Umro Bobby Fisher!

[samvan]

Upravo javise da je danas na Islandu umro nekadasnji svjetski sahovski prvak Robert James "Bobby" Fischer .

[karanana]

Jel to onaj sto je otisao da igra shah u Sloboslaviju 92. kao podrska Slobi dok nas je ovdje klao? Jel ono on uzeo i Slobino drzavljanstvo tada? Jel to onaj koji je zbog toga osudjen na zatvor i finansijsku kaznu od strane vlade SAD-a zbog krsenja sankcija prema Sloboslaviji, pa je zbog toga otisao u azil i vise se nikad nije vratio u SAD?

Ako je to taj, manje-vise, umro pa sta?! O umrlim se ne govori nista lose pa cu stati na ovome.

[samvan]

Jel to onaj sto je otisao da igra shah u Sloboslaviju 92. kao podrska Slobi dok nas je ovdje klao? Jel ono on uzeo i Slobino drzavljanstvo tada? Jel to onaj koji je zbog toga osudjen na zatvor i finansijsku kaznu od strane vlade SAD-a zbog krsenja sankcija prema Sloboslaviji, pa je zbog toga otisao u azil i vise se nikad nije vratio u SAD?

Ako je to taj, manje-vise, umro pa sta?! O umrlim se ne govori nista lose pa cu stati na ovome.

da,to jeste on,al ga ja kao ljubitelj saha cijenim, jer je postao najmladji svjetski prvak. ionako svi ti genijalci puknu,tako je i on.evo clanak sa bh.vikipedije:



Robert James "Bobby" Fischer (Chicago, 9. mart 1943 -) jedan je od najveæih igraèa u historiji ¹aha. Osvojio je titulu svjetskog prvaka 1972. godine u meèu sa Borisom Spaskim. Nakon toga prestao je igrati i odustao od obrane titule, pa je godine 1975. prvakom progla¹en pobjednik meèeva kandidata Anatolij Karpov.

Godine 1992. odigrao je neslu¾beni meè sa Spaskim u Herceg Novom. Time je prekr¹io amerièke zakone jer su Srbija i Crna Gora bile pod sankcijama. Poèetkom 2005. godine dobio je dr¾avljanstvo Islanda, gdje danas ¾ivi.
Sadr¾aj
[sakrij]

* 1 Najmlaði velemajstor
* 2 Raðanje legende
* 3 Svjetski prvak
* 4 Pustinjak
* 5 Emigrant
* 6 Virtualna egzistencija?
* 7 Veliki, veliki majstor
* 8 Fanatik? Paranoik? Preljubnik? Svakako: Antisemit i antiamerikanac
* 9 Neka literatura
* 10 Vanjski linkovi

Najmlaði velemajstor [uredi]

Veè kao trinaestogodi¹njak, 1956, nastupio je na prvenstvu SAD. Privukao je pa¾nju svjetske ¹ahovske javnosti briljantnom pobjedom nad Donaldom Byrnom. Kad je bio na vrhuncu karijere, poèetkom 1970-ih, rekao je da mu je to bila "partija ¾ivota".

Veæ iduæe godine postao je prvak SAD. Godinu kasnije ponovo je pobijedio i plasirao se na meðuzonski turnir. Na meðuzonskom, igranom u Portoro¾u, dijelio je 5-6. mjesto, osvojio titulu velemajstora i plasirao se na turnir kandidata. Iako je u posljednjih desetak godina nekoliko jo¹ mlaðih djeèaka osvojilo najvi¹i naslov, njegov je uspjeh bez premca jer danas su kriteriji za osvajanje titule mnogo bla¾i.

Turnir kandidata igran je 1959. u Portoro¾u, Zagrebu i Beogradu. Igrala su osmorica igraèa u èetiri kruga. Fischer je podijelio 5-6. mjesto sa Svetozarom Gligoriæem (prvo mjesto osvojio je Mihail Talj).

Raðanje legende [uredi]

U slijedeæih desetak godina, Fischer je osvojio prva mjesta na niz meðunarodnih turnira. Èesto je dolazio u sukob s organizatorima turnira, jer je tra¾io ekstra-honorare i borio se za savr¹ene uvjete. Iako su mu zamjerali tvrdoglavost, sitnièavosti i grandomaniju, njegovi su zahtjevi obièno bili opravdani. Svojim uspjesima, popularno¹æu i uporno¹æu pomogao je i ostalim profesionalnim ¹ahistima. Bio je bijesan na najjaèe sovjetske igraèe, koji su dobivali plaæu od dr¾ave i nisu tra¾ili posebne honorare i visoke nagrade na turnirima.

Smatrajuæi da su zbog velikog utjecaja sovjetske ¹ahovske organizacije na FIDE uvjeti neravnopravni, nakon turnira kandidata 1962. (gdje je bio èetvrti – pobijedio je Petrosjan) odluèio je ne igrati u ciklusu takmièenja za svjetsko prvenstvo. Igrao je na turnirima i za ekipu SAD na olimpijadama i uglavnom pobjeðivao. Izmeðu 1960. i 1971. igrao je na 25 turnira i 20 puta osvojio prvo mjesto.

Potpuno se posvetio ¹ahovskoj igri. Nakon prvih uspjeha prekinuo je ¹kolovanje i nikada nije zavr¹io srednju ¹kolu. Nije ga zanimala umjetnost, znanost, politika ni sport.

Svjetski prvak [uredi]

Tek 1970. odluèio se na juri¹ na svjetsko prvenstvo. Na meðuzonskom turniru u Palma de Malorci bio je uvjerljivo prvi.

Bilo je jasno da je favorit meèeva kandidata, ali naèin na koji se obraèunao s protivnicima bio je i ostao jedinstven u historiji ¹aha. U èetvrtfinalnom meèu, igranom u Vancuveru 1971, pobijedio je Marka Tajmanova s èistih 6-0! Izgledalo je nemoguæe da se tako ne¹to ponovi, ali polufinalni meè protiv Benta Larsena zavr¹io je jednako.

U finalu, Fischer je igrao protiv Tigrana Petrosjana, svjetskog prvaka 1963-1969. g. Fischer je dobio prvu partiju i to je bila njegova 19. uzastopna pobjeda. Petrosjan meðutim dobija drugu partiju; slijede tri remija. Fischerovi navijeèi poèeli su se zabrinjavati: mo¾da je stalo¾eni Petrosjan prona¹ao pravi naèin da obuzda agresivnog protivnika? Nesigurnost nije dugo trajala: Fischer je dobio slijedeæe èetiri partije i pobijedio 6,5-2,5. Bilo je to prvi put nakon Drugog svjetskog rata da jedan igraè van Sovjetskog saveza doðe do meèa za titulu.

U pripremama meèa sa svjetskim prvakom Borisom Spaskim postavljao je stalno nove zahtjeve i meè je bio blizu otkazivanja; krize su se nastavile i kada je meè poèeo. U svijetu je vladalo golemo zanimanje za meè, koji je do¾ivljavan i kao obraèun usamljenog amerièkog genija s moænim strojem komunistièke imperije. Tada¹nji amerièki ministar vanjskih poslova Henry Kissinger telefonom je razgovarao s Fischerom, nagovarajuæi ga da igra.

Meè je igran u Reykjaviku, glavnom gradu Islanda. Nagradni je fond bio dotad nezamislivih 250.000 dolara. U prvoj partiji, u jednostavnoj i potpuno izjednaèenoj zavr¹nici, Fischer je napravio neshvatljivu gre¹ku i izgubio.

Nakon toga najavio je da neæe igrati ako se iz sale ne uklone televizijske kamere kompanije Chester Fox, koja je imala pravo snimanja svih partija za predviðeni film o meèu. Tvrdio je da mu smeta njihovo zujanje, iako je ranije potpisao ugovor o snimanju i izborio se da on i Spaski dobiju svaki po 30% prihoda od prava na snimanje. Nije do¹ao na drugu partiju i izgubio je kontumacijom. Nakon toga kamere su ipak uklonjene i meè je nastavljen.

Od treæe do desete partije, Fischer je ponovo pokazao superiornost: pet je partija dobio, tri remizirao. Spaski je dobio 11. partiju, Fischer 13. Slijedila je serija od sedam remija, a zatim Fischer dobiva 21. partiju i time i meè, sa 12,5-8,5.

Pustinjak [uredi]

Fischer je konaèno otvario cilj kojem je podredio cijeli ¾ivot. Dokazao je da je najjaèi na svijetu (tvrdio je da je realno bio najjaèi od svoje osamnaeste godine); postigao je svjetsku slavu, u SAD je postao nacionalni heroj, pobjednik nad komunizmom. Prema rijeèima njegovog advokata, s nekoliko potpisa na ugovore za reklamiranje mogao je za tri sedmice zaraditi 1,2 miliona dolara.

Meðutim, odbio je sve te ponude. Odbio je igrati ¹ah, nastupati na simultankama, dr¾ati predavanja. Povukao se u osamu.

U meèevima kandidata, nova sovjetska nada Anatolij Karpov (r. 1951) pobijedio je u polufinalu Spaskog, a u finalu Viktora Korènoja. Time je stekao pravo na meè s Fischerom. Fischer je tra¾io da se naèin igranja meèa promijeni, tako da se umjesto fiksirane 24 partije igra na deset pobjeda. Kongres FIDE zakljuèio je da bi tada meè mogao predugo trajati i odluèeno je da se igra do ¹est dobivenih partija. (Bili su u pravu. Godine 1984-1985. meè Karpov-Kasparov prekinut je nakon 48. partije, kod rezultata 5-3 uz 40 remija, zbog iscprljenosti oba igraèa. Nakon toga vraæeno je ogranièenje od 24 partije.) Bio je to jedini s liste Fischerovih zahtjeva (ukupno ih je bilo 179) koji je FIDE odbila.

Fischer je meðutim odbio igrati pod tim uvjetima. Nakon ¹to su iscrpljeni svi rokovi, predsjednik FIDE, biv¹i svjetski prvak Max Euwe, proglasio je Karpova prvakom svijeta. Fischer nikada nije priznao tu odluku; on i danas sebe naziva svjetskim prvakom "jer nikada nije pobjeðen".

Nakon toga potpuno je nestao iz javnosti; heroj je postao legenda. Kolale su razne prièe o tome gdje se zapravo nalazi. Povremeno su ga nalazili i poku¹avali nagovoriti da ponovo zaigra, ali on je tijekom dvadeset godina sve ponude odbijao. Godine 1977. je npr. odbio ponude da za 250.000 dolara odigra jednu partiju u Las Vegasu, i tri miliona dolara ekstra-honorara da nastupi na jednom turniru na Filipinima.

U njegovu fantazmu da mu titula pripada do¾ivotno povjerovao je i amerièki Kongres (House of Representatives), koji ga je 1987. g. posebnom rezolucijom priznao za svjetskog ¹ahovskog prvaka.


Emigrant [uredi]

Godine 1992. prihvatio ponudu srpskog "tajkuna" Jezdimira Vasiljeviæa da na Svetom Stefanu odigra meè s nagradnim fondom od pet miliona dolara. Protivnik je bio Boris Spaski, koji je u to doba daleko od svjetskog vrha. Meè je igran na deset pobjeda. Fischer je pobijedio sa 10-5 uz 15 remija, ali u ¹ahovskom pogledu taj meè ne znaèi mnogo; samo povremeno pokazivao je bljeskove nekada¹nje briljantnosti.

Meðutim, igrajuæi taj meè Fischer je prekr¹io amerièki zakon, jer su SAD zbog rata u Hrvatskoj i BiH proglasile sankcije protiv Srbije i Crne Gore. Pogor¹ao je svoj polo¾aj time ¹to je dopis o tome na konferenciji za ¹tampu popljuvao (doslovno). Nakon zavr¹etka meèa nije se vi¹e mogao vratiti u SAD, a bilo je jasno da æe amerièka vlada tra¾iti izruèenje i od zemalja u kojima boravi. Fischeru prijeti 10 godina zatvora, uz oduzimanje 3,65 milijuna dolara koliko je primio za pobjedu u tom meèu.

Ponovno se posve povukao od svijeta i mijenjao zemlju boravka: Srbija, Njemaèka, Maðarska, Hong Kong, ©vicarska, Filipini, Japan. Mnogi obo¾avatelji u SAD borili su se, i jo¹ uvijek se bore, da se nalog za hap¹enje poni¹ti. Povremeno je izlazio u javnost sa ¾estokim antiamerièkim i antijevrejskim izjavama (iako je i sam Jevrej).

Godine 2004. ¾ivio je u Japanu, a SAD su zahtijevale izruèenje. U napetoj atmosferi, prije nego ¹to je japanska vlada donijela odluku o tome, vlada Islanda mu je poèetkom 2005. dodijelila dr¾avljanstvo i poslala po njega poseban avion. Danas (septembar 2005) ¾ivi na Islandu.

Virtualna egzistencija? [uredi]

Kolika je legenda Fischer postao, pokazuje slijedeæa prièa. U augustu 2001. godine pa¾nju svjetskih masovnih medija privukla je senzacionalna vijest da Robert Fischer, anonimno, igra on-line partije na Internetu! Ova urbana legenda mjesecima je kru¾ila meðu igraèima koji igraju on-line na raznim serverima: anonimni igraè, nazvan "Mister X", igra brzopotezne partije, u otvaranju igra besmislene poteze, a zatim igra savr¹eno i uni¹tava protivnike, èak i velemajstore.

©iroj publici prièu je obznanio Nigel Short, jedan od najaèih svjetskih igraèa (1993. igrao meè za svjetsko prvenstvo sa Garijem Kasparovom). Po vlastitom priznanju, u seriji partija sa "Mister X-om" izgubio je osam partija, a nije dobio nijednu!

Short je takoðer izjavio da je tajanstveni suigraè odgovorio na nekoliko pitanja tipa "s kim je Fischer igrao u 3. kolu meðuzonskog turnira u Tunisu 1967, koje su otvaranje igrali i koliko je poteza trajala partija".


Tokom slijedeæih mjeseci, na internetu su objavljene lavine diskusija i analize igre "Mistera X-a". Neki su smatrali da igraè koristi raèunalni program, dok su drugi dokazivali da se ipak radi o èovjeku. Moguæe je, da se radi o kombinaciji obojega: jak ¹ahist (svakako ne Shortovog nivoa), koji koristi munjevitost raèunala za konkretne analize, i istovremeno svoju ljudsku intuiciju da ispravi gre¹ke kakve programi rade.


Veliki, veliki majstor [uredi]

U 15 godina potpune posveæenosti ¹ahu razvio je golemo znanje, savr¹enu intuiciju i besprijekornu tehniku. Fischer "kao da zna sve i shvaæa sve", pisao je Dra¾en Maroviæ u prikazu njegove uvjerljive pobjede na turniru u Vinkovcima 1968. (©ahovski glasnik br. 12/1968).

Znao je i igrao sva ¹ahovska otvaranja i u svima nalazio novosti. Poznavao je stilove svih velikih igraèa pro¹losti i svojih suvremenika. Imao je savr¹en osjeæaj za poziciju i besprijekorno kombinirao.

Rano je razvio beskompromisni agresivni stil, nastojeæi èak i s crnim figurama veæ u otvaranju preuzeti inicijativu i pobjediti u matnom napadu. Ako to ne bi uspjelo, demonsrirao je savr¹enu tehniku i u konaènicama. Po stilu, prethodnik mu je Aljehin, a nasljednik Kasparov.

Rijetke poraze do¾ivljavao je zbog povremenog pretjeranog optimizma i nestrpljivosti u jednakim ili malo slabijim pozicijama. Moglo se dogoditi da bude nadigran, ako protivnik igra hladnokrvno i hrabro zgrabi priliku. To je uspjelo tada nepoznatom hrvatskom majstoru Vladi Kovaèeviæu, koji ga je besprijekorno nadigrao crnim figurama na turniru u Zagrebu 1970. godine.

Fanatik? Paranoik? Preljubnik? Svakako: Antisemit i antiamerikanac [uredi]

Pridru¾io se Worlwide Church of God i nakon osvajanja titule prvaka ¾ivio u njihovom naselju u Pasadeni. Godine 1977. napustio je crkvu, izjaviv¹i da ona dobiva nareðenja od tajne sotonistièke svjetske vlade.

Godine 1984. pisao je urednicima izdanja Encyclopedia Judaica tra¾eæi da njegovo ime bude uklonjeno. Isticao je da nije Jevrej i da nikada nije bio obrezan.

24. maja 1999. u Baguio (Filipini) izjavio je: "Amerika je potpuno pod kontrolom Jevreja (…) Ministar vanjskih poslova i ministar obrane su prljavi Jevreji."

11. septembra 2001, govoreæi iz Japana za Radio Bomba iz Baguia, èestitao je teroristima koji su izvr¹ili napad na WTC i Pentagon.

27. januara 2002. na intervjuu za radio u Reykajviku, glavnom gradu Islanda, poticao je islandsku vladu da zatvori amerièku vojnu bazu. "Ako odbiju otiæi, po¹aljite im nekoliko pisama s antraxom."

Koliko je poznato, prvu sentimelntalnu vezu uspostavio je 1992, kada je imao 53 godine, s jednom 18-godi¹njom Maðaricom. Navodno ga je ona nagovorila da odigra meè sa Spaskim. Godine 2000, dok je boravio na Filipinima, 22-godi¹nja Kineskinja Justine Ong rodila je njegovu kæerku; mo¾da su se i vjenèali. Veæ iste godine, meðutim, Fischer je preselio u Japan i ¾ivio sa Miyoko Watai, predsjednicom Japanskog ¹ahovskog saveza i biv¹om prvakinjom Japana za ¾ene, s kojom je ¾ivio do odlaska na Island.

Neka literatura [uredi]

Dimitrije Bjelica: Velemajstori izbliza, Sarajevo: Svjetlost, 1986.

O Fischeru: str. 77-102. Mo¾e se jo¹ naæi u knji¾nicama i antikvarijatima.

David Ednmonds i John Eidinow: Boby Fischer ide u rat, Zagreb: Algoritam, 2005. (Bobby Fischer Goes to War, 2004)

Knjiga posveæena dogaðajima oko meèa Spaski-Fischer 1972.

Svetozar Gligoriæ: Meè stoleæa. Spaski–Fi¹er, Rejkjavik 1972, Beograd: Beogradski izdavaèko-grafièki zavod, 1972.

Kometari svih partija meæa i prikazi popratnih dogaðaja.

Petar Trifunoviæ: Za ¹ahovsku krunu. Spaski-Fi¹er, Beograd: Beogradski izdavaèko-grafièki Zavod, 1972.

Knjiga tiskana uoèi meèa. Sadr¾i kratke biografije i izbor komentiranih partija Spaskog i Fischera.

[repeater]

legenda. pitam se da li je smrt dosla po njega kao u bergmanovom filmu.

[atmel]

Umirem od tuge.
Imamo mi i većih problema a i on se nije plaho sikiro za nas.

[van Basten]

bio je veliki šahista ali i prolupao kao insan