Uporedne cijene energenata

[beskogradi]

Evo još jedno prijedloga za korisniji utrošak novaca evropskih poreskih obveznika. Subvencioniranje nabavke drva za ogrev za one koji inače troše ugalj.
Naravno, i u ovom slučaju potencijalni korisnici subvencije bi prvo dobili brošuru koju treba da dobro prouče jer će morati da polože test ako misle da ušićare.
Pitanja na testu bi bila.
Zašto ova subvencionirana drva nabavljamo u martu a ne u oktobru?
Koliko puta su suha drva isplativija od sirovih (vlažnih)?
Zašto ćumur ne treba koristiti za grijanje?
I na kraju pitanje na koje moraju da tačno odgovore svi oni koji žele subvenciju na više od 3 metra drva:
Za šta služi otvor na gornjim vratima kotla?
A. Nizašta.
B. Služi da se iz njega dimi kada se potpaljuje vatra i kada dimnjak ne vuče.
C. To je najveća glupost. Treba ga zavariti.
D. Služi za dotok sekundarnog zraka. Sekundarni zrak omogućava uštedu goriva, smanjuje stvaranje zapaljivih naslaga u kotlu i dimnjaku, smanjuje mogućnost zapaljenja dimnjaka, smanjuje zagađenje zraka….

[suncokret10]

opet nebuloze.

nemaju svi kotlovi otvor n gornjim vratima. prema tome, prvo moraš vidjeti koji je kotao u pitanju.

no, i pored toga si promašio suštinu. džaba dobro izgaranje kad nema gdje sa toplotom, zbog čega se mora prigušivati zrak. e to prigušivanje je jedan od glavnih problema.

ne piši o onome o čemu nemaš pojma, samo zbunjuješ ljude.

[lovacs]

opet nebuloze.

nemaju svi kotlovi otvor n gornjim vratima. prema tome, prvo moraš vidjeti koji je kotao u pitanju.

no, i pored toga si promašio suštinu. džaba dobro izgaranje kad nema gdje sa toplotom, zbog čega se mora prigušivati zrak. e to prigušivanje je jedan od glavnih problema.

ne piši o onome o čemu nemaš pojma, samo zbunjuješ ljude.

To je opcepoznata cinjenica da je bolje sa spremnikom za toplotu al kad nekome kazes da dadne jos 1000-2000km zato da sacuva okolinu i manje trosi na grijanje to niko nece prihvatiti a ako mu kazes da ce dobiti drva u pola cijene onda itekako ce biti dobrovoljaca da predju na drva. Kad drva prigusis nije ni blizu ko kad lozis ugalj jos plus kad prgusis ugalj onda dobijes cernobil. Jesto ovo nebuloza za normalnu drzavu al kad poznajes nas mentalitet onda je to jedino realno al to se nece nikada desiti jer EU ne konta nas narod.

[ami8]

.

[mukimax]

Evo rezultata poređenja grijanja na plin i pelet za mjesece decembar 2012. godine i decembar 2013. godine. U 2012. grijao se na plin preko kombi bojlera, a u 2013. preko Kovanovog kotla ekoline na pelet.

U decembru 2012. potrošeno 484 m3 plina, u decembru 2013. 920 kg peleta. Topla voda bila u 2012. sa plinskog bojlera a u 2013. preko kotla na pelet.

Prosječna temperatura u decembru 2013. bila veća za 0,4° C u odnosu na prosječnu temperaturu u decembru 2012. Zbog ovog podatka radi dobijanja tačnijih rezultata, potrošnju peleta ću povećati 2 %.

Dakle,
decembar 2012. na plin 484 m3 x 0,96 KM = 464 KM
decembar 2013. na pelet 938 kg peleta x 0,284 KM = 266 KM

Rezulatat: Grijanje na pelet u odnosu na plin bilo je jeftinije oko 42,5%.

Uz navedene podatke o potrošnji htio bih još dodati da smo se puno bolje ugrijali na pelet nego na plin, u stanu je bila puno ugodnija temperatura.
Također, može se napraviti gruba procjena da 1,9 kg peleta mijenja 1 m3 plina. Naravno 1,9 kg peleta košta 0,54 KM a kubni metar plina 0,96 KM.

[beskogradi]

opet nebuloze.

nemaju svi kotlovi otvor n gornjim vratima. prema tome, prvo moraš vidjeti koji je kotao u pitanju.

no, i pored toga si promašio suštinu. džaba dobro izgaranje kad nema gdje sa toplotom, zbog čega se mora prigušivati zrak. e to prigušivanje je jedan od glavnih problema.

ne piši o onome o čemu nemaš pojma, samo zbunjuješ ljude.

To je opcepoznata cinjenica da je bolje sa spremnikom za toplotu al kad nekome kazes da dadne jos 1000-2000km zato da sacuva okolinu i manje trosi na grijanje to niko nece prihvatiti a ako mu kazes da ce dobiti drva u pola cijene onda itekako ce biti dobrovoljaca da predju na drva. Kad drva prigusis nije ni blizu ko kad lozis ugalj jos plus kad prgusis ugalj onda dobijes cernobil. Jesto ovo nebuloza za normalnu drzavu al kad poznajes nas mentalitet onda je to jedino realno al to se nece nikada desiti jer EU ne konta nas narod.

lovacs, shvatio si suštinu.
Loženje uglja u stambenim objektima je zlo protiv koga se mora boriti.
Kako se boriti?
Da li to zabraniti? U nekim evropskim zemljama je zabranjeno (koliko je meni poznato).
Da li je realno zabraniti i kod nas? Nije, i u nekoj skorijoj budućnosti neće ni biti.
Da li treba na neki način destimulisati loženje ćumura u stambenim objektima? To bi imalo smisla. Ako se prilikom registracije auta plaća neka ekološka taksa, ako i industrijski zagađivači plačaju ekološku taksu (ili bi bar trebalo), zašto onda oni koji lože ugalj ne bi plaćali ekološku taksu. Imalo bi smisla ali mislim da ni to nije realno provodivo. Pogotovo u ovakvoj socijalnoj situaciji i ja sam protiv toga.

Ostaje jedino rad na promociji i podršci drugim izvorima grijanja.
Ovaj forum i oni koji konstruktivno diskutuju mogu makar malo doprinjeti tome. O minerima… ne bih…
Dobronamjerni ali slabo informirani “evropski porezni obveznici” bi mogli znatno da doprinesu u tom smislu. Trebalo bi njihovi predstavnici da samo malo prošetaju kroz naša naselja kad se nahajca pa ne bi odvajali svoja sredstva na “sadnju određenog broja stabala”.

[beskogradi]

Evo rezultata poređenja grijanja na plin i pelet za mjesece decembar 2012. godine i decembar 2013. godine. U 2012. grijao se na plin preko kombi bojlera, a u 2013. preko Kovanovog kotla ekoline na pelet.

U decembru 2012. potrošeno 484 m3 plina, u decembru 2013. 920 kg peleta. Topla voda bila u 2012. sa plinskog bojlera a u 2013. preko kotla na pelet.

Prosječna temperatura u decembru 2013. bila veća za 0,4° C u odnosu na prosječnu temperaturu u decembru 2012. Zbog ovog podatka radi dobijanja tačnijih rezultata, potrošnju peleta ću povećati 2 %.

Dakle,
decembar 2012. na plin 484 m3 x 0,96 KM = 464 KM
decembar 2013. na pelet 938 kg peleta x 0,284 KM = 266 KM

Rezulatat: Grijanje na pelet u odnosu na plin bilo je jeftinije oko 42,5%.

Uz navedene podatke o potrošnji htio bih još dodati da smo se puno bolje ugrijali na pelet nego na plin, u stanu je bila puno ugodnija temperatura.
Također, može se napraviti gruba procjena da 1,9 kg peleta mijenja 1 m3 plina. Naravno 1,9 kg peleta košta 0,54 KM a kubni metar plina 0,96 KM.

Hvala ti što na vrlo vrijednim informacijama. Mislim da su posebno vrijedne za one koji razmatraju prelazak sa plina na neki drugi energent.
Mnogo ljudi je u Sarajevu sa plina prešlo na ugalj. I posljedica je… zagađenje zraka kao prije 40 godina ili još gore.
Kako se to moglo desiti? Šta su u međuvremenu radila vrla ministarstva i drugi koji treba da brinu o tome?
Evo, recimo, u Sloveniji Ministarstvo za kmetijstvo in okolje organizuje pres konferenciju u povodu početka sezone loženja:
http://www.mko.gov.si/nc/si/medijsko_sr ... 1328/6802/
pa daju razne savjete, korisne informacije, testove peleta, linkove….
http://www.mko.gov.si/si/delovna_podroc ... _kurjenje/
http://www.mko.gov.si/si/delovna_podroc ... pravo_drv/
http://www.zps.si/okolje/energija/test- ... Itemid=321
http://www.mko.gov.si/si/delovna_podroc ... n_sekanje/
A kod nas ministarstvo zaštite okoliša. Nema šta da okoliša, mora nešto konkretno raditi

[beskogradi]

U Tuzli je održan stručni skup o uticaju zagađenja izazvanog loženjem uglja u termoelektrani i predviđenom uticaju na zdravlje novih blokova u Tuzli i Banovićima.
http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/t ... p?id=55090
Podaci su zaista zastrašujući. Ovdje se govori o šteti izazvanoj samo loženjem ćumura u termoelektani. Međutim, opet dobronamjernim strancima niko nije rekao da je DALEKO NAJVEĆI UZROK ZAGAĐENJA (konkretno u Tuzli) loženje ćumura u individualnim ložištima po kućama. Nedavno su i u Banovićima zabilježene kritične vrijednosti zagađenja a tamo nema ni željezare ni termoelektrane.
Moglo bi se čak desiti da se izgradnjom termoelektane u Banovićima smanji zagađenost zraka (opet paradoks). Ali pod dva uslova. Da termoelektrana bude izgrađena po strogim ekološkim normama i da se izvrši sveobuhvatna toplifikacija Banovića. Da toplovod dođe do svake kuće i da to bude akcija baš kao nekada ali sa promijenjenom parolom:
Brčko - Banovići,
To je naša meta,
Toplovod u svakoj kući,
Još ovoga ljeta.
Međutim, znajući kako se to inače radi kod nas, izgleda da neće biti ništa od toga.
U Tuzli ima toplovod od termoelektrane. U naseljima gdje je prošao toplovod u pravilu su se spojile samo zgrade. Cijena da se individualna kuća spoji je (koliko ja znam) 15 do 20 hiljada maraka. Ovo podrazmjeva da u kući već imaju cijevi i radijatori. Cijena ovako isporučene energije je 7.2 feninga po kWh.
Ko ima 15000KM za te pare može (samo jedan od primjera) da uvede grijanje na pelete, kupi nekoliko klima uređaja, da mu ostane para i da mu je ukupna prosječna cijena toplinske energije (korištenjem i peleta i klima uređaja) znatno niža od 7.2pf/kWh.

[Danguba]

U Tuzli je održan stručni skup o uticaju zagađenja izazvanog loženjem uglja u termoelektrani i predviđenom uticaju na zdravlje novih blokova u Tuzli i Banovićima.
http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/t ... p?id=55090
Podaci su zaista zastrašujući. Ovdje se govori o šteti izazvanoj samo loženjem ćumura u termoelektani. Međutim, opet dobronamjernim strancima niko nije rekao da je DALEKO NAJVEĆI UZROK ZAGAĐENJA (konkretno u Tuzli) loženje ćumura u individualnim ložištima po kućama. Nedavno su i u Banovićima zabilježene kritične vrijednosti zagađenja a tamo nema ni željezare ni termoelektrane.
Moglo bi se čak desiti da se izgradnjom termoelektane u Banovićima smanji zagađenost zraka (opet paradoks). Ali pod dva uslova. Da termoelektrana bude izgrađena po strogim ekološkim normama i da se izvrši sveobuhvatna toplifikacija Banovića. Da toplovod dođe do svake kuće i da to bude akcija baš kao nekada ali sa promijenjenom parolom:
Brčko - Banovići,
To je naša meta,
Toplovod u svakoj kući,
Još ovoga ljeta.
Međutim, znajući kako se to inače radi kod nas, izgleda da neće biti ništa od toga.
U Tuzli ima toplovod od termoelektrane. U naseljima gdje je prošao toplovod u pravilu su se spojile samo zgrade. Cijena da se individualna kuća spoji je (koliko ja znam) 15 do 20 hiljada maraka. Ovo podrazmjeva da u kući već imaju cijevi i radijatori. Cijena ovako isporučene energije je 7.2 feninga po kWh.
Ko ima 15000KM za te pare može (samo jedan od primjera) da uvede grijanje na pelete, kupi nekoliko klima uređaja, da mu ostane para i da mu je ukupna prosječna cijena toplinske energije (korištenjem i peleta i klima uređaja) znatno niža od 7.2pf/kWh.

Vec imao ponudu i fino im se zahvalio. Uradio centralno sa peci na pelet i rijesio problem a oni neka cekaju ovce za sisanje.

[beskogradi]

Vec imao ponudu i fino im se zahvalio. Uradio centralno sa peci na pelet i rijesio problem a oni neka cekaju ovce za sisanje.

Sjećam se kad je priključak za telefon bio 1000KM, a sada je....
Tada nisu imali konkurenciju pa su mogli uzimati.
Peleti bi mogli biti dobra konkurencija ovim što hoće da im platiš priključak 15000 i da te onda godinama šišaju kako hoće.

Kakva ti je potrošnja peleta? Koliko bi trošio uglja, a koliko sada trošiš peleta?

[Danguba]

Vec imao ponudu i fino im se zahvalio. Uradio centralno sa peci na pelet i rijesio problem a oni neka cekaju ovce za sisanje.

Sjećam se kad je priključak za telefon bio 1000KM, a sada je....
Tada nisu imali konkurenciju pa su mogli uzimati.
Peleti bi mogli biti dobra konkurencija ovim što hoće da im platiš priključak 15000 i da te onda godinama šišaju kako hoće.

Kakva ti je potrošnja peleta? Koliko bi trošio uglja, a koliko sada trošiš peleta?

Sa potrosnjom peleta sam zadovoljan. Sada i nije tako hladno tako da se i tu ustedi. Dnevna potrosnja 1-1,5-2 vrece. Zavisno od vanjske temperature i da li sam cijeli dan kuci.

O uglju nisam ni razmisljao iako ga ima na svakom koraku. Pec na cvrsto gorivo trazi slugu a ja sam se potrudio da sebi priustim pec na pelet.

p.s. ovi iz c. grijanja stvarno nisu normalni. ne kazem da se ne treba platiti prikljucak ali ova cijena je preko svake logike. zasto nisu ponudili da se to placa kroz potrosnju. jedino na sta bi pristao da mi dovedu do sahta, platim radove na prikljucku i potrosnju. nista vise.

[RahatHurmašica]

.

[rovac13]

Evo i moja.85m2 dobra izolacija (cudi me da ostali ne spominju izolaciju koja je mozda najveci faktor za potrosnju),dva inverter klima uredjaja,prostorije u kojima su uredjaji su na 25*C a one ostale su 1 ili najvise 2 stepena nize.Navece spavaca na 23*C ostatak kuce na 20-ak *C.
Od pocetka zime do sad potrosilo se oko 135 KM struje.U tom nije uracunata topla voda,ona je 5-10 KM mjesecno.

Grijanje + topla voda 160KM .

Potrosnja uredjaja se mjeri watmetrom a zbir racuna za struju do sad iznosi oko 290KM nije lose

[RahatHurmašica]

Evo i moja.85m2 dobra izolacija (cudi me da ostali ne spominju izolaciju koja je mozda najveci faktor za potrosnju),dva inverter klima uredjaja,prostorije u kojima su uredjaji su na 25*C a one ostale su 1 ili najvise 2 stepena nize.Navece spavaca na 23*C ostatak kuce na 20-ak *C.
Od pocetka zime do sad potrosilo se oko 135 KM struje.U tom nije uracunata topla voda,ona je 5-10 KM mjesecno.

Grijanje + topla voda 160KM .

Potrosnja uredjaja se mjeri watmetrom a zbir racuna za struju do sad iznosi oko 290KM nije lose

stipu ti to, kupi fino termometar pa onda izmjeri temperaturu u sobi. ti na 25 nebi mogao opstati u sobi.

[rovac13]

Evo i moja.85m2 dobra izolacija (cudi me da ostali ne spominju izolaciju koja je mozda najveci faktor za potrosnju),dva inverter klima uredjaja,prostorije u kojima su uredjaji su na 25*C a one ostale su 1 ili najvise 2 stepena nize.Navece spavaca na 23*C ostatak kuce na 20-ak *C.
Od pocetka zime do sad potrosilo se oko 135 KM struje.U tom nije uracunata topla voda,ona je 5-10 KM mjesecno.

Grijanje + topla voda 160KM .

Potrosnja uredjaja se mjeri watmetrom a zbir racuna za struju do sad iznosi oko 290KM nije lose

stipu ti to, kupi fino termometar pa onda izmjeri temperaturu u sobi. ti na 25 nebi mogao opstati u sobi.

Imam tri termometra
Vjerovatno bi bilo pretoplo da je u pitanju podno grijanje. Ali nije podno. Ja bi i spustio temp ali zena i dijete vole tako,manjina sam u kuci

[Sijedi63]

Aha, mislio sam da imaš neku specijaliziranu TP....
Dobre (i skupe) inverter klime mogu dobro odraditi grijanje.

Nego pitanje za "ugljene" znalce:
Pošto sam dobar u elektronici mislio sam sebi uraditi neki termostat sa 2-3,4 sonde (mjeriti polaznu, povratnu temperaturu, vanjsku, sobnu...), integrisati tu i sat za dnevne/noćne režime.
E sad s tim bih trenutno mogao jedino upravljati pumpom i eventualno umjesto regulatora promaje ugraditi neki ventilator pa da i njim upravljam.....
Znam da bi idealno bilo i akuu-posuda i miješajući ventili, ali nemam ni prostora ni sredstava za to...
Pa da pitam, ima li ovo smisla raditi ? Ima li neki algoritam (program rada) koji bi poboljšao iskorištenje u mom slučaju....?

tek viđoh ovo

dakle, regulacija bez akumulacijskog spremnika neće da valja, jer će dovesti do pregrijavanja kotla, zatvaranja dotoka zraka u kotao, te gomilanje katrana po zidovima i trovanje komšija . iskorištenje jedino može poboljšati spremnik. spremnik možeš jeftino nabaviti na otpadu, ili kupi onaj za plin i navari mu izvode. ako se odlučiš na spremnik, tu sam, ja sam ga ugradio prije tri godine, pitaj šta te interesuje.

I ja tek sad vidjeh ovaj odgovor.
Hvala na odgovoru tako sam i mislio.
Spremnik ipak treba imati zapremine....a meni nedostaje prostora.

[Sijedi63]

kotao na ugalj bez spremnika ništa ne valja, ni ekološki ni finansijski. obična trovačnica, pare odoše kroz dimnjak, promašaj čisti.

U potpunosti se slažem s ovom dijagnozom.

[strax]

Znam da je dizanje teme iz mrtvih, malo i recikliranje već rečenog, ali moram samo da naglasim još jednom.

Osim sirove cijene kw za kw energije koju daju, automatizovani sistemi (struja, pelet, plin) daju i dobre uštede na grijanju vode za bojlere, ali ipak da ju još nešto što je jako bitno a to je VRIJEME.

Prva prednost je automatsko paljenje, dakle nema troška na petrolejske (hepo) kocke, novinskog papira, sati koje čovjek izgubi praveći potpalu i slično, te vremena dok se to sve pripremi i iskontroliše da li je upalilo kako treba.

Opet, daju drastičnu uštedu vremena na skladištenje energenta - struja se ne skladišti, plin ako je gradski takodje, ili jednom u sezoni ako je na rezervoar, pelet se takođe jako brzo i čisto posloži i dozira. U odnosu na drva koja "predju pet ruku", nema nosanja energenta iz skladišta do mjesta potrošnje, i značajnog povećanja prljanja pola kuće pri tome. Sigurno da grijanje na drva zahtjeva najmanje početnih ulaganja, dimnjak svi imaju, a pošten gusani kamin ili peć se polovni nadju za smiješne novce, ali se kasnije itekako naplati.

Što sada sve ovo pričam... Pa, naprosto, ko se grijao na drva, je mogao da prodje jeftino sa energentom kw za kw, ali je zato gubio vrijeme samo tako, a ono je najskuplji resurs. Moj sat van radnog vremena, u dodatnim poslovima kojima se bavim je prilično skup, jer je vremena malo, a dosta posla se mora obaviti, pa bi bilo najskuplje gubiti to malo vremena na drva i zezanciju oko njih. Što smo stariji, život je skuplji, slobodnog vremena je manje, pa ga je skupo trošiti na grijanje, osim ako nemamo alternativu.

Moje dosadašnje iskustvo sa drvima, a trošili smo ih jako malo, po sezoni neki okvirni zbir radnih sati, računam samo 100 dana grijanja, nosanja potpale i ogrijeva:

Slaganje drva cca 5 h
Potpala, pravljanje, 10 h
Nošenje svaki dan šupa-peć + potpaljivanje, 20 h

Kako je sezona po pravilu duža od 100 dana, ode tu mnogo više radnih sati. Eto neka ostane na ovih 40 sati, to je meni pretvoreno u novac skuplje nego tura drva za zimu.

[Zeleni12]

Cijena grijanja na ugalj, po mojoj računici, pokazuje iznenađujuće velike vrijednosti u odnosu na uvriježeno mišljenje da je to najjeftinije grijanje. Ovdje su prikazane računice za dvije vrste uglja koji su kod nas najviše u upotrebi.
Pri tome sam uzimao (procjenio) koeficijent korisnog djelovanja od 60% kao neku prosječnu vrijednost. Ako se radi o starijem kotlu koji se nalazi u odvojenim podrumskim prostorijama, onda taj procenat može da bude i znatno manji. Osim toga mislim (procjenjujem) da većina kotlova ne radi u optimalnim uslovima. Vatra je često prigušena, sagorijevanje nije potpuno. Kotlovi ne rade (ako to uopšte i mogu) u režimu potpunog sagorijevanja (clean burn – termin za guglanje). A da ne govorim o tome da i lično znam ljude koji ćumur pospu vodom da duže drži žar....
Inače mislim da je loženje uglja daleko najlošije za zdravlje, neko to čita za ekologiju, za onoga koji loži, njegovu djecu, komšije i za sve nas okolo. A da ne govorim (opet se ponavljam) da ih ima koji u kotlovima lože sve do čega dođu, otpatke, plastiku, stiropor....
Da vidimo šta kaže računica.

Lignit
Najprije o energetskim vrijednostima lignita.
http://en.wikipedia.org/wiki/Lignite
Za energetsku vrijednost lignita ovdje kaže da je 10 - 20 MJ/kg odnosno 2.8 – 5.6 kWh/kg
Kao što komad drveta ima energetsku vrijednost od oko 2kWh/kg kada je sirovo, odnosno vlažno, a isti taj komad drveta ima 4kWh/kg kada se osuši, isto tako je bitan sadržaj vlage u uglju za njegovu energetsku vrijednost. Obzirom da se kod nas za grjanje u kućama koristi sirovi lignit, evo i nekih podataka za sirovi lignit.
http://de.wikipedia.org/wiki/Heizwert
Energetska vrijednos je ovdje navedena 2,2 kWh/kg
http://de.wikipedia.org/wiki/Braunkohle
Rohbraunkohle besitzt etwa ein Drittel des Heizwertes von Steinkohle, was etwa 8 MJ oder 2,2 kWh pro kg entspricht. Aufbereitete (getrocknete) Braunkohle hat in etwa zwei Drittel des Werts von Steinkohle.
http://www.euronuclear.org/info/encyclo ... valent.htm
A ovdje - crude lignite 2.8 kWh/kg
Evidentno je da na energetsku vrijednost i cijenu grijanja veliki uticaj ima vlažnost uglja, odnosno da vlažni, sirovi ugalj ima i dva puta manju energetsku vrijednost od istog tog osušenog uglja.
Evo i podataka o našem lignitu Kreka.
http://www.ugalj.rs/produkti.php
Ovdje kaže da je energetska vrijednost 3049kcal, odnosno 3.55kWh/kg
http://www.samsvojmajstor.com/portal/si ... /ugalj.jpg
Ovdje je 3.29kWh/kg. U oba slučaja ne kaže da li se radi o gornjoj ili donjoj toplotnoj moći. Za računanje ću uzeti vrijednost od 3.4kWh/kg
Cijena tone lignita 125KM sa prevozom. 125KM podjeljeno sa 3400kWhpo toni daje 3.7pf/kWh. Uz iskorištenost od 60% daje (3.7pF/kWh)/0.6=6.2pf/kWh

6.2 pf/kWh korisne energije.

Mrki ugalj Banovići
http://www.samsvojmajstor.com/portal/si ... /ugalj.jpg
http://www.ugalj.rs/produkti.php
http://wisdom.ba/hr/coal
Energetska vrijednost 5kWh/kg. Cijena 180KM po toni. 180KMpo toni podjeljeno sa 5000kWh po toni je 3.6 feninga po kWh. Uz iskorištenost od 60% daje (3.6/0.6) cijenu korisnog kWh topline od

6.0pf/kWh

I da vidimo kako izgleda rang lista energenata po cijeni korisne energije.
2.7pf/kWh toplinska pumpa (klima uređaj sa COP 3.5 i vanjskom temperaturom iznad nule) jeftina struja
3.0pf/kWh toplinska pumpa (klima uređaj klase D i vanjskom temperaturom iznad nule) jeftina struja
3.9pf/kWh pirolitički kotao na drva sa 90% iskorištenja (naknadno objašnjeno)
4.3pf/kWh jednotarifno brojilo (klima uređaj sa COP 3.5 i vanjskom temperaturom iznad nule)
5.0pf/kWh suho drvo sa stepenom iskorištenja 70%
5.3pf/kWh toplinska pumpa (klima uređaj sa COP 3.5 i vanjskom temperaturom iznad nule) skupa struja
6.0pf/kWh toplinska pumpa (klima uređaj klase D i vanjskom temperaturom iznad nule) skupa struja
6.0pf/kWh banovićki ugalj sa stepenom iskorištenja 60%
6.2pf/kWh lignit sa stepenom iskorištenja 60%
6.7pf/kWh pelet sa 90% iskorištenja
7.2pf/kWh banovićki ugalj sa 60% iskorištenja 180KM/tona i podacima iz studije RI Tuzla (naknadno objašnjeno)
8.0pf/kWh lignit Dubrave sa 60% iskorištenja 125KM/tona i podacima iz studije RI Tuzla (naknadno objašnjeno)
9.4pf/kWh jeftina struja – grijalice, konvektori
10.9pf/kWh plin sa 100% iskorištenja
15.0pf/kWh jednotarifno brojilo – grijalice, konvektori
18.7pf/kWh skupa struja – grijalice, konvektori
22pf/kWh lož ulje

Hvala na ovoj analizi. U kuci se grijemo na drva i kameni ugalj, a ja licno nisam nikad ugalj volio, ali ostali ukucani tako hoce. Pa smo juce narucili 3 tone drvenog uglja, pocijeni 130 KM/t, vozac rekao da mu je ostalo 3.5 tone, pa pitao je li problem. "Nije"...pa sam ja to sve ubacio u supu, pritom sve vagajuci, i rezultat, je da fali vise od tone uglja, racunajuci i prasinu i sitne komadice.

Tako da sam ja sa ugljem zavrsio za sva vremena, a i ovaj tekst je debeli argument za to.

[Zeleni12]

*drveni ugalj.