Sve smo destruirali nerazumnom politikom. Od uspostave hrvatske države svake godine je nezaposleno preko 300.000 ljudi, to su gubici da se čovjek zgrozi.

Hrvatska je nepromišljeno ulazila u dugove koji će postati omča budućim generacijama. I još nešto. Naša jedina komparativna prednost, koja donosi dohodak, je turizam. Međutim, u ovim sadašnjim uvjetima dovoljno je da neko baci bukvalno jednu petardu, pa da turizam padne za 20 ili 30 posto. S obzirom da turizam danas donosi 17 posto BDP-a, takav pad turizma Hrvatska ne bi mogla izdržati.

Omer Karabeg: Govori se o 145 milijardi eura ukupnog duga svih postjugoslovenskih država.
Od svih postjugoslovenskih država po međunarodnim standardima prezadužene su jedino Hrvatska i Srbija.
Vladimir Gligorov: Od svih postjugoslovenskih država po međunarodnim standardima prezadužene su jedino Hrvatska i Srbija. Praktično su to dugovi na nivou 100 posto BDP-a, u Hrvatskoj možda i više. Kada je reč o drugim postjugoslovenskim državama - Sloveniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gora i Kosovu - tu se ne može govoriti o prezaduženosti, jer je njihov dug u odnosu na BDP znatno manji, negde između 50 i 70 posto u većini tih zemalja. Hrvatskoj, koja je od Jugoslavije nasledila relativno mali dug, i Srbiji, kojoj je veliki deo duga bio otpisan, nije bilo teško da nađu kreditore.

Obe zemlje krenule su da se zadužuju - Srbija posle 2000. godine, a Hrvatska i ranije - da bi značajnim povećanjem potrošnje održale socijalni mir. Posledica toga je bila je promena strukture privrede i trajna orijentacija na razvoj uslužnih delatnosti, dok je bila zapostavljena eksportna privreda. Došlo je do pada izvoza, pa je rastao trgovinski deficit, tako su se obe države svake godine morale ponovo zaduživati da bi finasirale taj deficit.

Na kraju su Srbija i Hrvatska došle u situaciju u kojoj se sada nalaze, a to je da moraju da smanjuju potrošnju i spoljnotrgovinski deficit. To je otprilike ta priča. Same cifre o veličini duga ne znače previše. Mnogo je značajnije na šta su krediti potrošeni, a još je važnije - da li ste sposobni da zaradite na izvozu da biste otplaćivali kredite. Problem je u tome što je izvozni sektor atrofirao, da ne kažem da je i u Srbiji i u Hrvatskoj desetkovan. To je ključni problem. Dugovi bi inače bili, bez obzira na njihovu veličinu, finansijski problem, ali ako nemate privredu koja može da ih vraća, onda vam preti bankrotstvo.

Omer Karabeg: Znači, sadašnji enormni dugovi Srbije i Hrvatske su posledica dugogodišnje pogrešne politike?
Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju raznih problema, ali spoljni dug nije među njihovim najvećim problemima.
Vladimir Gligorov: Nije sporno da je ta politika bila pogrešna. Kada se penjete nagore onda sve izgleda odlično - to je bio period između 2004. i 2008. godine, kada se kupovalo sve i svašta i to se finansiralo iz kredita - a onda od 2008. godine krećete nadole, jer morate početi vraćati kredite, a niste izgradili kapacitete koji će vam doneti zaradu kojom možete da vratite dug. Privreda, dakle, nema izvozni potencijal. Uprošćavam, ali to je otprilike tako. Međutim, nije tako u svim zemljama regiona. Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju raznih problema, ali spoljni dug nije među njihovim najvećim problemima.

Guste Santini: Jasno je da je politika kumovala cijeloj toj priči. Da li je bilo razumno uzimati kredite? Razumno je ako investirate tako da zaradite više od onoga koliko plaćate za kamatu. Ako to nije tako, onda je nerazumno. Ako se zadužujete da biste prehranili svoje građane, to znači da država nije u stanju organizirati društvo na način da ljudi mogu živjeti od svog rada. Onda takvim zaduživanjem opterećuje buduće generacije. Sa 300.000 nezaposlenih mi smo, zapravo, u nebranom grožđu i trebaće nam jako mnogo mudrosti da se izvučemo iz ove situacije, a da li će te mudrosti biti - ja nisam siguran. Mora se pristupiti kirurškim zahvatima, jer ovo kako se sada radi - pleti kotac ko i otac - ne može dalje. Hrvatska ima još jedan veliki probem. Mi smo dosta nespremno i nespretno ušli u Europsku uniju.

Guste Santini
Guste Santini
Mi danas više nemamo hrvatskog tržišta. Imamo jedinstveno tržište Europske unije na kojem su svi partneri i čimbenici ravnopravni. U takvim uvjetima hrvatsko gospodarstvo se vrlo teško može pomaknuti naprijed. Reći ću nešto što zvuči jako pesimistično. Ja ne vjerujem da će hrvatsko gospodarstvo uspjeti potrošiti pare što su nam evropski fondovi namjenili, nego će to učiniti inozemne tvrtke koje će doći kada ova kriza malo stane.

Kada se pokrene gospodarska aktivnost, kada živne tržište, onda će nahrupiti tvrtke iz članica Europske unije koje imaju pravo na ravnopravan tretman u Hrvatskoj, pa ćemo imati ogromnih problema u dinamiziranju našeg gospodarskog razvoja, jer mi smo, zapravo, nekonkurentni.

Omer Karabeg: Oni koji kritikuju bivšu Jugoslaviju često ističu da je standard u toj zemlji bio dobar zahvaljući inostranim kreditima i da su ljudi tada živeli dobro na račun budućih generacija, to jeste da stanovnici postjugoslovenskih država otplaćuju dugove svojih očeva i dedova. Ima li u tome istine?
Činjenica je da je u Jugoslaviji inozemni dug bio oko 30 posto BDP-a. Danas je on u Hrvatskoj 104 posto BDP-a.
Guste Santini: Stvar je političkog opredjeljenja i politički svako može tvrditi što hoće. Činjenica je da je u Jugoslaviji inozemni dug bio oko 30 posto BDP-a. Danas je on u Hrvatskoj 104 posto BDP-a. Sasvim je sigurno da smo mi u Hrvatskoj 25 godina nakon osamostaljenja jeli dohodak budućih generacija, jer dug koji smo naslijedili od Jugoslavije nije bio neko opterećenje. Pazite, i pored svih ratnih razaranja, do 2000. godine hrvatski dug nije narastao više od 10 milijardi dolara.

Od 2000. do danas mi smo se zadužili 37,7 milijardi eura. Dakle, za svega 16 godina. Naš deficit na računu robne razmjene sa inozemstvom svake godine je bio pet milijardi dolara. I nikad se nije spuštao. Mi smo destruirali vlastitu gospodarsku strukturu, a stranci koji ovdje dolaze investiraju samo u marginalne kapacitete koje neće dopinijeti razvoju Hrvatske, a slično je i u Srbiji. I onda ćemo mi de facto biti periferija.

Države bivše Jugoslavije su nakon raspada zemlje nasledile uglavnom veoma niske dugove, što nije predstavljalo nikakvo ozbiljno opterećenje.
Vladimir Gligorov: Kada se tvrdi da su stanovnici bivše Jugoslavije živeli na račun sadašnjih generaciji, treba imati u vidu da su se krediti uloženi u investicije sami otplaćivali, a što se tiče potrošačkih kredita, oni su bili na kraći rok, pa nisu mogli biti preneti na buduće generacije. Države bivše Jugoslavije su nakon raspada zemlje nasledile uglavnom veoma niske dugove, što nije predstavljalo nikakvo ozbiljno opterećenje. Šta više, kad je reč o proizvodnim kapacitetima, zemlje bivše Jugoslavije - Slovenija je izuzetak - su devedesetih godina manje-više uništile to što su nasledile.

Danas u državama bivše Jugoslavije imate nagomilane dugove koji će ostati budućim generacijama, tako da se može reći da je vlast u svim postjugoslovenskim državama - najviše u Hrvatskoj i Srbiji - opteretila buduće generacije značajnim dugovima. Taj novac su roditelji trošili, a nisu ga ulagali, tako da će njihova deca morati da štede da bi te dugove vraćali.

[muha_sa]

[LBVIEW]

Da ti ja odgovirim za banjalucke Srbe - pripremali se 80-tih, od dolaska Slobe na vlast, za ono sto ce napraviti 90-tih.
Inace, srpski nacionalizam nikako nije bio usmjeren prema BiH, svi smo sanjali sta je SANU brbljala o "ugrozenom" srpstvu. A ni RAM nije postojao, ustvari jeste ali za ocuvanje "Jugoslavije", samo ne dade izdajica Bogicevic.

Bas sam cekao da mi ti odgovoris.
Ja ba, sve se pripremali ali "svog" ne pripremise izdajicu kojeg je alija postavio da predstavlja BiH
Bje'z ba ti i tvoji prenosi.

U Banja Luci su citavu inteligenciju upregli u "projekat", a glavni planeri genocida u Prijedoru su sjedili u "Udruzenju inzinjera i tehnicara".

[muha_sa]

Pošto se ni na jednoj temi raja ne prepucava (svi fini, nimalo nadrkani) ova se ubila za oTo

[General War]

Da ti ja odgovirim za banjalucke Srbe - pripremali se 80-tih, od dolaska Slobe na vlast, za ono sto ce napraviti 90-tih.
Inace, srpski nacionalizam nikako nije bio usmjeren prema BiH, svi smo sanjali sta je SANU brbljala o "ugrozenom" srpstvu. A ni RAM nije postojao, ustvari jeste ali za ocuvanje "Jugoslavije", samo ne dade izdajica Bogicevic.

Bas sam cekao da mi ti odgovoris.
Ja ba, sve se pripremali ali "svog" ne pripremise izdajicu kojeg je alija postavio da predstavlja BiH
Bje'z ba ti i tvoji prenosi.

U Banja Luci su citavu inteligenciju upregli u "projekat", a glavni planeri genocida u Prijedoru su sjedili u "Udruzenhu inzinjera i tehnicara".

Trci na sud BiH i sve im to "rekni", ne gubi vrijeme na forumu.

[General War]

Pošto se ni na jednoj temi raja ne prepucava (svi fini, nimalo nadrkani) ova se ubila za oTo

...a nismo odavno...a Haman2 se ubi da zamuti vodu vec mjesecima

[LBVIEW]

Pošto se ni na jednoj temi raja ne prepucava (svi fini, nimalo nadrkani) ova se ubila za oTo

Uvijek ista ekipa negira da je srpski ektremni nacionalizam najodgovorniji za sve sranje 90-tih.
Lik ide tako daleko da jednog Banjalucanina ubjedjuje kako to "srbovanje" nije nista, a frajer jedva zivu glavu izvukao odatle. Uvijek, absolutno uvijek isti likovi, racun za raspad SFRJ ispostavljaju onima koji veze nemaju a tim. Jebes tu zemlju koja se dva puta na isti nacin - u krvi raspala.

[LBVIEW]

Bas sam cekao da mi ti odgovoris.
Ja ba, sve se pripremali ali "svog" ne pripremise izdajicu kojeg je alija postavio da predstavlja BiH
Bje'z ba ti i tvoji prenosi.

U Banja Luci su citavu inteligenciju upregli u "projekat", a glavni planeri genocida u Prijedoru su sjedili u "Udruzenhu inzinjera i tehnicara".

Trci na sud BiH i sve im to "rekni", ne gubi vrijeme na forumu.

Ima svjedoka, na neciju zalost, a pojedini medju tijem serpskijem injzinjerima su tamo gdje treba, stici ce i drugi, samo polako.
A ti si o sebi rekao dovoljno s tim minimiziranjem njihove odgovornosti.

[General War]

Koji lafinas

[LBVIEW]

Koji lafinas

Kaze dezurni relativizatora srpskog ludila.
De metni koju slicicu krimosa kao pandan svadbi sina ratnog zlocinca i "srpske majke"

[RtrnOfSalisbury]

imal neko da objasni sta je to trebalo uradit da yugovina prezivi firmi je bilo masala, izvoz cvjeto samo je deviza kanda manjkalo. pitanje se more i preformulisat: dje su pare sto je pito i merlin dino onomad na sastanku. dje su pare

glede golog otoka, onaj drug, neki crnogorski cimbenik i narodni eroj kae da su tamo imali biblioteke, doktore, citaonice, tv, pozoriste i sve to zarad prevaspitavanja i da je laz sta se prica da su hin tukli kome sad da vjerujemo mi koji nismo nikad vidjeli golog otoka

[spreca]

Uz sve političke i ekonomske probleme, niko ne može poreći da je industrija bila razvijena, da se mnogo radilo za izvoz, kao i da mngih od tih fabrika više nema.

1. Levi Srauss je proizvodio Varteks iz Varaždina

2. Lee Cooper“ – Beko

3. Wrangler se proizvodio u Makedoniji

4. Patike Puma u Borovu

5. Adidas – Planika (Slovenija), …“Nike“ nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih

6. Boss se radio u Diorku, Kragujevac

7. Javor iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mesečno za izvoz

8. 22.decembar proizvodio uniforme za vojsku i policiju

Zastava SR Srbije i SR Crne Gore, SFR Jugoslavija, SFRJ
Zastava SR Srbije i SR Crne Gore, SFR Jugoslavija. Foto: Wikimedia Commons/CrnaGora

9. Elan proizvodio skije na kojima je vozio svetski prvak Stenmark

10.Tomy majonez, PEZ i Wrigley, današnji Orbit dolazili su iz Kolinske u Sloveniji

11. Podravka iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svetskog tržišta začina, a njihov goveđi gulaš bio je i u prehrani nekih stranih armija

12. Naša, “roland“ klasa maline bila je najskuplja na tržištu, a mi smo bili najveći izvoznici

13. “Zastava“ je proizvodila cca 200.000 automobila godišnje koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas Zastava proizvodi s “Fiatom“ model Fiat 600L, ali je odnos ugrađenih delova obrnut – 90% je iz uvoza

14. Sarajevski TAS proizvodio je godišnje 40.000 Wolksvagena (Golf)

15. IMV Novo Mesto izbacivalo je godišnje 30.000 Renaulta, danas proizvodi isključivo tvingo model.

16. Cimos je proizvodio Citroena

17. U Prištini se radio Pegueot

18. IDA iz Kikinde proizvodila je godišnje 10.000 Opela … u njenoj livnici radili su se blokovi za Mercedes, BMW…

19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili su teške kamione i šlepere, a kragujevačka Zastava lake transportere..

20. Ikarbus je proizvodio autobuse, a TAM mini buseve

21. Tomos iz Kopra proizvodio je mopede i vanbrodske motore …njihova “penta“ bila je u ono vreme najbolji motor na svetu

22. Tvornice Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili su u pogon, u saradnji s Fiatom, Zastavini stručnjaci

VAZ električna Lada
Foto: Wikimedia

23. Farovi slovenske tvornice Saturnus su se osim u Zastavine modele ugrađivali i u Wolksvagen, Opel, Fiat..

24. FRAD u Aleksincu proizvodio je vazdušne filtere za za Mercedes, Moris, Fiat…

25. HTD iz Ohrida proizvodio je brave, kvake… za auto industriju (između ostalog za celu sovjetsku proizvodnju)

26. Priština je proizvodila amortizere za Zastavu, Fiat i Opel

27. Beogradski „21.maj“ (sada ugašen) proizvodio je motore

28. Postojalo je nekoliko fabrika autoguma i akumulatora

29. Jugoplastika iz Splita 40% svoje proizvodnje izvozila je na Evropsko tržište

31. Prvomajska Zagreb proizvodila je strugove, bušilice i opremala čitave pogone po svetu

32. IMT je izvezao 20.000 traktora u Egipat

33. Brodogradilišta u Hrvatskoj, Uljanik u Puli i 3. maj u Rijeci, bila su na svetskom nivou i proizvodila su za strane naručioce najveće prekookeanske brodove, ali su s njihovih navoza sišli i svi brodovi Jadrolinije

34. Uljanik – generatore za te brodove

35. Fabrike Obod, Cer, Gorenje, Iskra, Rudi Čajavec, proizvodile su elektro uređaje, televizore, radio aparate, gramofone, kasetofone i belu tehniku, a Borac- Beograd čak i aparate za espreso

36. Iskra u Sloveniji i Digitron u Istri (u Bujama), još krajem sedamdesetih počeli su sklapati računare

37. EI Niš bio jedan od najboljih svetskih proizvođača lampi za radio i TV prijemnike (ugrađivao ih je i Philips), a proizvodnju TV prijemnika u boji počeo je pre Sony-a

38. Insa iz Zemuna proizvodila je satove

39. Radile su 3 fabrike telefona. Jedan model iz “Iskre“ proglašen je najboljim na svetu i izložen je u Njujorškom Muzeju suvremene umetnosti

40. Postojale su 2 fabrike sijalica – Tesla Pančevo i TIZ Zagreb, sada nema ni jedne

41. Radile su 3 fabrike šibica, od kojih je ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske šibice – sve za izvoz, danas nema ni jedne

42. Jugodent iz Vojvodine proizvodio je i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice

43. Soko, Mostar proizvodio je u Jugoslaviji projektovane borbene avione (Galeb, Jastreb, Orao, G 4) i helikopter Gazelu (po francuskoj licenci)

44. Zastavin pištolj koristila je američka policija, a lovačka puška bila je najprodavaniji model puške u SAD

45. Tenkovi (po sovjetkoj licenci) su u potpunosti proizvođeni kooperacijom fabrika u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu… samo Kuvajt kupio je više od 1.000 tenkova. Teleoptik je proizvodio žiroskope za celi svet

47. Pored JAT-a postojao je još jedan avioprievoznik – Inex adria koji je u floti imao 9 Boinga, kupljenih u kompenzaciji za prašku šunku Crvene Zvezde iz Kragujevca i rezni alat FRA iz Čačka

Jat Boeing 737 avion
Foto: Wikipedia

48. Farmaceutska industrija snabdevala je 30% tržišta SSSR, gotovo pola Afrike i Indije …Lek, Krka, Pliva, Galenika, Zdravlje, Alkaloid

49. Velik broj impozantnih građevinskih objekata širom svijeta projektovali su i izvodili Energoprojekt i bosanski Energoinvest – od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji, pa do Paname, Zimbabvea..

50. Šipad Sarajevo opremao je namještajem sve hotele, bolnice i druge objekte u svetu, a bilo ih je na stotine

51. Slovenjiales, Lesnina i Meblo gotovo cijelu proizvodnju izvozili su na zapadno tržište, zahvaljujući kvaliteti i dizajnu

52. Jelovica i Šipad izvozili su stolariju u Austriju i Italiju

53. Imali smo željezare u Skoplju, Nikšiću, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, tvornicu pocinkovanog lima na Kosovu

54. Sevojno je dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi

56. Litostroj je proizvodio turbine koje su bile ugrađivane u sve velike hidrocentrale

57. Podgorička industrija “Radoje Dakić” proizvodila je teške mašine i izvozila Afriku

Da dodam
58. Litostroj Ljubljana proizvodio Turbine za hirocentrale koje su ugradjivane po cjelom svjetu
59.Aero Celje proizvodio sve vrste papira pa cak i za mnoge strane valute proizvodio papr i razne slikarske boje itd
60.Rade Koncar Zagreb proizvodio i Elektricne Lokomotive (po licenziji)
61.Nevidje spisak....cini mi se tri fabrike bicikala(Sa,LJ i SU)
62.Konjuh zivinice
63.Krivaja Zavidovici
64Cementare po cijeloj drzavi
65.Fabrika Vagona cini mi se u Kraljevu i za rusko trziste su ih radili
66.Mura Murska Subota....95% se izvozilo na zapad...Kamensko Zagreb, Varteks Varazdin, KLUZ beograd,Alija Hodzic Sarajevo itd
Metalna Maribor gradjevinski Kranovi imali OUR u Gracanici Fering
nek jos neko nastavi