Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
oddodood wrote:kosmos, sve ovo ne dociram ni sa ijedne sterilne katedre, skoro dvije decenije sam isključivo ljudski aktivan u gašanju požara po BiH i uistinu sam siguran da to više nije moguće – pošto nije u pitanju samoorganiziranje i dobra volja, već je de jure i de facto na djelu monstruozan sistem vlasti i vladanja koji je nemoguće “krpiti” dobrobitnim ljudskim naporom. Sve što čovjek u tom smislu učini zloupotrijebi se protiv čovjeka na način da samo hrani vlastitu i kolektivnu iluziju koja je, ujedno, izborni stimulus i postulat samoodrživosti monstruoznog sistema postdaytonske bh-vlasti i vladanja.
Inicijativa, a u fizici sila, je ta koja mijenja stanje, sto je osnovni zakon, dakle nista nije nesavladivo naravno ako je htijenje realno i bez velike reakcije-stete. Nase politicke stranke imaju jasne, citljive i nedvojbene politicke ciljeve. Ti ciljevi se ne realiziraju, dakle nema akcije, nema poticajne sile za poboljsanje stanja. Nema unutarstranackog sistema vrijednosti koji je baziran na prihvacenim temeljima, bolesni kadrovi se ne odbacuju, naprotiv, kriminalci se predlazu za funkcije. Ima li to veze sa OHR-om? Inzkom? U dva entiteta moze se uspostaviti sistem vrijednosti bar u jednom? Po cemu se razlikuje odnos SNSD-a prema Dodiku od odnosa SDA prema Brankovicu? Ostavimo po strani izjave pojedinaca, ali u principu, po rezultatima nema ama bas nikakve razlike. Da li je za to kriv Inzko? U Hrvatsko prije neki dan je covjek radi mita osudjen, nakon vrlo kratkog pravnog postupka, na 11 god. zatvora. General Zagorec, 3 mjeseca postupak i presuda. A u nasim entitetima? E vidis , radi takvog odnosa prema pravu doslo se u situaciju "Dobrovoljacka". Da su politicari zrtve svojih stranackih kolega, ne radi mene i tebe.
Ne sjedim ni ja besposlen,ali ne dam da kriminalizirani politicari jasne stranacke dokumente tumace na svoj nacin.
kosmos, nemoj uspoređivati BiH sa Hrvatskom niti ostalim državama koje nisu pod internacionalnim (OUN - OHR - EU) mandatom. Zato je Valentin Incko itekako značajan faktor u BiH.
Mislim da ne možete reći da je taj cjelokupan teret na medijima. Svi imaju svoju ulogu i politički lideri, i civilno društvo, i institucije. Dobar početak za BiH bi bio da usvoji 11. juli kao Dan obilježavanja genocida u Srebrenici, u skladu sa odlukom Evropskog parlamenta od 15. januara ove godine. Ja ću taj dan svakako obilježiti, a obilježavanje tog dana bi i za organe vlasti BiH bio human i moralan čin (Valentin Incko).
Ovakve izjave nam ne trabaju, znamo mi što treba. On je tu da se maksimalno angažira da se to i realizira. A posebno u slučaju koji naveo. Inače će i on biti ne samo saučesnik, već i aktivni kreator slijedećem:
Jedino u komunikaciji sa subjektima koji su svjesni slijedeće činjenice: Istinska opasnost leži u tome da ovakav stav značajno utiče na buduće situacije u kojima osjećaj ogorčenosti društva počinje postepeno da se umanjuje zbog spremnosti tog istog društva, naravno preko njegove volje, da prihvati genocid kao dio političkog procesa. U tom slučaju, svaka nacija, institucija i pojedinac snosit će dio moralne odgovornosti zbog dozvoljavanja da se dogode takve tragedije (Norman Cigar, 1995).
Incko, ne dijagnoziraj, mi smo nenadmašni u tome. Nakon raznoraznih diktatura stigli smo do slijedećeg: LIJEK!
BiH je potreban lijek, jer sve dijagnoze su se: OBISTINILE! A među prvima DA U BIH NEMA VALJANOG POLITIČKOG LIJEKA. Zato si i ti u njoj, izvoli - radi. Mi, građani, etniteti, etniteti smo ti uvijek pri ruci, samo - bujrum!
Ili nam otvoreno reci ko nas to tvojom rukom ubija - razumjet ćemo zašto i šta nam je činiti. Za ove ovdje znamo i sami.
Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko smatra da veća reforma Ustava BiH nije realna.
"Doći će do manjih izmjena kako bi BiH bolje funkcionisala i kako bi bila jeftinija. Sazrelo je vrijeme 13 godina poslije rata da se nešto mijenja. Ja sam za to da u reformske procese bude uključeno što više stranaka, ako ni zbog čega drugog, a to iz praktičnih razloga, jer će za to biti potrebna dvotrećinska većina u Parlamentarnoj skupštini BiH" - rekao je Inzko.
On je ponovio da izmjena Ustava BiH nije uslov za zatvaranje OHR-a, ali da jeste pozitivna ocjena političke situacije u BiH na šta može da utiče ustavna reforma.
"EU očekuje neke promjene ustava jer neki njegovi mehanizmi nisu usklađeni sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima" - istakao je Inzko i dodao da je o ustavnoj reformi bilo razgovora i na sastanku evropskog komesara za spoljnu i bezbjednosnu politiku Javiera Solane sa prudskom trojkom.
Međunarodni predstavnik u BiH smatra da je sada najvažnije da se sve učini da što prije budu ukinute vize građanima.
Prema njegovim riječima, zatvaranje OHR-a zavisi od lokalnih političara.
"Kada ne bude negativne retorike, kada se bude više radilo, OHR će biti potreban sve manje i manje" - naglasio je Inzko gostujući na BH radiju 1.
Govoreći o bonskim ovlašćenjima, on je istakao da u BiH postoji sindrom da drugi preuzmu odgovornost za odluke umjesto njih i da zbog toga u Evropi smatraju da je to razlog da OHR treba da što prije bude zatvoren.
"Bonska ovlašćenja ima svaki građanin lično, odnosno narod na izborima" - poručio je Inzko.
On smatra da SAD neće imenovati specijalnog izaslanika u BiH, a ukoliko to učine, visoki predstavnik je rekao da je taj izaslanik dobrodošao i da će sa njim sarađivati.
"SAD već imaju ovdje svog izaslanika, a to je ambasador Charles English" - zaključio je Inzko.
(SRNA)
nekada je bolje nesto i precutati nego se jeftino ofirat...
zasto ti dodje inzko, da bi konto malo popravio...takvi nama ne trebaju...
Incko, ti si na stratištu za koje postoji relevantna sudska presuda da je - genocidnog karaktera! Niko od tebe ne očekuje čarobni štapić, ali ne nasrći nam na dostojanstvo. Molimo te, u tvoje i u naše ime! Svak ima ime i prezime, funkciju i ono što uz nju ide i od čega se očekuje - rezultat! A on je: BiH u EU. Šta ti, kao instrument OUN i EU, pošto se odričeš usluga SAD-a činiš da se to i dogodi?
Tvoji javni nastupi "značajno utiču na buduće situacije u kojima osjećaj ogorčenosti društva počinje postepeno da se umanjuje zbog spremnosti tog istog društva, naravno preko njegove volje, da prihvati genocid kao dio političkog procesa. U tom slučaju, svaka nacija, institucija i pojedinac snosit će dio moralne odgovornosti zbog dozvoljavanja da se dogode takve tragedije" (Norman Cigar, 1995).
Visoki Predstavniče OUN i Specijalni Izaslaniče EU,
znam da znaš da je BiH aneksirana, tj. okupirana od strane tvojih predaka za račun njihovog prelaska iz ruskog u engleski tabor radi zajedničkog ultimatuma Rusima da odustanu od Carigrada, odnosno od Goveđeg gaza i dvorišta Kuće bez dna. Ponovo je BiH pod sličnim aneksom i skoro sa istim aneksarima, možda baš zbog tvojih predaka – bez obzira što su uistinu u amanet BiH ostavili i nesporno vrijednih zdanja. Ovo - možda baš zbog tvojih predaka – uvjetovano je primarno tvojim odnosom prema njihovom amanetu u BiH.
Svaka, pa i bosanskohercegovačka “priča o Kuli babilonskoj pokazuje kako nacionalistička oholost i idolatrija uništavaju ljudsko društvo i donose mu propast i rasap” (Georges Casalis), što znači da je bosanskohercegovačka zbrka kazna za kolektivnu tiraniju, koja silom tlačenja čovjeka raspršuje ljude na neprijateljske tabore.
Ne budi i ti saveznik nacionalističkoj oholosti i idolatriji, BiH je u predvorju EU i u dvoru OUN-a! Znam da i to znaš!
ma zaboli valentina šta se piše ovdje ili šta javnost misli ...
valentin ima zadatak ( to je sad jasno ) da pazi da državni organi ne krenu u odbranu zemlje i sprečavanje dalje pljačke, uništavanja, degradacije, ponižavnja, i sličnih evropskih demokratskih procesa ...
kiky wrote:radi ovakvih vp-a i politike eu prema našoj zemlji ...
bojim se da če bih vrlo brzo doči u dilemu da bira između eu ili sebe same ...
ja biram bih ...
E ovdje izgleda uvijek dođe do kuršlusa. Problem je u tome što se ne bi svi stanovnici BiH složili s tobom i takvih se izjava treba čuvati. Nisam sigurna da bi se Hrvati oduševili takvim pristupom, njihov je cilj pristupiti u EU i mislim da će tu ambiciju EU uvažiti. Na svaki mogući način. A što se VP tiče, on je za sada zastupnik PIC-a u BiH, a ne isključivo EU. Potpuno je nevažno kakva je osoba u pitanju, on samo realizira politiku svojih nalogodavaca.
kiky wrote:radi ovakvih vp-a i politike eu prema našoj zemlji ...
bojim se da če bih vrlo brzo doči u dilemu da bira između eu ili sebe same ...
ja biram bih ...
Ja smatram da je oboje moguce pa oboje i biram ali ako bi bilo ili ili BIH/EU biram EU naravno...
ta sa građanima bih ( hrvatima ) stoji ali oni su več u eu ... imaju pasoše za koje im netreba viza ... i boli ih guza šta je sa bih ...
to za vp se neslažem ... ova dva posljenja su tipični predstavnici eu politike prema nama ... ostali iz pic-a to samo nezainteresovano posmatraju ...
kiky wrote:ta sa građanima bih ( hrvatima ) stoji ali oni su več u eu ... imaju pasoše za koje im netreba viza ... i boli ih guza šta je sa bih ...
to za vp se neslažem ... ova dva posljenja su tipični predstavnici eu politike prema nama ... ostali iz pic-a to samo nezainteresovano posmatraju ...
Joj kiky, pa nije članstvu u EU samo bezvizni režim.
Ljudi žele biti građani EU u svakom smislu i EU će im to omogućiti pa makar i parcijalnim rješenjem. Oprez, kažem.
A što se tiče VP, ni to nije tačno, druga je stvar što smo mi sebi ufurali da nas, kao, neki više vole, a neki manje. Iza VP-a stoji PIC, a danas je međunarodna politika prema BiH uglavnom jednolična.
pa znam ja da nije eu samo bezvizni režim ...
tebe čovjek kad čita rekao bih da ta eu nas vuče da se pridružimo a mi nečemo ...
stvari su malo drugačije al nema veze ...
da eu ima imalo obraza dosad bi nas primili pa bi smo mi, onako opušteno, rješavali svoje probleme .....
ovako, mrcvare nas, ucjenjuju, zadiru u unutrašnje stvari ( pa mi i nemamo unutrašnje stvari koliko mz vršlja po njima ) ...
imaju sve instrumente da nam pomognu ( pa i taj bonski k...ac ) ali neče ... uživaju i klebere se dok se mi još uvijek borimo za najosnovnije stvari
kiky wrote:pa znam ja da nije eu samo bezvizni režim ...
tebe čovjek kad čita rekao bih da ta eu nas vuče da se pridružimo a mi nečemo ...
stvari su malo drugačije al nema veze ...
da eu ima imalo obraza dosad bi nas primili pa bi smo mi, onako opušteno, rješavali svoje probleme .....
ovako, mrcvare nas, ucjenjuju, zadiru u unutrašnje stvari ( pa mi i nemamo unutrašnje stvari koliko mz vršlja po njima ) ...
imaju sve instrumente da nam pomognu ( pa i taj bonski k...ac ) ali neče ... uživaju i klebere se dok se mi još uvijek borimo za najosnovnije stvari
Prijem u EU nema nikakve veze sa obrazom, to je interesna zajednica zemalja koje su se čvrsto opredijelile za jedan ekonomsko-politički paket, a ne humanitarno udruženje. Probleme moraš riješiti da bi im se pridružio, a ne obratno. I nemojte brkati lošu bugarsku infrastrukturu (koju će srediti evropski fondovi i direktne investicije), to nije razlog za neprijem u EU. Politička nesređenost i, što je najvažnije, nedovoljna opredijeljenost bh. stanovništva za EU, razlozi su našeg zastoja. Kod nas ljudi misle da mogu biti protiv evropskih vrijednosti, protiv liberalne demokratije, sekularizma, ljudskih prava, demokratskih procedura, tržišne ekonomije, principa kolektivne odbrane, ali da ih EU ipak treba primiti i još im dati para i vremena da iznutra rješavaju svoje probleme. Ne ide to tako.
neka eu ostavi sebi pare i svoju ekonomiju ...
to je njihov stereotip da mi želimo njihovih para ... čak ne koristimo ni njihove fondove koji su za ovaj region ..
nisu u bugarskoj i rumuniji problem samo putevi ... ima tu korupcije, pljačke, šverca, sudstvo im je dno, pravni sistem je samo našminkan radi ulaska u eu, o trgovini bojelim robljem da i ne govorimo, ali te dvije zemlje nisu ( recimo ) hrvatskoj ni do koljena ... malo su bolje neg srbija ...
bih stanovništvo jest za ulazak u eu ali ljudi nisu ni čoravi ni glupi ... kad te neko ponižava i ruga ti se zašto bi išao s njim ...
( dovoljan je samo ovaj cirkus oko viza )
eu jest neka vrsta ekonomsko-plitičkog saveza i tu ekonomija igra ulogu ... ali bih ekonmija je takva da neigra neki uslov pri pristupanju
od nas se trže neki politčki potezi koji, po mom mišljenju, nisu korektni prema našoj zemlji ...
kiky wrote:neka eu ostavi sebi pare i svoju ekonomiju ...
to je njihov stereotip da mi želimo njihovih para ... čak ne koristimo ni njihove fondove koji su za ovaj region ..
nisu u bugarskoj i rumuniji problem samo putevi ... ima tu korupcije, pljačke, šverca, sudstvo im je dno, pravni sistem je samo našminkan radi ulaska u eu, o trgovini bojelim robljem da i ne govorimo, ali te dvije zemlje nisu ( recimo ) hrvatskoj ni do koljena ... malo su bolje neg srbija ...
bih stanovništvo jest za ulazak u eu ali ljudi nisu ni čoravi ni glupi ... kad te neko ponižava i ruga ti se zašto bi išao s njim ...
( dovoljan je samo ovaj cirkus oko viza )
eu jest neka vrsta ekonomsko-plitičkog saveza i tu ekonomija igra ulogu ... ali bih ekonmija je takva da neigra neki uslov pri pristupanju
od nas se trže neki politčki potezi koji, po mom mišljenju, nisu korektni prema našoj zemlji ...
Nisi pažljivo pročitao moj post, riječ je o prihvatanju određenih vrijednosti. Činjenica je da kod nas svijet ne simpatizira EU i temelje na kojima ona počiva, da ne kažem da ništa od toga ne doživljava kao svoje. Ne poštuje se privatna imovina, sloboda riječi i mišljenja, lemali bi se pederi na svakom koraku, vjerske institucije bi da vode glavnu riječ u politici, malo bi se šurovalo sa neprijateljima EU, ne bi se u NATO, ne bi se ništa zapravo, samo bi se u EU, daj para i bezviznog režima, a mi ćemo kako nama godi. Ne brini se ti za infrastrukturu i zakone, to se sredi, ima fondova, ima zbirka EU propisa, sve se to sredi. Ali stav ljudi se ne mijenja tako lako. EU je toga dobro svjesna, a niko neće guju u njedrima.
upravo tu nisi u pravu .... ili se nerazumijemo ...
naš svijet hoče vrijednosne norme koje važe za eu ali eu nema hrabrosti, volje ili je nešto drugo, da te norme implementira ako ne u bih odmah ono barem u poltiku eu prema bih ...
eu ima duple standarde prema bih jer nemože bit pravda drugačija u francuskoj ili slovačkoj od ovoga što se traži od bih ...
eu traži da bih bude onakva kakva ni jedna zemlja u eu nebi rado bila ... o funkcionalnosti da i ne govorimo ....
primjera ima puno i nadam se da razumiješ na šta sve mislim ... ako ne ... moraču ti pisat ogroman post a vruče je ....
pa nije redovna, al očigledno je ohr ne namjerava apsolutno išta da uradi ....
dodik je krenuo ponovo, izaziva, provocira, blokira ...
sad se nalazimo u predlošem stanju ...
uskoro bi moglo bit puno gore ...
Prije ce Tibet postati nezavisna drzava usred Kine, nego sto ce se u BiH desiti neka promjena.
Dakle situacija redovna ima vec...(kolko ono ima da je Dodo na vlasti?)
Bosanci i Hercegovci će brzo preuzeti odgovornost od međunarodne administracije
Novi – i posljednji – visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu planira da privede kraju poslijeratni protektorat. Međutim, policijska i vojna misija Evropske unije će ostati još izvjestan period
Bosna i Hercegovina je u toku protekle decenije prešla dalek put, istovremeno nastojeći da se obnovi uz međunarodnu pomoć nakon konflikta koji je bio najrazorniji u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, pomaci koji su ostvareni bit će održivi tek onda kada sami Bosanci i Hercegovci preuzmu odgovornost za mirovni proces. Moj zadatak na funkciji posljednjeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini je da vršim nadzor nad tranzicijom sa današnjeg kvazi-protektorata na lokalnu odgovornost.
Funkcija koju sam naslijedio u februaru utvrđena je Daytonskim mirovnim sporazumom u cilju vršenja nadzora nad implementacijom sporazuma iz 1995. godine kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Kao odgovor na masivnu opstrukciju od strane nacionalističkih snaga u toku prve dvije godine implementacije, ovlasti visokog predstavnika su se proširile u decembru 1997. godine na sastanku u Bonnu, od kada visoki predstavnik može smjenjivati dužnosnike sa funkcija i donositi zakone ukoliko tako smatra, kako bi unaprijedio mirovni proces. Ove ovlasti su nakon toga bile poznate kao “bonske ovlasti”.
U godinama koje su uslijedile, trojica mojih direktnih prethodnika – Carlos Westendorp iz Španije, Wolfgang Petritsch iz Austrije i Paddy Ashdwon iz Velike Britanije – obilno su koristili bonske ovlasti u prevazilaženju opstrukcionizma i uspostavljanju institucija potrebnih za održivu modernu demokraciju. Na ovaj način, oni su uspjeli da mirovni proces pokrenu naprijed i Bosna i Hercegovina je svakako u mnogo boljoj poziciji zahvaljujući njihovim naporima, kao i naporima prvog visokog predstavnika, Carla Bildta iz Švedske.
I ja sam spreman koristiti bonske ovlasti ako bih bio uvjeren da bi njihovim korištenjem pomagao u otklanjanju prijetnji miru i stabilnosti, davanju podrške radu Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju u Hagu, ili slabljenju nacionalističkih fanatika. Međutim, postoje granice onoga što se može postići nametanjem, i te granice su skoro zasigurno dostignute.
Dekretom se ne može urediti pomirenje, osiguranje dobrih prilika i prosperitet. Institucije koje su stvorene nametanjem nikada efikasno neće funkcionirati oko ih ne prihvate sami Bosanci i Hercegovici iz svih naroda i ako od njih građani Bosne i Hercegovine, a ne međunarodna zajednica, ne budu očekivali da svakodnevno provode reforme i uvode demokratska pravila i procedure u procesu izgradnje države iz baze prema gore.
Izazov koji je pred nama danas je kako uvjeriti Bosance i Hercegovce da je u njihovom interesu da se međusobno slažu a ne da im se naređuje da žive zajedno. Za ovo je potrebno da dođe do promjene u načinu razmišljanja među građanima Bosne i Hercegovine, koji su se navikli na upadljivo prisustvo međunarodne zajednice u njihovoj zemlji, kao i među pripadnicima međunarodne zajednice, koja se navikla da intervenira na svim nivoima odlučivanja.
Jedna od posljedica promjene kursa i nastojanja da se izbjegne upotreba bonskih ovlasti mogla bi biti usporavanje pomaka koji su u toku ove godine bili dosta vidljivi. Ali niti stagnacija niti vraćanje u vremena kada je jedan morao izgubiti da bi drugi dobio nisu neizbježni. Ipak, vjerujem da je moguće da nas Bosanci i Hercegovci iznenade i dokažu svijetu da karikatura od države prikazana kao “propala država u Evropi”, kako su je opisali neki međunarodni posmatrači, nije više tačna.
Moj optimizam se zasniva na iskustvu iz Bosne i Hercegovine, kada sam radio uglavnom na lokalnom nivou kao međunarodni medijator, i na susretima sa mnogim Bosancima i Hercegovcima koje sam upoznao u toku proteklih 13 godina. U obilascima Bosne i Hercegovine uzduž i poprijeko u više od deset godina, ja sam posredovao u postizanju više od 120 medijacijskih sporazuma o veoma osjetljivim pitanjima. Radeći na taj način, vidio sam impresivne promjene kao rezultat napora lokalnih ljudi i njihovih institucija.
Pregovori u kojima sam učestvovao često su bili izuzetno mučni i zahtijevali su ogromno strpljenje. Nakon svega, lakše je popraviti fizičku štetu nego zaliječiti psihološke rane. Smatram da je nevjerovatno da su strane tako brzo nakon sukoba mogle da konstruktivno razgovaraju jedne sa drugima i na kraju dođu do razumnih rješenja.
Također postoje i ogromni poticaji. Ove godine Bosna i Hercegovina bi mogla potpisati Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji sa Evropskom unijom i pristupiti NATO-vom programu Partnerstvo za mir. Ovo su ključni ciljevi na putu ka evro-atlantskim integracijama. Moj Ured će uraditi što je u njegovoj moći da pomogne Bosni i Hercegovini da realizira ove ciljeve i profesionalno vodi pregovore sa međunarodnim sagovornicima. Ali da bi ove procese pokrenula naprijed, Bosna i Hercegovina mora u potpunosti biti suverena zemlja. To znači da ja na koncu moram odstupiti.
Datum za zatvaranje Ureda visokog predstavnika još nije utvrđen. Ali on se mora zatvoriti. Ured je osnovan kao privremena institucija, i zadatak za čiji nadzor je i osnovan bliži se kraju. Bosna i Hercegovina ide dalje od implementacije Daytona, što je u potpunosti pozitivan razvoj događaja.
Okončanje postojanja Ureda visokog predstavnika u bliskoj budućnosti, i sa njime i bonskih ovlasti, ne signalizira kraj međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini. To će više nagovještavati početak novog poglavlja u odnosu ove zemlje sa svijetom, a posebno sa ostatkom Evrope.
Na ovo poglavlje treba gledati kao na priliku, jer budućnost Bosne i Hercegovine samo može biti u Evropi; kao dio i evropskih i evro-atlantskih integracija. Štaviše, ja neću otići iz Bosne i Hercegovine kada ne budem više visoki predstavnik. Umjesto toga, ja ću ostati ovdje na funkciji specijalnog predstavnika Evropske unije i djelovaću kao neko ko pomaže u usmjeravanju procesa.
Izazovi na funkciji specijalnog predstavnika EU će vjerovatno biti veći nego izazovi koje ima visoki predstavnik jer će sredstva koja će mi biti na raspolaganju biti dosta slabija. Umjesto bonskih ovlasti, morat ću se oslanjati na moje sposobnosti nagovaranja gdje je posljednji podsticaj konačni ulazak u Evropsku uniju i NATO.
Pored toga što su od kritičnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, predstojeće godine predstavljaju jedinstvenu priliku za Evropu i stabilizacijske mehanizme koje ona razvija. EUFOR, najveća vojna misija Evropske unije, ostat će u Bosni i Hercegovini da održava sigurno i stabilno okruženje i osigura da više ne dođe do ponovnih neprijateljstava. Policijska misija EU će na sličan način nastaviti da radi sa bh. policijom u nadgledanju reformi, čime će dovesti do uređenja policije u BiH u skladu sa evropskim standardima. A Evropska komisija će nastaviti pomagati Bosni i Hercegovini u poslijeratnoj obnovi i demokratskoj transformaciji.
Da budemo iskreni, Evropa nije uvijek u Bosni i Hercegovini činila pravu stvar. Ja sam i te kako svjestan toga, jer sam podnio ostavku na funkciju u njemačkoj vladi 1992. godine u znak protesta protiv kolektivne nemoći da zaustavimo rat u BiH. Ja nisam mogao prihvatiti činjenicu da se pola stoljeća nakon Drugog svjetskog rata, kada su se Evropa i svijet zavijetovali da nikad više nećemo tolerirati genocid, pred našim očima vrši etničko čišćenje, a mi nismo bili voljni da preduzmemo potrebne korake da to zaustavimo.
Međutim, danas je Evropa u mnogo boljoj poziciji da pomogne Bosni i Hercegovini. Isprobani mehanizmi, posebno u obliku pretpristupnih pregovora Evropske unije i Akcinog plana za članstvo u NATO-u, izrađeni su u prošloj deceniji i postoje da bi se lideri BiH usredotočili na reforme koje će u narednim godinama biti potrebne njihovoj zemlji.
Ovaj proces nije spektakularan kad se posmatra svakodnevno. Uglavnom se radi o postizanju utvrđenih standarda i izradi novih zakona ili prilagođavanju postojećih kako bi bili u skladu sa evropskim normama. Ovdje će posebno Evropska komisija morati da preuzme vođstvo, kao što je uradila u centralno i istočnoevropskim zemljama koje su pristupile Evropskoj uniji u 2004. godini. U periodu od nekoliko godina, ovaj proces može transformirati društvo, čime će pripremiti Bosnu i Hercegovinu za članstvo u EU i omogućiti Bosancima i Hercegovcima da se uključe u glavne evropske tokove.
Izbori u oktobru bi trebalo da Bosancima i Hercegovcima daju priliku za debatu o načinu kako krenuti dalje i kako odabrati lidere koji su u najboljoj poziciji da osiguraju evropsku budućnost za ovu zemlju. Jer oni, ne ja, će biti odgovorni za pregovaranje o uslovima i brzini ulaska njihove zemlje u Evropu.
Izborna kampanja može obustaviti reforme koje su pokrenute u nedavnim godinama jer političari odlažu donošenje teških odluka u vremenu prije glasanja koje je od ključnog značaja. Izbori su od kritičnog značaja za jednu demokraciju, i ja neću vještački ubrzavati procese nametanjem zakona, čime bi domaće političare oslobodio odgovornosti za njihove eventualno nepopularne izbore. Ta vremena su prošlost.
Proces evropske integracije je bio izvanredan za sve zemlje koje danas čine Evropsku uniju i pomogao je da se stvori besprimjeran mir, prosperitet i dobre prilike. Ovaj proces je isto tako pomogao da zacijele rane nakon Drugog svjetskog rata, koji je bio najrazorniji rat koji je svijet ikada vidio.
Liječiti rane nikada nije lako, i mnoge rane Bosne i Hercegovine i dalje su otvorene. U vrijeme pisanja ovoga članka, Radovan Kardžić i Ratko Mladić, dvojica najviše rangiranih pojedinaca koje je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju u Hagu optužio za ratni zločin, i dalje su na slobodi, i to, više od deset godina nakon objavljivanja njihovih optužnica. To je neprihvatljivo. Oni se moraju izvesti pred lice pravde da bi Bosna i Hercegovina mogla ostaviti prošlost iza sebe.
Oni među nama koji su iskusili najmračnije dane Evrope i koji su doživjeli da vide kako Evropska unija i NATO rastu i obuhvataju zemlje koje su nekada bile dio istočnog bloka shvataju koliko daleko i koliko brzo je moguće ići naprijed kada je zemlja na pravom putu. Iako Bosna i Hercegovina ima još dosta puta da pređe, cilj konačnog članstva u ovim institucijama trebao bi biti dovoljno snažan da pomogne Bosancima i Hercegovcima da prevaziđu podjele i oblikuju sopstvenu sudbinu.
Schwarz-Schilling / Budućnost Bosne i Hercegovine
IP • Proljeće • 2006
Global Issues
Ma Inzko je kita, ko je on da rjesava kljucne stvari u BiH ako ih mi nemozemo rjesit....
Najveca glupost je cekanje da ti neko drugi radi ono sto ti moras, i niko drugi.
Svi nek pakuju kofere, i inzko i ohr pa pa u westerland nama netrebaju.
Ne rješava on ništa što mu nije u mandatu. A upravo te "ključne stvari" su u tom mandatu. Ne bi ni to bio problem, da tim mandatom "mi" nismo isključeni kao subjekti kojih se te "ključne stvari" neposredno tiču. Tek formalno - pozivanjem na izborno pravo - kai imamo posrednu mogućnost da utičemo na promjene. Međutim, to je ortodoksna laž, jer je izborni sistem takav da ne osigurava nikakav stvarni uticaj na "ključne stvari" - zaštićene daytonskim mandatom.
