INZKO KONTRA ČOVIĆA: Trenutni način izbora delegata obezbjeđuje jednakost svih naroda u Federaciji!
„Strogom primjenom samo jednog od tih načela, ili pružanjem prednosti jednog načela u odnosu prema drugima, dovest će do kršenja drugih načela ili će ih učiniti neučinkovitima“, ističe OHR.
Žurnal u posjedu OHR-ovog mišljenja upućenom Ustavnom sudu BiH u vezi sa apelacijom Borjane Krišto. Sve do konačne provedbe Aneksa 7, osnov za izbor delegata u Dom naroda mora biti popis stanovništva iz 1991. godine.
Odredbe Ustava Federacije BiH koje pred Ustavnim sudom BiH osporava Borjana Krišto ne bi trebale biti stavljene van snage, jer promovišu jednakost svih naroda na cijelom teritoriju FBiH.
Ovo je suština OHR-ovog odgovora Ustavnom sudu BiH u svojstvu „prijatelja suda“, a u vezi sa apelacijom HDZ-ove državne zastupnice Borjane Krišto koja traži da se neustavnom proglasi odredba Ustava FBiH prema kojoj pripadnici svih konstititutivnih naroda iz svih kantona Federacije BiH mogu biti izabrani u Dom naroda FBiH. Ustavni sud BiH je, prije odlučivanja, zatražio mišljenje OHR-a, koje je danas i dostavljeno.
VITALNI NACIONALNI INTERES
Žurnal posjeduje OHR-ov dokument i u nastavku objavljujemo najbitnije navode. Ustavna odredba da se iz svakog kantona u Dom naroda FBiH bira najmanje po jedan delegat iz reda konstitutivnih naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu, za OHR je opravdana.
„Ova odredba omogućava konstitutivnim narodima koji su manjina u određenom kantonu da imaju "vitalni nacionalni interes" zaštićen u tom kantonu, čak i ako je samo jedan od njihovih zastupnika izabran u skupštini. Odluka da takav delegat nema pravo da zastupa konstitutivni narod kojem pripada u Domu naroda Federacije utjecala bi na njegovu sposobnost da zaštiti nacionalni interes onih konstitutivnih naroda na kantonalnom nivou“, zaključuje OHR.
Stav OHR-a se, dakle, u mnogome razlikuje od stava HDZ-a BiH koji, koristeći se popisom iz 2013. godine, nastoji da izmijeni način izbora delegata u Dom naroda FBiH, tako što bi u pojedinim kantonima sa, recimo, bošnjačkom većinom, predstavnicima hrvatskog naroda bilo oduzeto pravo da iz kantonalnih skupština budu delegirani u Dom naroda. OHR smatra da je nužno da se i ubuduće koristi popis iz 1991. godine sve dok se u potpunosti ne implementira Aneks 7 Dejtonskog sporazuma.
„Osporavana odredba (odredba Ustava FBiH koju oporava Borjana Krišto), pored promicanja povratka izbjeglica i osiguravanja zastupljenosti konstitutivnih naroda u zakonodavnoj vlasti Federacije, imala je za cilj da osigura da se u Federaciji omogući zastupljenost manjinskim konstitutivnim narodima kad god bude izabran jedan njihov predstavnik u kantonalnu skupštinu. Kao takva, odredba je bila alat za promicanje jednakosti naroda i omogućava im da dobiju zastupljenost iz svih kantona u kojima žive“, stava je OHR.
Napominju da, prilikom donošenja izmjena Ustava FBiH 2002. godine, niko nije mogao predvijeti da Anex 7 kojim se regulira povratak prognanih, neće biti implementiran ni 20 godina nakon rata. Osim toga, OHR ističe da su vlasti BiH usvojile projekte za izbjeglice čija se realizacija očekuje tek iza 2020. godine, što je dokaz da Aneks 7 nije implementiran. Upravo je to argument, smatra Ured visokog predstavnika, da se prilikom izbora delegata u Dom naroda FBiH kao osnov koristi popis iz 1991. godine, a to je da se iz reda svih konstitutivnih naroda iz svakog kantona može izabrati delegat u Dom naroda što je regulisano odredbom Ustava FBiH koju osporava Borjana Krišto.
„Jasno je da je osporavana odredba bila bitan dio za provedbu određenih važnih dijelova mirovnog ugovora: to je bilo utvrđivanje uslova koji omogućavaju povratak izbjeglica i raseljenih lica i ponovno uspostavljanje istinskog multietničkog društva širom Bosne i Hercegovine“, navedeno je u mišljenju OHR-a.
PREVIŠE NARODA
U svojoj apelaciji, HDZ-ova zastupnica Borjana Krišto je navela da je nužno staviti van snage odredbu Ustava FBiH koja se odnosi na izbor delegata u Dom naroda, jer njenom primjenom dolazi do „prekomjerne zastupljenosti“ konstitutivnih naroda iz pojedinih kantona. OHR je, međutim, drugačijeg stava.
„Pet ustavnih uvjeta uređuje sastav i izbor delegata u Domu naroda Federacije“, navode iz OHR-a, te dodaju da su svi uvjeti jednaki i da se moraju tumačiti kao dosljedna cjelina i primijeniti zajedno.
„Strogom primjenom samo jednog od tih načela, ili pružanjem prednosti jednog načela u odnosu prema drugima, dovest će do kršenja drugih načela ili će ih učiniti neučinkovitima“, ističe OHR.
Prilikom raspodjele mandata kantonima i konstitutivnim narodima, smatra OHR, mandati se najprije distribuiraju kantonima, a potom i konstitutivnim narodima u svakom kantonu poštujući načelo minimalne zastupljenosti konstitutivnih naroda. Predstavljanje kantona ostvaruje se i kroz načelo prema kojem kantonalna skupština bira delegate iz redova svojih članova.
„Ova mješavina etničkih i teritorijalnih elemenata odražava se i u drugim odredbama Ustava Federacije. Kao ilustracija, članak V.1.3. Ustava Federacije omogućava kantonima osnivanje vijeća kantona kako bi koordinirali aktivnosti na pitanjima od zajedničkog interesa za njihove zajednice i savjetovali svoje predstavnike u Domu naroda. To jasno ilustrira vezu između članova Doma naroda i kantona iz kojeg su izabrani i protivi se tumačenju da je isključivi cilj Doma naroda predstavljanje konstitutivnih naroda“, navedeno je u dopisu kojeg je OHR uputio Ustavnom sudu BIH.
Izgleda babo ruc'o.
