Uobicajene pravopisne greske dijaspore

[hare1964]

Sabahilden kad ustah is svog halvata sjedoh kraj pendjera na minderluk da po istilahu odkahvenisem,kad pored sahana promigolja mali sitni hajvancic.ucinu me bizuhur da sam namah oso kod hecima i taj mi isti prepisa plac na Vlakovu
Mozel ovo da nas izvadi u dijaspori nadam se da nema gramatickih gresaka

[location]

Ko zeli da objasni padeze? To ja ne kontam. Ima ih sedam ja mislim. Ne znam sta znace i sta predstavljaju, ali se sjecam par imena: dativ, aukozativ, i intstrumental.

Kroz maglu vidim ucionicu i na zidu zaljepljeni imena padeza a ispod njih pize "kome cemu" "koga"

Nominativ - ko, sto kuca
Genitiv - koga, cega kuce
Dativ - kome, cemu kuci
Akuzativ - koga, sta kucu
Vokativ (dozivanje) kuco
Instrumental - s kim, s cim s kucom
Lokativ - o kome, o cemu o kuci

Imenice u nasem jeziku gramaticki imaju rod (muski, zenski, srednji), broj (jednina i mnozina) i padez. Imenice se , kao i druge gramaticke kategorije (zamjenice, brojevi i pridjevi), u nasem jeziku dekliniraju (deklinacija - mjenjanje oblika). S obzirom da se imenice moraju slagati s drugim rijecima u recenici, one mjenjaju svoj oblik. Idem svojoj kuci a ne Idem svoja kuca ili Idem svojoj kuca.

Padezi imaju sluzbu u recenici:

Nominativ (subjekat odnosno vrsilac radnje u recenici)
Genitiv (pripadnost)
Dativ (smjer/namjena)
Akuzativ (objekat odnosno predmet radnje)
Vokativ (dozivanje)
Instrumental (sredstvo)
Lokativ (mjesto)

Ovo ti je vrlo jednostavno i, onako, osnovno za pocetak. Ne znam da li ce ti pomoci ili ne.

To je sve pomoglo, ali kada to mi moramo znati koristiti? Ako si se rodio na nasim prostorima takva pravila vec znas automatski. Necu nikada reci "odoh kuca sada".

Imas primjer gore idem svojoj kuci a da li je pogresno reci idem u svoju kucu?

[Stari]

Ko zeli da objasni padeze? To ja ne kontam. Ima ih sedam ja mislim. Ne znam sta znace i sta predstavljaju, ali se sjecam par imena: dativ, aukozativ, i intstrumental.

Kroz maglu vidim ucionicu i na zidu zaljepljeni imena padeza a ispod njih pize "kome cemu" "koga"

Nominativ - ko, sto kuca
Genitiv - koga, cega kuce
Dativ - kome, cemu kuci
Akuzativ - koga, sta kucu
Vokativ (dozivanje) kuco
Instrumental - s kim, s cim s kucom
Lokativ - o kome, o cemu o kuci



Padezi imaju sluzbu u recenici:

Nominativ (subjekat odnosno vrsilac radnje u recenici)
Genitiv (pripadnost)
Dativ (smjer/namjena)
Akuzativ (objekat odnosno predmet radnje)
Vokativ (dozivanje)
Instrumental (sredstvo)
Lokativ (mjesto)

Ovo ti je vrlo jednostavno i, onako, osnovno za pocetak. Ne znam da li ce ti pomoci ili ne.

To je sve pomoglo, ali kada to mi moramo znati koristiti? Ako si se rodio na nasim prostorima takva pravila vec znas automatski. Necu nikada reci "odoh kuca sada".

Imas primjer gore idem svojoj kuci a da li je pogresno reci idem u svoju kucu?

Vizavi ovog zadnjeg ...po meni ... a ja nisam nikakav strucnjak za jezik ....recenica: (Ja) "idem u svoju kucu" nije gramaticki neispravna ...samo zavisi od toga sta se zeli izraziti.....Ako si recimo stojao u dvoristu ispred kuce i odjednom pocela padati kisa...onda ti nije neispravno reci: "Idem u (svoju) kucu". Ako si se recimo nalazio u gradu i krenuo kuci onda to izrazi onom prvom recenicom "idem (svojoj) kuci " ako pogledas gornju shemu jasno ce ti biti da je ovdje rjec o dativu a u drugom slucaju se radi o akuzativu (koga ili sta [vidim]).

[pita]

Uglavnom hrvatski...manje vise se od balkanca druzim samo hrvatima....istra i zagorci..
inace mijesam hrvatski i slovenski...jer su slicni...
a ponekad ne znam rijec pa se posavjetujem kod dr. kljajica

[omar little]

Ko zeli da objasni padeze? To ja ne kontam. Ima ih sedam ja mislim. Ne znam sta znace i sta predstavljaju, ali se sjecam par imena: dativ, aukozativ, i intstrumental.

Kroz maglu vidim ucionicu i na zidu zaljepljeni imena padeza a ispod njih pize "kome cemu" "koga"

Nominativ - ko, sto kuca
Genitiv - koga, cega kuce
Dativ - kome, cemu kuci
Akuzativ - koga, sta kucu
Vokativ (dozivanje) kuco
Instrumental - s kim, s cim s kucom
Lokativ - o kome, o cemu o kuci

Imenice u nasem jeziku gramaticki imaju rod (muski, zenski, srednji), broj (jednina i mnozina) i padez. Imenice se , kao i druge gramaticke kategorije (zamjenice, brojevi i pridjevi), u nasem jeziku dekliniraju (deklinacija - mjenjanje oblika). S obzirom da se imenice moraju slagati s drugim rijecima u recenici, one mjenjaju svoj oblik. Idem svojoj kuci a ne Idem svoja kuca ili Idem svojoj kuca.

Padezi imaju sluzbu u recenici:

Nominativ (subjekat odnosno vrsilac radnje u recenici)
Genitiv (pripadnost)
Dativ (smjer/namjena)
Akuzativ (objekat odnosno predmet radnje)
Vokativ (dozivanje)
Instrumental (sredstvo)
Lokativ (mjesto)

Ovo ti je vrlo jednostavno i, onako, osnovno za pocetak. Ne znam da li ce ti pomoci ili ne.

To je sve pomoglo, ali kada to mi moramo znati koristiti? Ako si se rodio na nasim prostorima takva pravila vec znas automatski. Necu nikada reci "odoh kuca sada".

Imas primjer gore idem svojoj kuci a da li je pogresno reci idem u svoju kucu?

Ako te to buni, onda tebi gramatika nije problem nego generalno razumijevanje i izrazavanje u jeziku. @Stari ti je super objasnio. Sve ovisi od toga sto hoces reci. Takav problem, iako nije stvarno problem ali eto da se tako izrazim, se najbolje rjesava citanjem na Bosanskom (novine, magazini, knjige).
Moja mama, recimo, ima slican problem sa Engleskim. Ona misli na nasem, i onda to sto hoce reci "prevodi" na Engleski pa nekad ispadne nakaradno i nekorektno. Ali sto vise cita i slusa Engleski, to je lakse i bolje.

[location]

Ako te to buni, onda tebi gramatika nije problem nego generalno razumijevanje i izrazavanje u jeziku. @Stari ti je super objasnio. Sve ovisi od toga sto hoces reci. Takav problem, iako nije stvarno problem ali eto da se tako izrazim, se najbolje rjesava citanjem na Bosanskom (novine, magazini, knjige).
Moja mama, recimo, ima slican problem sa Engleskim. Ona misli na nasem, i onda to sto hoce reci "prevodi" na Engleski pa nekad ispadne nakaradno i nekorektno. Ali sto vise cita i slusa Engleski, to je lakse i bolje.

Ovdje sam vec nekih 13 godina i poceo sam da mislim na engleskom kada pricam na nasem. Cak sta vise, neke nase rijeci koje ne izgovaram u svakodnevnom govoru ponekada izgovorim sa americkim naglaskom. Nije da to pokusavam tako uraditi nego samo od sebe dodje, nebi ni znao da pravim gresku ako se prijatelji ne pocnu smijati. Sve vise i vise prevodim engleski na nas, npr. ako je neka porodila velika je sansa da cu reci ona je dala porod curici. Sada kada citam tu izreku, mene niko nemoze ubjediti da je to netacno.

Treba nesto ovdje naglasati, nikada nisam imao vecu ocjenu od 3- iz srpsko=hrvatskog kod nas a iz engleskog stalno petice sam redao Dok sam zivo u Bosni, svako me u naselju zezao da ne znam pravilno izgovorati veliki broj rijeci. Nemam manu govora, ne mucam ili tako nesto, ali valjda je to kod mene uvijek bilo.

[mofo33]

Uglavnom hrvatski...manje vise se od balkanca druzim samo hrvatima....istra i zagorci..
inace mijesam hrvatski i slovenski...jer su slicni...
a ponekad ne znam rijec pa se posavjetujem kod dr. kljajica

slovenscina in hrvascina so podobni za tebe morda,za druge dvomim ...
ama,nije vazno grijesiti, vazno je sprdati se greskama!
nista nije vazno dok se razumije mislim.
pomozite narodu, (pre)pametnjakovici,otvorite temu "pravopis" ili tako nesto.

[ahuseino]

... ne kaze se 'greske' nego 'grijeske'...

... nisi valjda iz Srbije...

[mofo33]

... ne kaze se 'greske' nego 'grijeske'...

... nisi valjda iz Srbije...

nemoj zajebavat'

[ahuseino]

... koga, chega;
kome, chemu... iliti komu...


Prva, druga palatalizacija, glasovna promjena po po mjestu, pa po zvucnosti...

Svega se sjecam babe mi moje.

Samo azbuku malo mucam.

[mofo33]

... koga, chega;
kome, chemu... iliti komu...


Prva, druga palatalizacija, glasovna promjena po po mjestu, pa po zvucnosti...

Svega se sjecam babe mi moje.

Samo azbuku malo mucam.

grijeska

[location]

... koga, chega;
kome, chemu... iliti komu...


Prva, druga palatalizacija, glasovna promjena po po mjestu, pa po zvucnosti...

Svega se sjecam babe mi moje.

Samo azbuku malo mucam.

Sta je palatalizacija?

[ahuseino]

Nije mi bukvar tu, zametnuo sam ga, il' je mozda to bilo u petom raz'du ...

Ma palatalizacija ti je nesto kao velika kucha , dvorac, palata sagradjena na klizistu.

Eto, dakle vidis, prirodno - palatalizacija ...

[olovka]

smori se citajuci neke komentare i sl. tome.....
Ocito ima misljenja, kojima je samo do sprdanja i bez trezvjenijeg razmisljanja
( citaj: ciste zajebancije ).
Prvo mi nije jasno o kakvoj dijaspori pricate ?
(Ne)vjerovatno, ali smo definitivno narod, specijalisti da trazimo pogrdne nazive.
Mozda ...kazem mozda mislite, na rijec imigrante (stalne ili privremene).

Da se razumijemo, pravdanja za neznanje maternjeg jezika nema.
Bar meni neko, zamalo da napisem nemoze "supljirati"....ali bolji izraz nemam. Postoje razliciti nacini, da se jezik uspjesno nauci i pokrene sa "mrtve tacke" i nikad nije kasno.
Svako poznavanje jezik, ma koji jezik bio je samo bogastvo koje vi imate.

Problematika, nacina ucenja (maternjeg) jezika , pocinje od onog momenta kad neznate
koji je jezik vas maternji. Uciti jedan jezik i snjim zivite, a sa drugim razmisljate.
Djeca provedu sve svoje djetinstvo i skolu, naravno na stranom jeziku.
I naravno, prvi 18.godina niko nema volje ni uciti ono sto mu se u skoli zada,
a kamoli se zamarati sa " maternjim jezikom".
Kad podvucemo paralelu, svjet koji je odrastao u inozenstvu, prvo nezna kojim jezikom prica,
a koji mu je stvarno maternji.A tu se pojavljuje, druga stvar, da se prica "popola".
Da bas doslovice popola, 2 rijeci na nasem, 3 na stranom, pa opet dvije ili 4 na nasem.
Ustvari, pokusava se nesto reci, na nasem jeziku, ali nam fali rijec i onda se
ubaci strana rijec ( po definiciji: " haj skontat ce ..") pa valjda su me i skontali.
Da se ispale fraze tipa:
" ..vozili smo se prema Banja Luci, pa je bilo sranje, ....sve table su bile na "ruskom" "
"..idemo se shoppovati (valjda misle na rijec shopping i kupovinu)"
" ..de da nesto bestelujem (njemacka rijec bestellen=narucitii) ...itd.
Nemojte se cuditi, ako cujete razne prosto-prosireno-nemoguce-recenice

A roditelji, da djeci pokazu " postoji i maternji jezik, koji se moze gramaticki nauciti" ?!? Svemir.
Razlog i razmisljanje:
" bitnije je se pojaviti u domovini, sa dobrim autom....i pokazati da imamo",
" ..ulaganje novca u zivot mladji za skolu na maternjem ? Sta ce mu ..ionako ce samo vani ziviti",
"...haj naucice dole, samo ga posalji "dole" koji mjesec, "propricat ce"
Najbitnija je definicija:
"Bitnije je se fino obuci i imati love,da nam frizura fino stoji, pokazati se u domovini da imamo,
umjesto iskoristiti vrijeme ucenja maternjeg jezika u domovini."
Sa par posjeta godisnje u domovini od par dana ili sedmica, da nadoknade ta djeca gramatiku i jezik ?

Jos kad se prida cinjenica, da svi ti ljudi zive na raskrscu, sanjaju da ce se "nekad vratiti",
da ce se njihova djeca vratiti i mastaju uz sve to, da ce se njihova djeca "dole" zaposliti ili studirati.
Sa poznatom frazom: " znaju strani jezik, imaju iskustvo, veoma lako ce naci posla.."
Dragi roditelji, vasa djeca su nepismena ili polu pismena O cemu vi sanjate ?!

A i sve da imaju volje, zasto se neupitate,
kako da neka osoba napise recenicu na jednom jeziku, kada nikada nije napisao pasus ?
Kako da neka osoba zna citati, a nije nikada se obrazovao(la) citajuci knjige ?
Vrijeme je ...da otvoremo kazemo, da nismo u stanju pisati i citati.
Da nesto kao i znamo, ali nismo sigurni. Nesto sto je u vazduhu, ali nije definisano.
Nepismenost. Zao mi je, ali je to relanost.

Samo meni jos uvijek nije jasno, sta se podrazumjeva pod rijecu maternji jezik ?

PS. Ali kao sto rece Albert Einstein:
"Dvije stvari su beskrajne: svemir i ljudska glupost, ali to za svemir nisam siguran".

[nokia6170]

Ja tim ljudima koji zive u "dijaspori", pogotovo ovoj novoj mladjoj raji koja se skoro pa rodila u inostranstvu, uopste ne zamjeram na pravopisno-gramatickim greskama.

Bitno je da se razumijemo:)

p.s. jedna samo zamolba, eto, da umjesto "njiha" kazu ili napisu "njih" i da barem 10% svoga slobodnog vremena, koliko ga provedu slusajuci narodnjake, dzigaru i cajke, provedu citajuci knjige na BHS jeziku:)

[ed0]

Ma dobro to pisanje i nije neki problem. Ha ga piso ili pisao ne znam ili neznam ili si se napijo ili napio, na isto ti se svede; sto neko rece bitno je da se razumimo.
Meni samo nije jasna nasa raja koja izmedju sebe prica taj neki strendzerski jezik. Opet to i mogu shvatiti kod djece koja su rodjena na zapadu, ali da nasa fakultetski obrazovana omladina izmedju sebe prica jezik drzave u kojoj zive, to mi stvarno nikad nece biti jasno.

[omar little]

Sta je palatalizacija?

Palatalizacija je glasovna promjena gdje se suglasnici K, G i H ispred I ili E pretvaraju u Č, Ž i Š.

Vokativ imenica muskog roda (u jednini)

vojnik - vojniče
seljak - seljače
vrag - vraže

Aorist nekih glagola

Ja rekoh. On reče.
Ja povukoh. On povuče.

Tvorba nekih imenica i glagola

majka - majčica
rak -račić
trag - tražiti

Ima jos pravila, ali ovo su neki od primjera.

Takodjer postoje druga i treca palatalizacija (tkz. sibilarizacija) gdje se suglasniki K, G i H ispred I mijenjaju u C, Z i S.

Dativ i lokativ jednine imenica zenskog roda

majka - majci
bajka - bajci
ruka - ruci

Nominativ i vokativ imenica muskog roda (u mnozini)

junak - junaci
vuk - vuci

Ti ovo sve znas, po intuiciji, posto si se u Bosni rodio ali ovo ti je gramaticko objasnjenje, kao i ono sa padezima. Ne vjerujem da bi ti ikada rekao Sat mi je na ruki umjesto Sat mi je na ruci


@olovka
Generalizirate previse. Nisu svi koji zive van zemlje isti, kao sto nisu isti ni svi koji zive u Bosni. Problem sa maternjim jezikom koji mi (ljudi koji zive van BiH) imamo, posebno sa djecom koja su se rodila van zemlje ili koja su kao mala otisla iz Bosne, je problem svake zajednice koja zivi van maticne drzave. Ja zivim u Kanadi, i znam dosta ljudi, iz raznih zemalja koji imaju slican problem. Moja mama, s obzirom da je bila profesorica jezika kod kuce, je jedno vrijeme drzala nastavu u nekom centru ali se, zbog roditeljske nezainteresovanosti, to ugasilo. I tu bih se, djelimicno, slozila sa vama. Roditelji igraju vrlo vaznu ulogu u ocuvanju jezika i prenosenju znanja na mladje generacije. U isto vrijeme, razumljivo je da ljudi nakon teskog i dugog rada jednostavno nemaju vremena za takvo nesto. Ili nisu u mogucnosti subotom vozati djecu s jednog kraja grada na drugi.
Ja vrlo dobro znam koji jezik mi je maternji ali i ja, nakon 12 godina zivota ovdje, mislim na engleskom. No, s obzirom da sam odrasla i skolovala se u Bosni, svoj jezik nikada ne mogu zaboraviti. Ali ja i citam na nasem, kao sto sam i uvijek, i gledam i slusam.
Jedno od rjesenja je da se ljudima koji su nesigurni, sto se tice jezika, pomogne a ne da im se sprda ili da ih se ismijava. A na njima je da dobronamjerne savjete i korekcije uzmu za ozbiljno i rade na ispravljanju gresaka.

[location]

Hvala Omar!

Znam te stvar, samo ne znam gramaticku defeniciju toga svega.

Obicno kada pricam sa nasim ljudima ovdje, starim i mladim, cesto cujem izreku jelde. Ja bi upotrebim izraz jeli tako? Mislim da obadva izraza znace jedno te isto. Koji je ispravan? Mislim nikada nisam cuo izraz jelde prije i para mi usi kada cujem. U mojim ocima to je ne ispravan izraz. Da li grijesim?

[ahuseino]

Mi smo jedan prirodno talentovan narod - talentovan da se na bilo koji nachin dijelimo.
Gradska raja vs. papci
Sarajlije vs. doslje (stalni ili vozari)
Bosanci vs. Hercegovci
Bosanci vs. Sandzaklije

... i to sve povrh tradicionalnih nacionalistickih (tocnije nacistickih) linija podjeljenja.

Chini mi se da je ovo najvise izrazeno kod nas u Bosni. Nisam primjetio da se Srbijanci i Hrvati tako kose (dugo ooo za one ne-dijasporce koji drze do gramatike). Barem ne u/o dijaspori.

Evo sad se radja jedan novi jaz (dugo a, opet za one...) izmedju 'domachih' i 'dijasporaca'.

... I kao neki su tu uzvisheni, smeta im naglaaasak, nepismenost i neusmenost. Bilo sta, samo da nam je svadjat se, ha?

Valjda kad se nemas chime pametnim, korisnim, interesantnim bavit', nadjes nesto glupo.

Bijeda natjera, shta'sh (mehko sh).

[mofo33]

grijeska ahuseino!
nema meHkog ni tvrdog sh, nego C

[ahuseino]

grijeska ahuseino!
nema meHkog ni tvrdog sh, nego C

ima na charshiji mi umene (meHko sh)

[Pusur]

Volvo legendo i sta sad!?

[omar little]

Hvala Omar!

Znam te stvar, samo ne znam gramaticku defeniciju toga svega.

Obicno kada pricam sa nasim ljudima ovdje, starim i mladim, cesto cujem izreku jelde. Ja bi upotrebim izraz jeli tako? Mislim da obadva izraza znace jedno te isto. Koji je ispravan? Mislim nikada nisam cuo izraz jelde prije i para mi usi kada cujem. U mojim ocima to je ne ispravan izraz. Da li grijesim?

Nema na cemu.

Nisam kod kuce pa nemam rjecnik pri ruci, i ne mogu ti reci da li je jelde samo kolokvijalan izraz, ali se itekako koristi i nije pogresan za svakodnevni razgovor. Mozes reci i je li tako, da li je tako i jos puno izraza ali sve, opet, ovisi o recenici i sta hoces reci.

[Santos]

Ja pravim greske kad pisem dz i dj.Dzemo voli djem ili je Djemo voli dzem.A jebe me i ono c pa neznam jeli cavijapi ili je ckapi.Cuj pravopisne greske dijaspore.

[omar little]

Ja pravim greske kad pisem dz i dj.Dzemo voli djem ili je Djemo voli dzem.A jebe me i ono c pa neznam jeli cavijapi ili je ckapi.Cuj pravopisne greske dijaspore.

A sta su cavijapi?!?