Ulica Hasan paše Predojevića

[komentar]

Zbog čega Hasan paša Predojević nema ulicu u glavnom gradu???

[Jazz_Junkie]

Zbog cega bi trebao dobiti?

[callmethebreeeze]

oprostite meni neukom, ali ko je hasan pasa predojevic?

edit: guglao.

[komentar]

Pa ako imamo ulicu Mehmed paše Sokolovića - zbog čega je on zaslužio ulicu u samom centru Sarajeva a nemamo ulicu čovjeka koji je osvojio najvažniji dio Krajnu - Bihaćku regiju - a koja je završila kasnije u posjedu Bosne i Hercegovine.

Bio je rođen u BiH, a istovremeno bio je i na čelu Bosanskog pašaluka ako se ne varam.

[komentar]

Gazi Hasan-paša Predojević

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Trenutna revizija (nepregledana)Idi na: navigacija, traži

Gazi Hasan-paša Predojević je bio peti beglerbeg Bosne i to od 1591.-1593. godine. Spada u najslavnije osmanske vojskovođe 16. vijeka, dok je poznat u Bosanskoj historiji kao osvajač Bihaća. Safvet-beg Bašagić za njega kaže da je zaslužan i da je bio veliki i neustrašiv junak. Po njegovim pothvatima i osvajanjima dobio je počasni naziv gazi-junak.

Sadržaj [sakrij]
1 Porijeklo Gazi Hasan-paše
2 Osvajač Bihaća 1592. godine
3 Bitka kod Siska 22.06.1593. godine
4 Zadužbine Hasan-paše Predojevića
5 Izvori

Porijeklo Gazi Hasan-paše [uredi]
Prema nekim izvorima rodom je iz Lužaca kod Sanskog Mosta, a po drugima je porijeklom iz Klobuka Hercegovine. Muvekkit u svojoj istoriji Bosne piše da potječe iz sela Lušci, u kadiluku Majdan. Bio je kršćanin, po imenu Niko Predojević, i kad je prešao na islam dali su mu ime Hasan (lijep, ljepotan). Osmanske ga hronike ipak bilježe kao Hersek (Došen?!) Hasan-paša, što znači da je bio porijeklom iz Hercegovine. Osmanski istoričari, koji su savremenici njegova vremena, Pečevija i Čatib Čelebi isto navode da je porijeklom iz Hercegovine. Poznato je i to da se još za vremena kneza Pavla u Hercegovini spominje u dokumentima Vlah Predojević. Predojevići se smatraju da su porijeklom vlasi, i da su nekada stanovali u okolini Bileće. U 16. vijeku bosanski begovi su počeli naseljavati krajinu i liku vlasima, te se može pretpostaviti da je Hasan-paša Predojević ipak rođen u Lušcima kod Sanskog Mosta, ali da su mu preci došli iz Hercegovine. I danas žive Predojevići u Sanskom Mostu / glavica Predojevića, kod Lušci Palanke.

Osvajač Bihaća 1592. godine [uredi]
Po svoj prilici on je s Derviš-pašom Bajazidagićem došao u Carigrad kao adžami-oglan u atmejdan saraje i s njime skupa se obrazovao na državne troškove. U dvoru je obnašao čast sokolara i čakirdži-baše. U početku vlade Murada III (vl. 1574-1595), imenovan je sandžak-begom u Segedinu u Mađarskoj. Na tom položaju je ostao sve do 1591. godine, kada je te godine postavljen za Bosanskog beglerbega. Dok je bio sandžak-beg Segedina istakao se u mnogim vojnim pohodima, a bio je i ratoboran. Pored ratobornosti imao je na sultanovom dvoru i veliku zaštitu dvojice zemljaka: velikog vezira Osmanskog carstva Sijavuš-paše i carskog prvog savjetnika Derviš-paše Bajazidagića. Ova dvojica visokih osmanskih dostojanstvenika faktički su omogućili Hasan-paši da vojne odluke može donositi samostalno. Čim je došao u Bosnu, nakon kratkog vremena on se našao sa vojskom pred zidinama Siska, ali ga nije mogao uzeti, pa se s vojskom tada preko Gradiške vratio u Bosnu. Poslije pohoda naredio je bio gradnju tvrđave na ušću Petrinjčice u Kupu, današnje Petrinje. Još dok se tvrđava gradila, Hasan-paša je izvršio vojnu mobilizaciju, te poče napadati u pravcu Bihaća. U tim vojnim akcijama on osvoji Sokolac, Ripač, Izačić, Šturlić i Blagaj na Korani. Napokon 10. juna, Hasan-paša je poslao prethodnicu svoje vojske na Bihać, a sam je došao 13. juna, 1592. godine. Prvo je pokušao nagovoriti zapovjednika Josipa Lamberga da predadne Bihać bez borbe, ali kad je dobio negativan odgovor, on je naredio artiljeriji da tuku grad sa svih strana. 19. juna, nakon artijerijskog granatiranja i pješadijskih juriša, Bihać se predao. Hasan-paša je nakon osvajanja dobro utvrdio Bihać, jer je znao njegovu stratešku važnost. Okolicu Bihaća je naselio vlasima početkom 1593. godine. U vrijeme osvajanja Bihaća bosanski namjesnik je pod svojom vlašću držao veću teritoriju nego što ju je imao ijedan srednjovjekovni bosanski vladar. To je prostor koji se potezao od Šapca do Jadranskog mora i od Zvečana do Virovitice.

Bitka kod Siska 22.06.1593. godine [uredi]
Poslije osvajanja Bihaća, Hasan-paša s četama kod Petrinje prelazi Kupu i napada brojna hrvatska mjesta, te tako dolazi do bogatog plijena. Da bi onemogućio Hasan-pašino napredovanje hrvatski ban Toma Erdodi s velikim vojnim snagama kod Bresta sačeka Hasan-pašu. U ovoj bitki Hasan-paša je ponovo pobijedio, a na bojnom polju ostade oko 2.000 hrvatskih oficira i vojnika, a 200 ih sa šest topova zarobi. Nakon toga ratne zarobljenike, topove i 22 neprijateljske zastave Hasan-paša posla u Carigrad. Tokom cijele zime 1592/93. godine, Hasan-paša je vršio vojne pripreme za osvajanje Siska. U proljeće sa 20.000 vojnika, Hasan-paša je pokrenuo vojsku na Hrvatsku, u planu da osvoji Sisak. U međuvremenu on je bio očekivao vojnu pomoć iz Carigrada, koju mu je obećao veliki vezir Sijavuš-paša. Dok se na bosanskim granicama ratovalo, došlo je do vojne pobune u Carigradu, te sultan smijeni velikog vezira, a na njegovo mjesto dođe Kodža Sinan-paša, porijeklom albanac. Sinan-paša je tada bio s Hasan-pašom u neprijateljstvu. Iz želje da započne rat sa Austrijom da bi se proslavio, a sigurno i zbog zavidnosti prema Hasan-paši, on naredi Rumelijskoj vojsci da stane, koja je u međuvremenu već bila blizu. Ta odluka je uticala na Hasan-pašu, i vidjevši da pomoć niotkuda ne dolazi, a ionako je već stigla austrijska vojska u pomoć Sisku, on ne želeći se povuć s bojnog polja, naredi svojoj vojsi da krene na neprijatelja. S njim su bila sva četverica sandžak-begova Bosanskog ejaleta: hercegovački, zvornički, kliški i krčko/lički. Hasan-paša je noću 19. juna sa krčkim sandžak-begom, starim Gazi Memi-begom, koji je predvodio pješadiju, prešao na lijevu obalu Kupe i opkolio Sisak. U naredna dva dana pridružio im se i ostatak vojske. Hasan-paša je krenuo u opći napad 22.06.1593. godine. Bitka je vođena u uglu koji čini Odra na ušću u Kupu. Tu je za pet sati bitke bošnjačka vojska, uz velike gubitke, potisnuta na rijeke. Uski i slabi mostovi su popustili pa su se brojni pješaci i konjanici utopili, među njima i sam Hasan-paša Predojević. Pored Bosanskog namjesnika, smrtno su stradali stari Gazi Memi-beg, Zvornički sandžak-beg Sinan-beg i dvojica unuka sultanije Mihrimah i Rustem-paše Opukovića, Hercegovački sandžak-beg Mehmed-beg, Kliški sandžak-beg Mustafa-paša Sultanzade i oko 7.000 vojnika. Bitka kod Siska je započela Osmansko-Austrijski rat koji će trajati 13 godina od 1593.-1606. godine.

Zadužbine Hasan-paše Predojevića [uredi]
Iza Hasan-paše je ostala samo džamija u Polju kod Bileće, koju je on dao sagraditi 1572. godine, još dok je bio Segedinski sandžak-beg. Podignuta je na lokalitetu Plitine, kod sela Grabovice. Kvadratnog je tlocrta sa dograđenim sofama koja od sjeverne strane zatvara zid. Bila je pokrivena četverostrešnim krovom pod pločom. Džamija je bila srušena u toku drugog svjetskog rata, ali su joj se dijelovi zidova i četvrtasta kamena munara kvadratnog tlocrta održali sve do posljednjeg rata 1992-1995./postoji foto/

Današnje turbe kraj kapetanove kule u Bihaću sagrađeno je na temeljima drvenog još starijeg turbeta, iz vremena osvajanja Bišća. Legenda kaže, da je kapetan svake noći nakon što su na tom mjestu ukopana dvojica u borbama za Bihać poginulih velikih junaka, sa kule vidio svjetlost. Naredio je da im se sagradi turbe,u znak vječnog sjećanja na njih, smatrajući da je i to mjesto - turbe - postalo svetinja. Današnje turbe izgradile su vlasti Austrougarske. U kosturnici pored turbeta crkve i kule nalaze se kosti plemića sahranjivanih do tada u crkvi svetog Ante, a prenešenih iz džamije Fethije. Među njima i ostaci plemića Izačića.

Izvor: Wikipedia

[osa]

pomoć mu obećao sijavu paša, da nadodam da se radi o sijavu paši-hrvatu, ma zavaljo ga , nije htio protiv svojih....

[komentar]

pomoć mu obećao sijavu paša, da nadodam da se radi o sijavu paši-hrvatu, ma zavaljo ga , nije htio protiv svojih....

Iskreno, nisam te razumio.

[Jazz_Junkie]

Predojevic Krajinu nije osvojio za Bosnu nego sultana. Neka mu u Istanbulu daju ulicu.

[BHCluster]

Predojevic Krajinu nije osvojio za Bosnu nego sultana. Neka mu u Istanbulu daju ulicu.

Ali ostade Krajina u Bosni ne u Turskoj... Mozda zato zasluzuje ulicu?

[Tvrtko II Kotromanić]

prije bih rekao da ulicu zasluzuje Turcin, Hekimoglu Ali pasa, koji je Bosnjake vodio u Banjaluckoj bitki 1737.godine, bitki gdje su Bosnjaci, izdani od sultana, sami porazili nadmocnije Austrijance

[komentar]

Predojevic Krajinu nije osvojio za Bosnu nego sultana. Neka mu u Istanbulu daju ulicu.

Ali ostade Krajina u Bosni ne u Turskoj... Mozda zato zasluzuje ulicu?

Samo malo a šta je onda sa već spomenutim Mehmed pašom Sokolovićem???
Po čemu se on ističe????

U Sarajevu su dobili ulice silni koji uopće ne vode porijeklo sa ovih prostora a amo zato što su izgradili džamije - primjer: Ali paša - Ali pašina ulica bivša Djure Djakovića), Gazi Husref beg Gazi Husref begova - u narodu poznata kao Zlatarska), Kemal beg postojala džamija - Kemal begova (bivša Filipa Kljajića) itd itd...

Od ostalih iz Otomaskog perioda imenovana je ulica po Mehmed paši Sokoloviću i ulica na Ilidži po Rustem paši koji je preko rijeke Željeznice izgradio most (kojeg više nema - zmajenio ga je onaj bezlični trenutni).

A šta je sa ljudima koji su do duše borili pod otomanskom zastavom a pripadali su na neki način ovoj državi, bili su poznati i porijeklom Bošnjaci, prširili su granice ove država i bili su na čelu administrativne provincije koja se nazivala BOSANSKI pa sad nazovima kako želimao: elajet, vilajet, pašaluk...

[theTruePath]

otomanskom

mislis osmanskom

prije bih rekao da ulicu zasluzuje Turcin, Hekimoglu Ali pasa, koji je Bosnjake vodio u Banjaluckoj bitki 1737.godine, bitki gdje su Bosnjaci, izdani od sultana, sami porazili nadmocnije Austrijance

imal vise podataka o njemu?

[osa]

Pa ako imamo ulicu Mehmed paše Sokolovića - zbog čega je on zaslužio ulicu u samom centru Sarajeva a nemamo ulicu čovjeka koji je osvojio najvažniji dio Krajnu - Bihaćku regiju - a koja je završila kasnije u posjedu Bosne i Hercegovine.

Bio je rođen u BiH, a istovremeno bio je i na čelu Bosanskog pašaluka ako se ne varam.

šta misliš kad bi u mnogim mjestima današnje bih davali imena po"herojima" koji ih osvojiše za neki od naroda, bi li bilo bune...

[Imamopobjednika]

Samo malo a šta je onda sa već spomenutim Mehmed pašom Sokolovićem???
Po čemu se on ističe????

U Sarajevu su dobili ulice silni koji uopće ne vode porijeklo sa ovih prostora a amo zato što su izgradili džamije - primjer: Ali paša - Ali pašina ulica bivša Djure Djakovića), Gazi Husref beg Gazi Husref begova - u narodu poznata kao Zlatarska), Kemal beg postojala džamija - Kemal begova (bivša Filipa Kljajića) itd itd...

Od ostalih iz Otomaskog perioda imenovana je ulica po Mehmed paši Sokoloviću i ulica na Ilidži po Rustem paši koji je preko rijeke Željeznice izgradio most (kojeg više nema - zmajenio ga je onaj bezlični trenutni).

A šta je sa ljudima koji su do duše borili pod otomanskom zastavom a pripadali su na neki način ovoj državi, bili su poznati i porijeklom Bošnjaci, prširili su granice ove država i bili su na čelu administrativne provincije koja se nazivala BOSANSKI pa sad nazovima kako želimao: elajet, vilajet, pašaluk...

Prosto ne mogu da vjerujem svojim ocima da neko moze izvaliti ovoliku glupost i da moze u tolikoj mjeri da ne poznaje historiju svog (?) grada. Gazi Husrev beg (Husrev a ne Husref) je izgradio samo dzamiju? Gazi Husrev beg je od Sarajeva napravio grad u punom smislu te rijeci, ako jednu takvu osnovnu cinjenicu ne poznajes nije mi jasno sta uopce trazis na ovom podforumu jer te historija ocito ne zanima. I da, bio je porijeklom Bosnjak - po ocevoj strani.

[Van Halen]

Samo malo a šta je onda sa već spomenutim Mehmed pašom Sokolovićem???
Po čemu se on ističe????

U Sarajevu su dobili ulice silni koji uopće ne vode porijeklo sa ovih prostora a amo zato što su izgradili džamije - primjer: Ali paša - Ali pašina ulica bivša Djure Djakovića), Gazi Husref beg Gazi Husref begova - u narodu poznata kao Zlatarska), Kemal beg postojala džamija - Kemal begova (bivša Filipa Kljajića) itd itd...

Od ostalih iz Otomaskog perioda imenovana je ulica po Mehmed paši Sokoloviću i ulica na Ilidži po Rustem paši koji je preko rijeke Željeznice izgradio most (kojeg više nema - zmajenio ga je onaj bezlični trenutni).

A šta je sa ljudima koji su do duše borili pod otomanskom zastavom a pripadali su na neki način ovoj državi, bili su poznati i porijeklom Bošnjaci, prširili su granice ove država i bili su na čelu administrativne provincije koja se nazivala BOSANSKI pa sad nazovima kako želimao: elajet, vilajet, pašaluk...

Prosto ne mogu da vjerujem svojim ocima da neko moze izvaliti ovoliku glupost i da moze u tolikoj mjeri da ne poznaje historiju svog (?) grada. Gazi Husrev beg (Husrev a ne Husref) je izgradio samo dzamiju? Gazi Husrev beg je od Sarajeva napravio grad u punom smislu te rijeci, ako jednu takvu osnovnu cinjenicu ne poznajes nije mi jasno sta uopce trazis na ovom podforumu jer te historija ocito ne zanima. I da, bio je porijeklom Bosnjak - po ocevoj strani.

Isto kao i Ali paša.

[osa]

ako ovakav velikan nema ulicu gdje će onda imati hasan paša predojević...



Rustem-paša Opuković (otomanski turski: رستم پاشا, turski: Rüstem-paşa (1500.-1561.) bio je osmanski general i državnik u Bosni, Hrvat. Rustem-paša Opuković također je poznat kao Damat Rüstem-paša (Damat - mladoženja osmanske dinastije), te također Hırvat Rüstem-Paşa (Hırvat - Hrvat na turskome). Rustem-paša rođen je u Sarajevu u hrvatskoj katoličkoj obitelji, od koje je otet i odveden u Istanbul, gdje gradi zavidnu vojnu karijeru. Ženi princezu Mihrimahu (Merimu), jednu od kćeri slavnoga sultana Sulejmana Veličanstvenog. Rustem-paša nosio je naslov velikog vezira dva puta, prvi put od 1544. - 1553., drugi put od 1555. - 1561., odnosno sve do smrti. Kao veliki vezir uzimao je mnogo bogatstva i puno mita. No, međutim, uzimanje mita u ono doba, u Osmanlijskom Carstvu, je bila uobičajena radnja, a svoje je bogatstvo trošio na gradnju javnih zgrada, džamija i dobrotvornih fondacija. Kad je preminuo, posjedovao je 815 posjeda u Rumeliji i Antoliji, 476 mlinova, 1 700 robova, 2 900 ratnih konja, 1 106 deva, 800 ugraviranih Kur'ana i drugih vrijednih stvari. [1]

U spomen na Rustem-pašu izgrađena je i džamija Rustema-paše u Istanbulu (turski: Rüstem Paşa Camii). Izgrađena je u vrijeme otomanske vladavine na Hasırcılar Çarşısıju u Eminönü, Istanbul, Turska.[2] Dizajnirao ju je otomanski carski arhitekt Mimar Sinan za Rustem-pašu. Gradnja je trajala od 1561. - 1563[3]

[sammo]

Koliko su ovi gore navedeni nacionalni junaci, a koliko visoki sluzbenici okupatora, koji samo ispunjavaju naredbe?

[Hrast]

Sta nam to kazes osice, covjek iz Bosne, pocetak 16. stoljeca, okolina Sarajeva, pa jos i hrvatska "obitelj"

Pa ti bi fakat komotno mogo da zatrazis clanstvo u SANU - mozda te i prime, slican si demagogicar i lazovcina.

S druge strane, ko ce ga znati, i Francetic je haro tim dijelovima Bosne pa je sve moguce..jelde

PS: Mogo bi barem, s obzirom na godine koje si strpo u dupe, da budes toliko ljubazan i kulturan pa da nam das izvor za ovo smece koje si postavio. De izvor, Tita ti..

[sammo]

ako ovakav velikan nema ulicu gdje će onda imati hasan paša predojević...



Rustem-paša Opuković (otomanski turski: رستم پاشا, turski: Rüstem-paşa (1500.-1561.) bio je osmanski general i državnik u Bosni, Hrvat. Rustem-paša Opuković također je poznat kao Damat Rüstem-paša (Damat - mladoženja osmanske dinastije), te također Hırvat Rüstem-Paşa (Hırvat - Hrvat na turskome). Rustem-paša rođen je u Sarajevu u hrvatskoj katoličkoj obitelji, od koje je otet i odveden u Istanbul, gdje gradi zavidnu vojnu karijeru. Ženi princezu Mihrimahu (Merimu), jednu od kćeri slavnoga sultana Sulejmana Veličanstvenog. Rustem-paša nosio je naslov velikog vezira dva puta, prvi put od 1544. - 1553., drugi put od 1555. - 1561., odnosno sve do smrti. Kao veliki vezir uzimao je mnogo bogatstva i puno mita. No, međutim, uzimanje mita u ono doba, u Osmanlijskom Carstvu, je bila uobičajena radnja, a svoje je bogatstvo trošio na gradnju javnih zgrada, džamija i dobrotvornih fondacija. Kad je preminuo, posjedovao je 815 posjeda u Rumeliji i Antoliji, 476 mlinova, 1 700 robova, 2 900 ratnih konja, 1 106 deva, 800 ugraviranih Kur'ana i drugih vrijednih stvari. [1]

U spomen na Rustem-pašu izgrađena je i džamija Rustema-paše u Istanbulu (turski: Rüstem Paşa Camii). Izgrađena je u vrijeme otomanske vladavine na Hasırcılar Çarşısıju u Eminönü, Istanbul, Turska.[2] Dizajnirao ju je otomanski carski arhitekt Mimar Sinan za Rustem-pašu. Gradnja je trajala od 1561. - 1563[3]

Covjek napravio karijeru...svaka cast, a ovo za mito je i sad obicajena radnja na ovim prostorima..

[PipiDugaDevetka]

Ima svoju ulicu Gazi Hasan - paša. To je bivša Ulica Gavrila Principa u Starom Pejtonu na Ilidži. Samo su mu ukinuli prezime da se ne vidi da je bio pravoslavac, pa kasnije otišao na West Point toga doba,...

[sheiitan 666]

Narod u BiH je po mnogo cemu specifican. Ja, da sam kojim slucajem nekakav car BiH, bih zabranio nazivanje ulica po licnostima iz proslosti, pogotovo kad se radi o vojskovodjama, svakoraznim teroristima, ubicama..nazvati ulice po prirodnim ljepotama iz BiH, po ovdasnjim biljkama, zivotinjama, rijekama, planinama, itd.

[zlata]

Narod u BiH je po mnogo cemu specifican. Ja, da sam kojim slucajem nekakav car BiH, bih zabranio nazivanje ulica po licnostima iz proslosti, pogotovo kad se radi o vojskovodjama, svakoraznim teroristima, ubicama..nazvati ulice po prirodnim ljepotama iz BiH, po ovdasnjim biljkama, zivotinjama, rijekama, planinama, itd.