Mnogo je fiktivnih (divljih) univerziteta-fakulteta pa treba jako paziti kao i na izbor fax-a da ne bi radi npr.radi subjetivnog ocjenjivanja profesora na medicini zaglavili ŠEST GODINA POLAGAJUĆI ANATOMIJU i to sve sem onih koji su rodbina prof.il imaju štelu.
Da ne bih pametovao, donosim jako lijep tekst o UPISU NA UNIVERIZET, na šta treba paziti, šta treba tražiti, da nekoga ne boli glava. Kod javnih univerziteta (osim ekonomije) problemi tek počinju (i boli užasno glava) tek kada se upišeš. Zbog toga, donosim slijedeći tekst objavljen u BHdani jako kvalitetan.
Dosje Dana: Prosvjetna mafija - Ko je sve i na koje načine prodavao fakultetske diplome u BiH za nekoliko hiljada maraka
Noćna predavanja, vikend-ispiti i klix diplome
Dženana Karup-Druško
Noćna predavanja, vikend-ispiti i klix diplome
Osim što BiH ima ravno 12 zakona o visokom obrazovanju, domaći javni fakulteti često su primjer zastarjelih udžbenika, letargičnosti profesora, nedostatka naučnoistraživačkog rada, metoda rada pa i manipulacija pri podjelama fotelja i dodjelama zvanja. U haotičnom stanju visokog obrazovanja privatni fakulteti su vidjeli svoju šansu: neki kvalitetom, neki opet manipulacijom i prodajom diploma. I dok se već godinama vodi politička i parlamentarna bitka, zakon o visokom obrazovanju BiH - koji jedini i može riješiti sve pobrojane probleme - i dalje je na čekanju. Kao i formiranje Agencije za akreditaciju, koja bi verificirala kvalitet svih univerziteta i fakulteta u BiH i sačuvala samo one koji ispunjavaju standarde Bolonjskog procesa
Generalnom inspektoru Ministarstva odbrane BiH krajem prošle godine obratilo se nekoliko pripadnika Oružanih snaga BiH koji su sumnjali da je dio diploma o VII stepenu stručne spreme njihovih kolega falsificiran. Vrlo brzo, pod oznakom hitno, načelnik Zajedničkog štaba OS-a BiH Sifet Podžić dostavio je Komisiji za produženje ugovora, koja je i primala ove diplome, kopije do kojih je došao generalni inspektor "jedne nepopunjene, a ovjerene i potpisane potvrde o završenoj školi i druge, koja je već bila popunjena, osim imena i prezimena lica na koje glasi"?! U svom dopisu Podžić je naveo: "S obzirom da generalni inspektor sumnja da se radi o izvršenom krivičnom djelu falsifikovanja isprava od strane pripadnika OS-a BiH, upozoravamo vas da ukoliko u svom radu dođete u posjed ovakvih potvrda, iste evidentirate, kao i lica na koje se potvrde odnose, te o tome izvijestite Zajednički štab OS-a BiH, Uprava za personal." Radilo se o diplomama Više sportsko-trenerske škole iz Zagreba.
Afera oko falsifikovanih diploma počela je nekoliko mjeseci kasnije kada se ispostavilo da je više privatnih fakulteta registriranih u BiH, ali i onih koji nisu imali nikakvo odobrenje za rad, upisivalo studente i uz određene naknade im dijelilo diplome o završenim fakultetima. Istragama koje su pokrenute ispostavilo se da se radi o odjeljenjima fakulteta iz RS-a koja su radila na prostoru cijele BiH, te o fakultetima iz Srbije i Hrvatske.
Fakulteti na crno Sredinom februara od Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo zatražilo je da provjeri poslovanje Panevropskog univerziteta Apeiron u Sarajevu. Povod za ovaj zahtjev bila su pisma studenata koji su od Ministarstva tražili odgovore na sljedeća pitanja: Da li su njihove diplome legalne? Je li procedura registracije ovog fakulteta legalna i da li je info-desk Panevropskog univerziteta Apeiron u Sarajevu legalan?
Utvrđeno je da je ovaj fakultet za "multidisciplinarne i virtualne studije" registriran u Banjoj Luci, da mu je tamo sjedište kao i sva odgovorna lica. Studentska služba koja je radila u Sarajevu nije imala potrebnu registraciju niti mišljenje nadležnog ministra da li ispunjava potrebne uvjete. Prema tome - studentska služba nije mogla vršiti upis studenata, a tzv. info-desk nije imao registraciju za samostalnu djelatnost već je radio u okviru univerziteta Apeiron: u Sarajevu je, dakle, radio nelegalno.
"S obzirom da je Apeiron registriran u Banjoj Luci, mi smo cijeli predmet na dalji postupak poslali Okružnom tužilaštvu u Banju Luku koje je o tome nastavilo istragu. Ministarstvo obrazovanja KS-a je zabranilo rad info-desku Univerziteta Apeiron u Sarajevu", izjavio je za Dane Sead Kreštalica, tužilac koji je radio na ovom slučaju. Saznali smo i da je Panevropski univerzitet Apeiron od nadležnog ministarstva u Sarajevu zatražio samo odobrenje za rad info-deska.
No, ne čekajući bilo kakvu suglasnost, predstavnici ovog univerziteta su u prostorijama Energoinvesta unajmili kancelarije, uspostavili studentsku službu i počeli upisivati studente. Treba naglasiti da nije postojao nikakav upisni rok već su studente primali kad god bi im se obratili?! Cijena jedne školske godine je bila 2.500 KM. S obzirom da u tim kancelarijama nema nikoga, nismo uspjeli provjeriti, ali studenti sa kojima smo razgovarali tvrde da ih je bilo oko 300 upisanih?! Predavanja su imali petkom, subotom i nedjeljom, a ispiti su također zakazivani vikendom. Kad je u februaru krenula afera privatnih fakulteta, a pitanja studenata oko regularnosti Univerziteta Apeiron u Sarajevu učestala, uposlenici studentske službe sazvali su sastanak i uz objašnjenje da niko iz Banje Luke nije došao jer nema potrebe za tim, okupljenima rekli da više ne mogu polagati ispite u Sarajevu, već će studij morati nastaviti rad u Travniku ili u Banjoj Luci. U međuvremenu je Apeiron i u Travniku dobio zabranu rada.
Reklama Kako su u Republici Srpskoj počeli poništavati diplome ovog univerziteta, mnogi studenti su se odlučili da prekinu školovanje. Međutim, kad su se obratili studentskoj službi tražeći svoje dokumente odgovorili su im da ih ne mogu dobiti dok ne uplate još 300 KM?! Oni koji su zatražili povrat novca koji su uplatili za školovanje, objašnjavajući da im se ispiti nigdje ne priznaju, bili su upućeni na kancelariju u Banjoj Luci. Jedan od studenata koji se pismenim putem obratio fakultetu tražeći povrat 2.500 KM rekao nam je da nikad nije dobio odgovor, kao ni ostali koji su to učinili. Zbog svega, nekolicina studenata najavljuje da će tužiti Panevropski univerzitet Apeiron, ali problem im je, priznaju, što to mogu uraditi samo u RS-u.
"Reklama" Univerziteta Apeiron u Sarajevo je stigla puno prije njega samog. Naime, već dugo se govori o diplomama ovog, ali i drugih privatnih fakulteta do kojih se dolazi na lak način: studenti su za vikend išli iz Federacije u RS i upisivali (polagali) po nekoliko ispita bez ikakve provjere znanja. S druge strane, pričalo se i da su ove diplome na prodaju. Diplomci ovih fakulteta često su bili pripadnici vojske, a brza diploma im je trebala za čin i radno mjesto na kojem su već bili. Zato i ne čudi veliki broj zainteresiranih i spremnih da za nekoliko hiljada maraka postanu "visokoobrazovani".
Međutim, odmah po izbijanju afere privatnih fakulteta Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a počelo je sa provjerama i masovnim poništavanjem diploma. Tako su se na udaru među prvima našli Fakultet za poslovnu ekonomiju Banja Luka (poništeno 169 diploma) i Fakultet za poslovni inžinjering Gradiška (ukinuto 125 diploma). Od ovih fakulteta je zatraženo da studentima koji su oštećeni nadoknade štetu. Razlog zbog kojeg se Ministarstvo RS-a odlučilo na ovaj potez bio je sporno priznavanje ispita sa ranije završenih viših škola, kurseva, tečajeva, obuka u inostranstvu itd. tako da se dešavalo da su neki studenti nakon svega nekoliko ispita dolazili do VSS diploma.
Prosvjetna inspekcija RS-a je poništila i 79 diploma Fakulteta za poslovne studije iz Banje Luke, jer je utvrđeno puno nepravilnosti prilikom upisa, ali i to da su neki studenti polagali po 20 ispita za četiri mjeseca. Bilo je čak situacija da su neki prvo diplomirali, pa su tek onda polagali ispite ili ih nisu nikad ni polagali. No, treba reći da nisu samo privatni fakulteti obezbjeđivali beneficije studentima. Nezavisne novine objavile su da je grupa od 230 studenata na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu diplome četvorogodišnjeg Odsjeka za sigurnost stekla u rekordnom vremenu. Naime, oni su za godinu dana položili svih 38 ispita i diplomirali.
Diplome iz Srbije Dekan Fakulteta političkih nauka Ismet Grbo izjavio je: "Sa grupom studenata iz Ministarstva odbrane BiH sklopili smo ugovor o studiranju pod posebnim režimom. Neki od njih nisu diplomirali, ali bilo je i onih koji su studij završili za godinu dana." Kako su mediji objavili, dekan Grbo nije smatrao da je sporno što su se neki od tih studenata upisivali direktno na treću godinu nakon što bi prezentirali raznorazne diplome viših vojnih škola, kurseva u Turskoj i SAD-u, Ratne škole za oficire u Zenici… Grbo je na kraju ustvrdio: "Na našem fakultetu nije bilo niti će biti izdavanja nelegalnih diploma."
Reforma vojske i policije po nekima je glavni "krivac" za lažne diplome koje je u zapadnoj Hercegovini izdavao novosadski fakultet Fabus. Prve diplome, saznalo se, izdate su na Kupresu, gdje su se održavala - noćna predavanja. Studentima, uglavnom između 40 i 55 godina starosti, obećano je da će za pet-šest hiljada maraka steći visoko obrazovanje iz ekonomije. Najviše su se upisivali pripadnici MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona. Kantonalni ministar obrazovanja, priznajući da i neki općinski funkcioneri studiraju na ovom fakultetu, izjavio je da je poslao dopis Ministarstvu obrazovanja Srbije kako bi provjerio validnost Fabusa.
No, Fabus nije jedini fakultet iz Srbije koji je u BiH prodavao diplome. Naime, raskrinkavanjem prosvjetne mafije na Pravnom fakultetu u Kragujevcu - 12 do 16.000 eura koštala je diploma, a ispite su naplaćivali između 500 i 750 eura - policija je pronašla i oko 100 prijava sa Univerziteta u Banjoj Luci.
Ljiljana Prelčac, Ministarstvo za obrazovanje KS-a
Studenti sami snose rizik
U Ministarstvu za obrazovanje i nauku Kantona Sarajevo rečeno nam je da je bilo mnogo zahtjeva raznih pojedinaca i udruženja za formiranje fakulteta, međutim - većina je odbijena. "Recimo, Panevropski univerzitet iz Banje Luke nije dobio dozvolu za rad. Zakon je vrlo jasan: niti jedan fakultet iz drugog kantona ili entiteta ne može osnovati fakultet ili istureno odjeljenje u Kantonu Sarajevo. A legalan je samo onaj univerzitet koje je osnovalo domaće ili strano pravno ili fizičko lice ako ima saglasnost Vlade", kaže Ljiljana Prelčec, stručna savjetnica za visoko obrazovanje. Ona kaže da su za sada jedine privatne visokoškolske ustanove registrovane na Kantonu Sarajevo: Internacionalni univerzitet Sarajevo, Sarajevo School of Science and Techology te Fakultet za javnu upravu. "Svaki drugi privatni fakultet se smatra nezakonitim. Primjer je Philip Noel-Baker na Stupu: ovaj fakultet još prolazi kroz proceduru registrovanja. Prema Zakonu o visokom obrazovanju KS-a, kada jedan univerzitet podnese zahtjev za registraciju, Vlada razmatra elaborat o opravdanosti osnivanja univerziteta i daje saglasnost. Elaborat obavezno sadrži ciljeve, dužinu trajanja studija, visokoškolske ustanove koje će biti u sastavu univerziteta, nastavne planove i okvirne nastavne programe, režim studija, stručne nazive koji se stiču po završetku studija." Na pitanje kakva je zaštita studenata koji upišu "nelegalne" fakultete, Prelčec kaže: "Studenti upisani na visokoškolske ustanove mimo navedenog spiska visokoškolskih ustanova sami snose rizik za eventualne neželjene štetne posljedice." (B.B.)
Stav rektora
Profesori se moraju opredijeliti
Na sjednici Rektorske konferencije BiH, održanoj u Banjoj Luci 23. novembra 2006., na kojoj su učestvovali svi rektori državnih univerziteta, jednoglasno je donesena preporuka za rektore i dekane državnih univerziteta: da profesori ne mogu raditi i na državnom i na privatnom univerzitetu; da se ne potpisuju ugovori o suradnji sa privatnim univerzitetima; da se ne dozvoli prepis studenata sa privatnih univerziteta na III i IV godinu studija na državne univerzitete; da se ne nostrificiraju diplome stečene na privatnim fakultetima; da se ne biraju u zvanje i ne uzimaju u radni odnos doktori nauka koji su doktorirali na privatnim univerzitetima odnosno fakultetima; da se primaju u radni odnos oni koji su završili studije na privatnim univerzitetima. (B.B.)
Srednja Bosna
Travnička crna hronika
Eldin Hadžović
U Travniku je zabranjen rad odjelima svih pet fakulteta banjalučkog Univerziteta Apeiron, a u Vitezu Fakultetu primijenjene ekonomije, Pravnom, Kineziološkom i Fakultetu za privrednu i tehničku logistiku
U Kristalnoj sali Općine Bugojno tek je bilo počelo predavanje, kad je na vrata ušla službenica Općine. "Morate odmah napustiti salu, imamo zakazano vjenčanje", rekla je ostavljajući stotinjak studenata da se zgledaju u čudu. "Šta smo mogli, nego da izađemo van? Već tada je postalo savršeno jasno da smo prevareni", kaže Emina Vuković, jedna od studentica Fakulteta za poslovni menadžment u Gradišci koja - sa svojih četrdesetak kolegica i kolega - traži natrag pare koje im je uzeo poljoprivredni, a sada i fakultetski mešetar Ranko Bakić, vlasnik spomenute "visokoškolske" ustanove.
Emina priča: "Upisali smo prvu godinu, ali smo imali samo pet predavanja, koja smo slušali u Kristalnoj sali. Predavanja su se uglavnom svodila na razgovore s profesorima, koje je interesovalo šta se dešava u Bugojnu i slične stvari. Uglavnom, najmanje se pričalo o nastavnim predmetima. Imali smo ispit iz osnova ekonomije, na kojem su nas profesori pola sata ostavili same: normalno je da su svi prepisali. To je stvarno bilo smiješno. Mislila sam - zašto studenti toliko uče ako ovako izgledaju fakulteti?"
Nažalost, tako izgledaju studiji na području Srednjobosanskog kantona. "Fakultet" Ranka Bakića, da stvar bude gora, nije imao nikakvo odobrenje za rad na područjima van RS-a bez kojeg se direktno krše odredbe Zakona o visokom obrazovanju RS-a, potvrđeno je iz resornog ministarstva. Bakićevom fakultetu je zabranjen rad, a prevarenim studentima koji su svoj novac tražili nazad obratio se Antonije Pecikoza, jedan od asistenata na Fakultetu za poslovni menadžment: "Ne obazirite se na medije, sve je u redu." Možda iz njegove perspektive, jer je godišnja školarina za 96 bugojanskih studenata iznosila po 2.000 maraka!
"Ako idem na fakultet, želim da imam validnu diplomu", kaže Emina. "Ovako se ne može naučiti ništa. Naprimjer, dobili smo test iz komunikacija da ponesemo kući i to bi bilo to. Test iz engleskog može riješiti dijete od deset godina. U početku su pričali o Bolonji, o bodovima, vježbama, predavanjima, a nismo imali ništa od toga, pa ni predavanja. Znam studente koji noćima uče, a ja sam pripremala samo jedan ispit jer su nam za ostale ispite javljali samo dan ranije, tako da se nisam ni mogla posebno pripremiti. Najgore od svega je što sam ih položila."
Haj, što mi se je Travnik zamaglio Zagovornici poplave privatnih fakulteta objašnjavaju da je to isto kao i u Edinburghu, glavnom gradu Škotske i jednom od najrazvijenijih univerzitetkih gradova u Evropi: "Mali je grad, ali mu ne smeta da ima najviše univerziteta. Zašto da i Travnik ne bude bosanski Edinburgh?" Naravno, nije problem u broju univerziteta (kojih sada na području Travnika ima tri), ni u broju fakulteta (inspektori iz Ministarstva kulture, prosvjete i sporta SBK-a dokumentirali su čak 17), već u načinu na koji su ti fakulteti dobili dozvole za rad i, ako hoćete, kvaliteti predavanja koja, prema tvrdnjama studenata, više podsjećaju na vikend-škole, što u suštini i jesu.
Tako je i maleno Turbe kraj Travnika postalo univerzitetski grad, sa ciglo tri fakulteta: za privrednu i i tehničku logistiku, u vlasništvu nekadašnjeg neprikosnovenog gazde sarajevskog GRAS-a Ibrahima Bime Jusufranića, Saobraćajnim, u vlasništvu Biminog sina Jasmina Jusufranića, te Ekonomskim, u vlasništvu Branislava Petrovića iz Sarajeva.
I Vitez konja za trku ima, a i Fakultet za primijenjenu ekonomiju, koji je u sudski registar upisan polovinom novembra prošle godine, smješten u Poslovnom centru Vitez i u vlasništvu izvjesnog Radovana Klincova iz Banje Luke.
Na najužem gradskom području Travnika, pak, univerziteta i fakulteta bukvalno ima iza svakog ćoška. I svi su u iznajmljenim prostorijama, a većina čak nema ni fiksnog broja telefona. No, koliko se je Travnik uistinu zamaglio i koje je dno dotakao, svjedoči slika Fakulteta poslovne ekonomije, smještenog u zgradi osnovne škole Kalibunar, dok "studentska služba" ordinira u vikendici nedaleko od škole, sa psećom kućicom ispred plakata koji poručuje: "Mi ćemo vas naučiti kako se pravi novac." Sjedište samog fakulteta je u Banjoj Luci, a na dan posjeta inspektora nije bio upisan u sudski registar Srednjobosanskog kantona. Nije ni mogao biti jer prema članu 194. Zakona o obrazovanju RS-a fakulteti ne mogu imati odjele izvan sjedišta. Ko je i kako ovo omogućio?
Pravnička hronika Prije dvije godine je u travničkom selu Jankovići otvoreno istureno odjeljenje privatnog banjalučkog Panevropskog univerziteta Apeiron koje je za samo godinu dana proizvelo 149 diplomanata, osam magistara i dva doktora nauka! Resorni ministar u Vladi Srednjobosanskog kantona Branko Golub se nije miješao u svoj posao, pa je registraciju visokoškolskih ustanova prepustio svom pomoćniku Zoranu Matoševiću, koji je javnosti postao naročito interesantan kad je novinarku Federalne televizije Nađu Ridžić, nakon što se počela raspitivati o poplavi fakulteta u Travniku, po sopstvenom priznanju "poslao u neku stvar". No, Matoševiću se na teret stavljaju daleko teži grijesi: inspektori Refija Kulašin, Franjo Ljubas i Anto Zirdum došli su do frapantnih nalaza, i to tek nakon što je u medijima objavljena informacija da im Matošević u prvi mah nije dozvolio uvid u dokumenta vezana za registracije fakulteta u SBK-u.
Ministarstvo je, prije svega, moralo postupati prema rješenjima iz Ustava FBiH i po dosadašnjoj praksi primjene zatečenih zakona "ili zatražiti od zakonodavnog tijela ili Vlade drugačije određenje". Međutim, u ovom slučaju, Matošević se javno pozivao na podzakonske akte, upravo one na koje, prema nalazima inspektora, nije smio: "Oni su dobili dozvole temeljem ovlasti Ministarstva i temeljem Pravilnika o registraciji ustanova u našem kantonu." Uostalom, čak ni ta pravila nisu ispoštovana jer je, prema Pravilniku o postupku utvrđivanja uvjeta za upis u registar visokoškolskih ustanova, "osnivač podnosi zahtjev za utvrđivanje uvjeta za rad (...) najkasnije do 30. juna tekuće godine za sljedeću akademsku godinu". Upravo je u tom grmu zec: svi fakulteti, osim Fakulteta za menadžment i turizam, u vlasništvu Rasima Dacića, registrirani su mnogo kasnije - u novembru ili čak decembru 2006., i to za tekuću 2006./07. godinu! To praktično znači da su upisani studenti u samom startu izgubili po pola godine i to na fakultetima koji održavaju predavanja isključivo vikendom!
Dalje, na sijasetu travničkih fakulteta zaposlene su čak četiri osobe: Rasim Dacić, osnivač, vlasnik i dekan Fakulteta za menadžment i tri sekretarice! Svi ostali su zapošljavali nastavnike koji već rade na regularnim državnim fakultetima, čime su prekršili zakonski uvjet po kojem fakultet mora imati najmanje dvije trećina stalno zaposlenih nastavnika, sa najmanje polovicom radnog vremena. K tome su tri fakulteta: Fakultet za menadžment i turizam, Pravni fakultet i Kineziološki fakultet raspisali konkurs za izbor nastavnika u Dnevnom avazu od 26. 1. 2007., dakle, mjesecima nakon što su dobili rješenja za rad!
(Ne)potkupljivi autoriteti Obimna dokumentacija o kriminalu vezanom za travničke univerzitete i fakultete će uskoro biti prezentirana na Vladi Kantona. Poenta je da u ovim kriminalnim radnjama učestvuju svi: od ministra i doministra koji su izdavali dozvole za registraciju, preko osnivača koji su prihvatili zaobilaženje postojećih i iskoristili nepostojanje zakona o visokoškolskom obrazovanju, zatim profesora, predavača i asistenata, pa sve do samih studenta koji su u čitavoj priči namirisali lagan put do diplome.
A kad smo već kod profesora-predavača - sa zaista impozantne liste izdvajamo nekoliko zvučnih imena: Hasan Zolić, ugledni profesor i nekadašnji direktor Zavoda za statistiku; Hidajet Repovac, dekan Fakulteta kriminalističkih nauka; nepotkupljiva profesorica kriminologije i neosporni autoritet za krivično pravo Rajka Mlađenović; ekonomski stručnjak Mustafa Festić; profesor na Zeničkom univerzitetu Genc Trnavci koji je na sudu, uprkos svjedočenjima, oslobođen optužbi za seksualno uznemiravanje studentica "usljed nedostatka dokaza"...
Izjava Edine Velagić iz Bugojna, još jedne od prevarenih studentica, sve govori: "Profesor Hasan Zolić se ukazao samo na jednom predavanju, kada nam je rekao da nikom ne govorimo da imamo predavanja u općini. Naravno da smo posumnjali u regularnost svega."
Alija Ismet, umirovljeni general i vlasnik Pravnog fakulteta
Javno ću se izviniti inspektorici Kulašin!
Šestog marta je u zgradi Vlade SBK-a, prema policijskom izvještaju koji je potpisao ministar Sedžad Milanović, došlo do incidenta u kojem je učestvovao vlasnik Pravnog fakulteta Alija Ismet, s jedne, i glavna inspektorica za obrazovanje u Vladi SBK-a Refija Kulašin, s druge strane. U zapisniku piše da je "Alija Ismet uputio prijetnje Refiji Kulašin da će se obračunati s njom lično i da neće stradati ona nego i njena dva sina, te da on neće prijetiti SMS porukama, kao što to čine neke osobe iz Republike Srpske. Nakon toga je izvadio pištolj nepoznate marke iz torbe i rekao: 'Ne nosim ja ovo džabe, ja sam general, zapamtit ćete vi mene, svi ćete da letite sa poslova iz Vlade.'" Inspektorica Kulašin je odbila dati bilo kakav komentar povodom ovog slučaja, dok se Alija Ismet odazvao pozivu da govori za Dane: "Pištolj nisam vadio, nije mi palo na pamet da njime prijetim. Bio je pištolj u torbi, pored laptopa. Ako je inspektorica Kulašin moj nastup shvatila kao prijetnju, spreman sam da joj se javno izvinim, što sam i pismeno učinio."
I Pravnom fakultetu Alije Ismeta je zabranjen rad do daljnjeg, a o tome umirovljeni general kaže: "Mi smo tek počeli i nema govora o nekom pretjeranom uzimanju novaca, jer su nam za sada ulaganja daleko veća od dobitka. Godinu jesmo počeli kasnije, ali nismo primali studente na redovni, već samo na vanredni studij. Ne mogu ja biti kriv što nam je Ministarstvo dalo dozvolu za rad. Ja ću ispuniti sve uvjete koje mi postave, a ako se ne isplati - uvijek mogu zaključati vrata, da mirnije spavam."
Pošto je nastanjen u Sarajevu, pitali smo bivšeg generala otkuda da osnuje fakultet baš u Travniku. Na to odgovara: "Prijatelj Ismet Dacić je već bio otvorio fakultet, i trebao mu je još jedan da formira univerzitet, zato sam na to pristao."
Druga strana medalje
20.000 eura za kvalitet
Belma Bećirbašić
Da li su baš svi privatni fakulteti isti i nije li visoka cijena upisa samo ulaz ka vrhunskim uslovima studiranja, kvalitetnoj naobrazbi i diplomi koja osigurava direktno zaposlenje? Obišli smo dva privatna univerziteta i jedan fakultet u Kantonu Sarajevu - koji je, valja priznati, najuređeniji u oblasti visokog obrazovanja u Federaciji - i uvjerili se da zaista nude visoki obrazovni standard
"Strašno mi je drago da su se Dani uključili u ovo jer su mediji u posljednje vrijeme pomiješali i kruške i jabuke i sve nas stavljaju u isti koš", bila je prva reakcija Emira Hadžikadunića, generalnog sekretara International University of Sarajevo, prilikom najave naše posjete ovom fakultetu, koji se nalazi na Čengić-Vili, a čija članarina iznosi oko 3.500 eura godišnje. Nakon brojnih poništenih diploma nije ni čudo da pomenuti iznos jednom studentu danas može zvučati sumnjivo ili neodmjereno. "Za šta dajem novac, šta dobijam zauzvrat, da li će se uistinu isplatiti" - sve su to pitanja koja se nameću.
"Pazite, svaki roditelj čije dijete je zainteresirano da upiše ovaj fakultet i plati taj iznos je sumnjičav. Pitaju, traže nam papire, dokumentaciju - meni je to normalno jer imaju pravo da znaju u šta ulažu svoj novac. Ono što je bitno je da ovo nije privatni fakultet, već ga je osnovala bosansko-turska Fondacija za razvoj obrazovanja Sarajevo i nije nam cilj profit već investiranje u visoko obrazovanje kroz izgradnju budućeg kampusa", objašnjava Hadžikadunić.
Prilikom naše posjete International University of Sarajevo, gdje trenutno studira 303 studenta, uvjerili smo se da su sve učionice opremljene laptopima, "wirelesss" konekcija je dostupna na bilo kom mjestu unutar univerziteta, nema nereda, buke ili čekanja u redu, svojstvenih većini javnih fakulteta. Ispred zgrade i u holu susrećemo i studente iz drugih zemalja: brojne su pokrivene djevojke, koje nisu mogle da se upišu na fakultet u Turskoj zbog zabrane nošenja marame u obrazovnim institucijama, došle da studiraju ovdje. Većina je smještena u domove univerziteta koji se nalaze na nekoliko različitih lokacija grada.
Samir Sarić, koji je već drugu akademsku godinu ovdje, kaže: "Ja sam bio na Medicinskom fakultetu, ali sistem mi nije odgovarao. Dolazim iz Bošnjačke gimnazije i navikao sam na jedan kućni odnos između profesora i učenika i da me tretiraju kao individualca. Na fakultetu sam shvatio da sam samo broj u indexu. Čuo sam za ovaj fakultet i odlučio da pokušam. Prezadovoljan sam
. Nastava je na engleskom, udžbenici su međunarodni, najnoviji, nema nervoze 
, administracija je pristupačna cijeli dan, a ne kao na Medicinskom - od 11 do 13, uz dreku 
. Profesori su maksimalno posvećeni studentu, možete ih kontaktirati u bilo koje vrijeme i nastava je interdisciplinarna... Uz to, moguće je dobiti stipendije, sve zavisi od uspjeha." Sličan entuzijazam dijele i studenti univerziteta School of science and technology sa adresom na Bistriku, kojeg je kao prvi privatni univerzitet na području Kantona Sarajevo 2003. pokrenuo Ejup Ganić, bivši predsjednik FBiH. Ovaj odnedavno univerzitet jedini na području Kantona Sarajevo izdaje dvojne diplome: studenti pored bh. diplome istovremeno stiču i diplomu sa Univerziteta u Buckinghamu iz Velike Britanije. "Nakon što sam završila srednju školu, nisam htjela da idem vani… Ovo mi je bila jedina prilika da se obrazujem ovdje, ali po zapadnom sistemu", kaže Amina Kadrić, studentica treće godine, odnosno prve generacije SSST-a. "Profesori su nam većinom iz inostranstva i mi ocjenjujemo njihov rad, tako da su vrlo fleksibilni. I nije kao na drugim fakultetima da dođete a da nema nastave - profesori su uvijek tu."
Ganićev fakultet je i jedan od najskupljih - 5.000 eura godišnje. U cijenu je uključen kvalitet nastave i naobrazbe, stručnjaci iz inostranstva, dvojna diploma i mogućnost zaposlenja u Velikoj Britaniji ili drugim zemljama Zapada. Međutim, sistem kreditiranja je kao na Zapadu - student može posuditi novac od Raiffesein banke s kojom SSST ima ugovor, te otplatiti kredit po zapošljavanju. A fakultet je pojedinim studentima već osigurao "part-time job" u firmama. "Studenti ovdje biraju između fakulteta za kompjuterske nauke, informacione sisteme, ekonomiju te političke nauke i međunarodne odnose. Ono što je drugačije i jedinstveno je to što biraju dvije specijalnosti, znači glavni i sporedni predmet, tako da neko ko odabere ekonomiju može istovremeno biti specijalista iz informacionih sistema. Dakle, budući poslodavac dobija duplog stručnjaka", kaže Ganić, rektor Univerziteta, ne krijući cilj da SSST bude prva elitna škola na ovom području i da parira ostalim u regionu.
Najmlađi fakultet u Sarajevu - novootvoreni Fakultet za javnu upravu - nema takvih ambicija, ali jedinstven je po tome što jedini obrazuje kadrove - državne službenike. Zapravo, on je samo produžetak već afirmisanog Centra za edukaciju i kvalitet - Kvalitas čiji je predsjednik Munib Tahirović. Prostorije se nalaze na Fakultetu za sport i kulturu. "Ovakav studij postoji svugdje na svijetu. Ako je javna uprava u rasulu, onda je i država u rasulu. Sve što se događa u privredi, ekonomiji, kulturi, sve ima svoj odraz u načinu upravljanja nad tim oblastima, radi se o funkcionalnosti i racionalizaciji", objašnjava dekan, ugledni profesor Ćazim Sadiković.
Fakultet, inače, ima licencu Fakulteta za upravu iz Ljubljane, tako da ima i dodatnu verifikaciju slovenačkog obrazovnog sistema. Studente smo zatekli na nastavi na predmetu državno pravo. "Država propada, hoćemo da je dignemo na noge", objašnjavaju nam neki razlog upisa na ovaj fakultet. Iako smo zamolili profesora da izađe kako bi mogli neometano razgovarati s njima, studenti kažu: "Šta god da nam smeta, mi im to kažemo, ocjenjujemo ih i oni ispunjavaju svaki naš zahtjev."