Ukratko o Cokoladi

Sve o zdravlju...
Post Reply
bilyu
Posts: 48
Joined: 15/05/2007 18:12

Ukratko o Cokoladi

Post by bilyu » 24/06/2007 21:22

Kakao prah i čokolada prave se od sušenih sjemenki koje rastu u mahuni na kakao stablu koje se zove Theobroma cacao (ime znači "hrana bogova"). Kakao stablo potječe iz Amazonske prašume i drugih tropskih područja južne i centralne Amerike, a sad se uzgaja u brojnim dijelovima svijeta. Kakao stablo rađa 2030 mahuna na godinu od kojih svaka sadrži 3040 sjemenki ili grašaka. Kad se mahune poberu, otvaraju se rukom koristeći drvene čekiće i iz njih se vade grašci. Grašci zatim prolaze kroz proces fermentacije. U zapadnoj Africi se koristi tradicionalna metoda "hrpe": mokri kakao grašci, još ovijeni pulpom iz mahune, naslažu se na listove banane ili neke druge biljke raširene na zemlji. Grašci se pokriju s još listova te se ostave da fermentiraju 5-6 dana. Tijekom ovog vremena pulpa i astringencije u grašku se uklanjaju kako se pulpa pretvara u alkohol i šećernu tekućinu koja istječe, a čokoladni okus se počinje razvijati. Kad je fermentacija gotova, grašci se suše i kuhaju (dužina kuhanja ovisi o tome je li završni produkt kakao ili čokolada). Tijekom kuhanja na pari grašci poprimaju karakterističan miris i aromu. Tijekom ovih procesa, nastaje oko 300 kemijskih tvari uključujući metilksantine teobromin i kofein te feniletilamin koji je srodan amfetaminu. U nastavku cu malo podrobnije ispisati detalje sadrzaja coklade do koje su dosli naucnici sa University of Wales College of Cardiff.
Grašci se tada usitnjavaju i melju u gustu tekućinu čokoladne boje poznatu kao "masa" i koja sadrži veliki udio kakao maslaca. Ona se stvrdne hlađenjem i čini bazu svih čokoladnih i kakao proizvoda. Kakao prah se pravi ekstrakcijom polovine kakao maslaca. Čokolada za piće ima dodan šećer i prirodne arome.

Prekretnicu u proizvodnji čokolade dogodila se kad je nizozemski kemičar Coenraad Van Houten, osmislio hidrauličnu prešu pomoću koje je uspio ekstrahirati čak 50% kakaovog maslaca, koji je dotad plivao po površini čokolade. Tako je dobio masu koju je mogao mljeti u prah. Prah je tretirao alkalnim solima da bi se lakše miješao s vodom.

Kasnije su počeli kakao maslac topiti i vraćati u kakao prah i na taj je način dobivena glatka pasta kojoj se mogao dodavati šećer bez opasnosti da masa postane zrnasta. I čokolada je postala mnogo ukusnija. Zahvaljujući kakao maslacu čokolade se onako slasno tope u ustima.

Kombinacija slatkog okusa i masne strukture karakteristike su zbog kojih čokolada daje jedinstveni osjećaj topljenja u ustima. Profesor John Harwood (University of Wales College of Cardiff) i njegovi suradnici vjeruju kako je visok udio stearata u maslacu kakaa odgovoran za kontrolu topljenja i stabilnosti čokolade u ustima. Kakao maslac sadrži 30-37% stearata u triacilglicerolima i 24-31% palmitata i 33-39% oleata. Ovaj sastav znači da je kakao maslac čvrst na sobnoj temperaturi, ali kad se čokolada jede, masnoća upija toplinu iz usta i topi se.
Po jednoj teoriji, mozak otpušta b-endorfin dok se jede čokolada. B-endorfin jest opioidni peptid koji je vodeći uzrok ugodnom učinku čokolade.
Peter Rogers na Institutu za istraživanje hrane u Norwichu istražuje utjecaj čokolade na raspoloženje. On kaže kako je očito da čokolada može imati značajan utjecaj na raspoloženje, općenito podižući raspoloženje i smanjujući napetost. Međutim, mnogima je pojačani osjećaj krivnje kazna za taj užitak.

Čokolada sadrži oko 300 poznatih kemijskih sastojaka uključujući metilksantine teobromin i kofein. Kofein je prisutan u vrlo malim količinama (800 g mliječne čokolade sadrži kofeina koliko jedna šalica kave). Teobromin je prisutan u znatno većim količinama. Iako teobromin ima slab stimulativni učinak, pretpostavlja se kako u kombinaciji s drugim sastojcima pridonosi stvaranju ugode i želje za čokoladom. Međutim, za to još ne postoje direktni dokazi.

Drugi sastojci čokolade koji se spominju kao značajni su: histamin, serotonin, triptofan, feniletilamin, tiramin i magnezij. Mnogi od njih se u većim količinama nalaze u drugim vrstama hrane koja je pak manje privlačna od čokolade.

Vrlo je malo znanstvenih istraživanja koja proučavaju psihostimulativni učinak ovih tvari nakon što su uzete na usta, u količinama koje odgovaraju dnevnom unosu čokolade.
Po nekim istraživanjima, nije bitno o kojoj se vrsti čokolade radi već sama spoznaja da se jede čokolada zadovoljava.
Iako je čokolada hrana za kojom ljudi najčešće imaju žarku želju, nije dosad pronađena veza između moguće ovisnosti o čokoladi i dokazivih psihoaktivnih sastojaka čokolade.
Znanstvenici u SAD vjeruju kako su pronašli objašnjenje za jaku želju za čokoladom.
Emmanuelle di Tomaso i njegovi suradnici na Neurosciences Institute in San Diego, California, vjeruju kako čokolada sadrži farmakološki aktivne tvari koji na mozak imaju isti učinak kao i marihuana (Nature, 1996, 382, 678).
Otkriveno je da kako i čokoladne masnoće sadrže sastojke koji su kemijski i farmakološki srodni s moždanim lipidima: anandamidom (N-arahidonoil-etanolamin), N-oleoiletanolaminom i N-linoleiletanolaminom (riječ anandamid dolazi iz ananda što na sanskrtu znači savršena sreća). Ovi lipidi ciljaju unutarnji "kanabinoidni" sustav mozga i oponašaju učinak kanabisa direktno (aktivirajući kanabinoidne receptore) ili indirektno (povećavajući razinu anandamida u mozgu).
Ranija istraživanja u kojima je anandamid izoliran iz svinjskog mozga te dan mišu pokazala su nastanak pothlađivanja tijela, smanjene prijemčivosti mozga i smanjenu pokretljivost - što je vrlo slično učincima marihuane.
Mogući učinak povećane razine anandamida u mozgu je pojačanje učinka čokolade na osjetila što bi moglo uzrokovati žudnju za čokoladom. Druga je mogućnost da anandamid surađuje s drugim sastojcima čokolade (npr. teobromin ili kofein) da bi proizveo prolazni osjećaj dobrog raspoloženja.
Činjenice nas, izgleda, preplavljuju: trebali bismo staviti sa strane sve osjećaje krivnje i jednostavno uživati u čokoladi. Naravno, bez pretjerivanja!
Veoma vazno je da su Znanstvenici i poznavaoci vina reći će vam kako je crveno vino dobro za vas jer sadrži fenole koji štite od srčanih bolesti. Dobra je vijest da i čokolada sadrži antioksidante. Znanstvenici su otkrili kako jedna "kockica" čokolade sadrži jednaku količinu fenola kao i čaša crvenog vina te da obična smeđa čokolada sadrži još veće udjele nego ostale vrste.
Po jednoj teoriji fenoli sprječavaju oksidaciju lipoproteina male gustoće u "loše" masnoće koje začepljuju srčane arterije i uzrokuju srčane bolesti. Ovo je dakle argument protiv tvrdnji kako alkoholni sastav crvenog vina povisuje masnoće u krvi.
A ako osjećate kako vam čokolada daje "krila", može biti da baš to i čini. Prema Dr. Peter Barhamu sa Sveučilišta u Bristolu, čokolada sadrži feniletilamin koji je srodan s amfetaminima, te kao i oni povisuje krvni tlak i razinu glukoze u krvi. To nas čini budnima te čini da se dobro osjećamo.

Mnogi bi sad upitali - i što je loše u tome.


User avatar
Saian
Posts: 14650
Joined: 08/04/2004 21:50
Been thanked: 1 time

Post by Saian » 24/06/2007 21:23

jel se ovo Harrys BANovicha javlja :D :D :D

User avatar
irfan2
Posts: 3659
Joined: 09/04/2004 22:41
Location: sarajevo

Post by irfan2 » 24/06/2007 21:32

eki to :D ..hare banovan?

bilyu
Posts: 48
Joined: 15/05/2007 18:12

Post by bilyu » 24/06/2007 22:35

Saian wrote:jel se ovo Harrys BANovicha javlja :D :D :D


:? Pojasni molim te.... Hvala :)

User avatar
Saian
Posts: 14650
Joined: 08/04/2004 21:50
Been thanked: 1 time

Post by Saian » 24/06/2007 23:01

Irfo pojasni :oops: :oops: :oops:

Harrys
Posts: 7352
Joined: 28/04/2004 10:35

Post by Harrys » 25/06/2007 10:24

Saian wrote:jel se ovo Harrys BANovicha javlja :D :D :D



:D Sajo,u Banovice idem samo kad zafali goriva. :D

Harrys
Posts: 7352
Joined: 28/04/2004 10:35

Post by Harrys » 25/06/2007 10:37

Saian wrote:Irfo pojasni :oops: :oops: :oops:


:D Irfo,mog'o si cojeku objasniti da vec ima tema o cocojadi. :lol:

User avatar
Michun
Posts: 5449
Joined: 28/04/2006 16:52
Location: Sarajevo

Post by Michun » 25/06/2007 12:06

Samo naslov nikako ne odgovara postu...nadugo o cokoladi bi bilo primjerenije :D

Harrys
Posts: 7352
Joined: 28/04/2004 10:35

Post by Harrys » 25/06/2007 14:17

:D Michunko,ne samo da je nadugacak,nego je i netacan.Kakvo ba porijeklo iz Amazonskih prasuma i mahuna. :D

User avatar
nebojeplavo
Posts: 5958
Joined: 29/09/2005 12:40
Location: na sedmom nebu :D

Post by nebojeplavo » 25/06/2007 14:20

Ja bih sad mogla jedan cokoladni sladoled :roll: :D

bilyu
Posts: 48
Joined: 15/05/2007 18:12

Post by bilyu » 25/06/2007 20:55

Ako udjes na temu cokolada dobit ces puno toga sto ce ti pojasniti odkuda je porjeklo cokolade.Samo sam ukratko povadio sa nekoliko stranica i napiso ovo sto je ustvari.
Prije nego li pocnes nesto da pricas i napadas sa kako kazes "netacnim podatcima" nekoga molim te pretrazi sve u vezi te teme pa tek onda nastavi da pises i porices to sto je vec napisano.Inace ispada smao trosenje po meni tvog dragocjenog vremena na netacne informacije.Laku noc ti zelim.

bilyu
Posts: 48
Joined: 15/05/2007 18:12

Post by bilyu » 25/06/2007 21:05

bilyu wrote:Ako udjes na temu cokolada dobit ces puno toga sto ce ti pojasniti odkuda je porjeklo cokolade.Samo sam ukratko povadio sa nekoliko stranica i napiso ovo sto je ustvari.
Prije nego li pocnes nesto da pricas i napadas sa kako kazes "netacnim podatcima" nekoga molim te pretrazi sve u vezi te teme pa tek onda nastavi da pises i porices to sto je vec napisano.Inace ispada smao trosenje po meni tvog dragocjenog vremena na netacne informacije.Laku noc ti zelim.

Izviri:
http://www.medicina.hr/clanci/cokolada% ... mitova.htm
http://www.medijaklub.cg.yu/Medicina/2002/JANUAR/19.htm
http://www.gastro.hr/index.php/hr/knjig ... o_cokoladi
i josss puno toga... trazi ako te zanima

bilyu
Posts: 48
Joined: 15/05/2007 18:12

Post by bilyu » 25/06/2007 21:10

Evo jos malo onoga sto mozda znate ili ne...

Čokolada nikada nije bila samo poslastica?

Uz nju se odavnina ispredaju mirisne, slatke priče o moći i ljubavi. Na dvorovima Asteka i Maja mahuna kakaovca imala je vrijednost novca, a ljubavni napitak dobiven od kakaoa obvezno se posluživao navečer kako bi se poboljšale noćne aktivnosti.

I danas, erotske figurice od čokolade trebaju pomoći da se pokaže ljubav ili omogući zainteresiranima da se lakše zbliže. Zbog toga je čokolada najčešći poklon za Valentinovo, dan kada se darivaju voljeni.

No, na tome ne završava njezina uloga. Kada se sprema ekspedicija na Sjeverni pol ili osvajanje Mount Everest, članovi sa sobom nose čokoladu, kada specijalci idu na zadatak uzimaju čokoladu, djecu nagrađujemo čokoladom...

Govori se da je čokolada "energent" za muškarce, a ženama dragocjeni "pomoćnik" u rješavanju njihovih mjesečnih problema. Sigurno je samo da u njoj podjednako uživaju i oni i one. Što to čokoladu čini tako traženom, vječnom i potrebnom? Zbog čega su neke zemlje prepoznatljive po čokoladi i zašto postoji Udruženje ovisnika o čokoladi?

Mnogi vjeruju da je čokolada afrodizijak, a pažljivim promatranjem može se vidjeti da je muškarci uzimaju prije upuštanja u ljubavnu igru. To nije novo ponašanje, već je čuveni zavodnik Giacomo Casanova konzumirao čokoladu prije osvajanja žena. Ne zna se kakve su doista bile njegove ljubavne performanse, ali može se pretpostaviti da je trebao snažnu psihološku podršku, a našao ju je upravo u čokoladi.

Tako se reputacija čokolade kao snažnog afrodizijaka održala sve do današnjih dana. Kako je to moguće, razjasnili su psiholozi koji su opisali što se događa u ustima kad se tamo nađe svježa čokolada svojstvenog okusa i slatkoće.

Ona se polagano topi i nestaje, no ostaje gladak i trajan osjet pod jezikom, koji bradavicama na njegovim rubovima pruža osjećaj ugode. A, sve što je ugodno traži ponavljanje... Tako jedan komadić traži drugi, a jedna čokolada drugu!

Naravno, misli se na pravu čokoladu koja je načinjena od kakao maslaca, a ne na brojne imitacije pripravljene od loših masnoća.
Terminator napetosti

Može li se govoriti o ovisnosti i je li ta ovisnost samo psihološka ili čokolada sadrži neke tvari zbog kojih se s vremenom može postati ovisnik?

- Da, ja sam čista ovisnica samo o jednom tipu čokolade, i moram je jesti nekoliko puta dnevno - kaže jedna članica američke Udruge ovisnika o čokoladi, koji imaju čak i svoje web stranice. A takvih je na tisuće u svakoj zemlji i po svemu sudeći njihov se broj stalno povećava.

I Hrvatska se može podičiti svojim strastvenim konzumentima. Urednica i novinarka Radija 101, Zrinka Vrabec-Mojzeš, priznala je svoju ljubav prema čokoladi kao i način njenog uzimanja - "Kad se uzrujam ili me zbog nečega spopadne strah i panika, smirim se čokoladom".

Hrvatska rekorderka u skoku u vis, Blanka Vlašić, doslovce uništava čokoladu - nervozu pred nastup rješava čokoladom! Stručnjaci procjenjuju da je oko 50 posto žena u svijetu legalno ili ilegalno ovisno o čokoladi!

Ludosti tijela

Pred mjesečnicu većina žena doslovce "poludi" za njom! Kažu - "Moje tijelo jednostavno traži čokoladu, i ako mu je ne dam, izluđuje me!" Mnoge žene tvrde da im je uz čokoladu lakše, i pritom je svejedno uzimaju li onu mliječnu, za kuhanje ili griotte.

Znanstvenici taj fenomen objašnjavaju na više načina. Jedni su pristalice kemijskog, a drugi psihološkog ili čak kulturološkog podrijetla tog problema. Američka neurobiologinja, dr. Debra Zellner, smatra da cijela priča o čokoladi počiva na psihologiji.

No, druga znatno brojnija strana, tvrdi da je sve plod kemijskih događanja u mozgu. Naime, u čokoladi se krije više od 400 kemijskih spojeva među kojima su i psihoaktivne tvari - kofein, teofilin, serotonin, triptofan i anandamid. Kako prije mjesečnice u mozgu žene nastaju promjene koje se pokazuju kao promjena raspoloženja, poput svadljivosti i netolerancije, čokolada - zbog bogatstva magnezija te mikro količina serotonina - može pomoći da se brže uspostavi normalno stanje.

Pri tome ne treba zaboraviti da čokolada obiluje i triptofanom, aminokiselinom koja predstavlja "građevinski" materijal u sintezi serotonina, čije pomanjkanje "potkopava" žensko raspoloženje prije mjesečnice i u menopauzi. Psihoaktivni koktelNeki stručnjaci čokoladu zovu "psihoaktivnim koktelom", jer sadrži male količine anandamida, za kojeg se u slobodnoj interpretaciji može reći da je sličan "unutarnjem" kanabisu.

No, da bi se njime izazvala prava ovisnost trebalo bi pojesti oko 12 kg čokolade, što je nemoguće! Sve slastice, a čokolada posebno, izazivaju u mozgu izlučivanje endorfina, takozvanih unutarnjih opijata, koji izazivaju osjećaj ugode i zadovoljstva.

A pojačano izlučivanje endorfina smanjuje osjetljivost na bol čime se može objasniti blagotvorno djelovanje čokolade na bolove neposredno prije i za vrijeme mjesečnice.

A nešto treba reći i o feniletilaminu, tvari koja je kemičarima dobro poznata kao love-chemical (ljubavna kemikalija). Ta se tvar normalno stvara u mozgu - posebno kod zaljubljenih - i pretvara u dopamin u centrima "zadovoljstva", u kojima se doživljava orgazam.

Ako se feniletilamin uzima u čistom obliku i u velikim količinama, izaziva promjene ponašanja koje su vrlo slične onima kod djelovanja droge amfetamina. Dakle, izaziva euforiju! A čokolada na neki način potiče stvaranje i aktivnost feniletilamina.

Zdrava za srce


Smatra se da je čokolada neprikladna za jelo jer sadrži gotovo 30 posto masnoća i šećera. Pritom se zaboravlja da sadrži mnogo polifenola, koji su snažni antioksidansi, ali i obilje magnezija i bakra.

Najnovija istraživanja pokazuju da bi tamna čokolada kao i kakao u prahu mogli biti zdravi za srce unatoč visokoj količini masnoća jer gotovo za 10 posto povećavaju proizvodnju dobrog kolesterola, HDL, koji štiti krvne žile.

Dokazano je da se uzimanjem 22 g kakao praha i 16 g tamne čokolade dnevno, značajno smanjuje taloženje lošeg kolesterola na stijenkama krvnih žila. Zato u čokoladi treba uživati bez grižnje savjesti.

Tim više što su u poznatom znanstvenom časopisu Journal of American Dietetic Association, iz 1999. godine, dva istraživača "pretresla" sve radove o čokoladi objavljene u 75 časopisa tijekom dvadesetak godina, i utvrdila da uzrok ovisnosti leži u specifičnom omjeru kemijskih, emocionalnih, psiholoških i osjetilnih okolnosti povezanih s poremećajem hormonskog ciklusa kod žena. A, toga naravno kod muškaraca nema.

Harrys
Posts: 7352
Joined: 28/04/2004 10:35

Post by Harrys » 25/06/2007 21:56

:D Ovako izgledaju te "mahune".Stablo moze biti visoko do 7 m a daje oko 40 "mahuna" :D

Image

bilyu
Posts: 48
Joined: 15/05/2007 18:12

Post by bilyu » 25/06/2007 22:38

[quote="Harrys"]:D Ovako izgledaju te "mahune".Stablo moze biti visoko do 7 m a daje oko 40 "mahuna" :D

Image[/qu
Strucnjaci kazu sledece:Kakao stablo rađa 2030 mahuna na godinu od kojih svaka sadrži 3040 sjemenki ili grašaka.

Nadam se da si skonto!

Harrys
Posts: 7352
Joined: 28/04/2004 10:35

Post by Harrys » 25/06/2007 22:46

:D Bolan,znas le neki jezik,progooglaj malo. :D

The fruit, called a cacao pod, is ovoid, 15–30 cm (6-11 in) long and 8–10 cm (7-9 in) wide, ripening yellow to orange, and weighs about 500 g (1 lb) when ripe. The pod contains 20 to 60 seeds, usually called "beans", embedded in a white pulp.

Post Reply