Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pojavio se u ožujku u Saudijskoj Arabiji. Bio je to neočekivan potez, ali i znak da Kijev pokušava izvući političku i vojnu korist iz nove globalne krize.
Zelenski je putem društvenih mreža poručio da mu je cilj posjeta “očuvanje života”. Iako je opterećen ratom protiv Rusije, ukrajinski predsjednik nastoji iskoristiti trenutak i aktivno se pozicionirati na Bliskom istoku, promovirajući ukrajinsko iskustvo stečeno na bojištu, osobito u području bespilotnih letjelica.
Ukrajina tvrdi da je već sklopila sporazume sa Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom, državama koje su posljednjih tjedana bile pogođene iranskim projektilima i dronovima. Cilj je razmjena znanja i tehnologije u području dronova, jačanje savezništava te ostvarivanje gospodarske koristi, ali i potencijalnih obrambenih ugovora s bogatim američkim partnerima. “Želimo pomoći državama Zaljeva da se obrane. I nastavit ćemo graditi takva partnerstva s drugim zemljama”, rekao je Zelenski.
Rusija prodaje sve više nafte
U početku se činilo da će sukob s Iranom imati izrazito negativne posljedice za Ukrajinu. Postojala je bojazan da će američki predsjednik Donald Trump dodatno smanjiti pozornost prema pokušajima posredovanja između Moskve i Kijeva, dok bi Rusija istodobno profitirala kroz rast prihoda.
Moskva je, naime, uspjela prodati više nafte većem broju zemalja i po višim cijenama jer tankeri s naftom s Bliskog istoka ne mogu nesmetano prolaziti kroz Hormuški tjesnac, koji graniči s Iranom. Trump je obnovio izuzeće koje državama omogućuje kupnju sankcionirane ruske nafte zbog naglog rasta cijena na svjetskom tržištu.
Što Rusija ima više novca, to može dulje i, barem u teoriji, intenzivnije voditi rat u Ukrajini. Ipak, Kijev je od početka ruske invazije u veljači 2022. više puta iznenadio međunarodnu javnost. Sada to pokušava ponovno, vještim potezima nastojeći preokrenuti učinke iranskog rata u svoju korist i ojačati svoju poziciju uoči eventualnih mirovnih pregovora s Rusijom.
‘Brzo’ rješenje za Ukrajinu
Trump je u srijedu izjavio da je uvjeren kako se “rješenje” za Ukrajinu može postići “relativno brzo” nakon, kako je rekao, “vrlo dobrog” razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Dodao je i da su “neki ljudi” otežali postizanje dogovora.
Nije to prvi put da Trump daje pozitivne ocjene o Putinu, istodobno izravno ili neizravno kritizirajući ukrajinskog predsjednika zbog odbijanja prekida vatre. Unatoč tim izjavama, konkretno rješenje još se nije pojavilo.
U međuvremenu Zelenski nastoji ojačati Ukrajinu gdje god može. Sposobnost da iskoristi priliku pokazala se kao jedno od njegovih najvažnijih političkih oružja. Saudijska Arabija, koju je ponovno posjetio u travnju, suočila se s istom vrstom balističkih projektila i napada dronovima iz Irana kakve Rusija koristi protiv Ukrajine, istaknuo je.
Značajni sporazumi za Ukrajinu
Jedno od najmoćnijih oružja Moskve su jeftini iranski napadački dronovi dugog dometa Shahed-136, kao i njihova ruska verzija Geran. Dok cijena jednog drona Shahed iznosi između 80 tisuća i 130 tisuća dolara, Zelenski tvrdi da se oni mogu presresti sustavima koji koštaju svega oko 10 tisuća dolara. To je znatno jeftinije od klasičnih protuzračnih raketa koje stoje milijune dolara.
Zbog učestalih dojava o ruskim dronovima iznad europskih gradova, zemlje NATO-a počele su pridavati veću pozornost ovom pitanju. Ukrajina je u travnju potpisala dva značajna sporazuma o obrambenoj suradnji s europskim saveznicima.
Jedan je sklopljen s Norveškom, vrijedan 8,6 milijardi dolara, kao dio ukupnog paketa pomoći od 28 milijardi dolara do 2030. godine. Drugi je dogovor postignut s Njemačkom i uključuje različite vrste dronova, projektila, softvera i suvremenih obrambenih sustava, u vrijednosti od 4,7 milijardi dolara.
SAD ima sve manje vojne opreme
Što se tiče država Zaljeva, Zelenski je poručio da očekuje njihovu pomoć u obrani Ukrajine od Rusije. Posebno zato što Sjedinjene Države trenutačno imaju manje vojne opreme dostupne za prodaju europskim partnerima jer troše zalihe na Bliskom istoku.
“Voljeli bismo da nam i države Bliskog istoka daju priliku da se dodatno ojačamo”, rekao je Zelenski u razgovoru za francuski list Le Monde. “One imaju određene sustave protuzračne obrane kojih mi nemamo dovoljno. Upravo o tome želimo postići dogovor”, dodao je.
Ukrajina je iz sukoba s Iranom izvukla još jednu važnu lekciju koju sada primjenjuje na vlastitom ratištu: snažan učinak napada na izvoznu naftnu infrastrukturu protivnika. Ruska energetska infrastruktura postala je prioritetna meta, pri čemu se koriste ukrajinski dronovi dugog dometa.
Problemi u energetskom sektoru
Prema riječima Zelenskog, Rusija u energetskom sektoru trpi “kritične” gubitke koji se mjere u milijardama dolara, unatoč nedavnom rastu globalnih cijena nafte. Podaci o izvozu sirove nafte pokazuju da su rast cijena i ublažavanje američkih sankcija državama koje kupuju rusku naftu znatno povećali prihode Moskve.
U trećem tjednu rata s Iranom ruski prihodi dosegnuli su razinu 2,3 puta veću nego u razdoblju od prosinca do veljače. No već u četvrtom tjednu uslijedio je preokret. Ukrajinski napadi dronovima na energetsku infrastrukturu smanjili su rusku zaradu za oko milijardu dolara, čime su izbrisane gotovo dvije trećine dobitaka iz prethodnog tjedna.
Još jedan pozitivan učinak za Ukrajinu bio je i konačni dogovor o zajmu od 90 milijardi eura, uz potporu Europske unije, koji je Kijev hitno tražio kako bi financirao nabavu i proizvodnju vojne opreme u idućih godinu dana. Zajam je mjesecima blokirala Mađarska.
Promjena u mađarskoj vlasti
Situacija se promijenila nakon izbora prošlog mjeseca, na kojima je Viktor Orbán doživio uvjerljiv poraz, a Mađarska dobila novog, znatno manje proruski orijentiranog čelnika Petera Magyara. Orbán, blizak saveznik i simpatizer Donalda Trumpa, nije uspio kapitalizirati tu povezanost u kampanji.
Birači su, prema navodima, bili ogorčeni zbog posljedica rata s Iranom, koji je doveo do rasta cijena energije. To je pridonijelo Orbánovu političkom padu i otvorilo put za odobravanje europskog zajma Ukrajini.
Uz takve pozitivne pomake, kao i tvrdnje Kijeva da svakog mjeseca nanosi veće gubitke ruskim snagama nego što Moskva uspije mobilizirati, Zelenski više ne djeluje kao netko tko gleda sa strane. To bi mu moglo omogućiti povoljniju poziciju u eventualnim mirovnim pregovorima s Rusijom. Ipak, osjećaj hitnosti u Ukrajini prisutan je već dugo. Stanovništvo je iscrpljeno, a novačenje vojnika postalo je ozbiljan problem, dok oni na bojištu sve više žele povratak kući.
Kushner i Witkoff izbjegavaju Kijev
Što se tiče pregovora o održivom prekidu vatre, Trumpova administracija glasno ih je najavljivala još prije Božića. Prije ponovnog izbora za predsjednika, Trump je više puta tvrdio da može okončati rat u Ukrajini u roku od 24 sata. Nakon povratka na dužnost, pokazalo se da stvarnost ne prati ta obećanja.
Jedan od pokazatelja toga je i kretanje Trumpovih posebnih izaslanika za mir, njegova zeta Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa. Njihov posjet Kijevu više je puta odgađan, dok su se u međuvremenu fokusirali na Bliski istok.
Zelenski je njihovu odsutnost nazvao “nepoštovanjem”. Istaknuo je da se razgovori o miru vode na “tehničkoj” razini, ali da ne očekuje značajniji napredak dok sukob s Iranom ne završi, a nije jasno kada bi se to moglo dogoditi.
Strategija nacionalne sigurnosti
Važno je napomenuti da Kushner i Witkoff nikada nisu službeno posjetili Kijev. S druge strane, krajem prošle godine boravili su u Moskvi, kada su pregovori o prekidu vatre dobivali na zamahu, a ponovno su ondje bili i u siječnju.
Witkoff je Moskvu posjetio čak osam puta, dijelom i zbog ranijih poslovnih veza u Rusiji, te se više puta sastao s Vladimirom Putinom. Trumpova administracija odbacuje optužbe o pristranosti prema Rusiji.
Ipak, zabrinutost su izazvali dijelovi američke Strategije nacionalne sigurnosti (NSS), objavljene krajem prošle godine, u kojoj Rusija nije jasno označena kao sigurnosna prijetnja. To je u suprotnosti sa stavovima europskih saveznika unutar NATO-a.
Vojna i financijska pomoć presušila
Dokument naglašava važnost završetka rata u Ukrajini, ali fokus nije na trajnom miru za Kijev. Umjesto toga, ističe se cilj postizanja “strateške stabilnosti” i potencijalnog partnerstva s Rusijom, kako bi se oslobodili resursi za druge američke prioritete.
Takav pristup izazvao je zadovoljstvo u Moskvi. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je dokument “u velikoj mjeri usklađen” s ruskom vizijom. Za vrijeme Trumpa izostale su snažne ekonomske sankcije protiv Rusije koje bi mogle ozbiljnije utjecati na njezino ponašanje i prisiliti Kremlj na pregovore bez uvjeta koje Kijev i njegovi europski saveznici ne mogu prihvatiti.
Uz to, američka vojna i financijska pomoć Ukrajini gotovo je presušila. Europske zemlje preuzele su inicijativu i kupovale američku vojnu opremu kako bi je proslijedile Kijevu, no i taj model sada je ugrožen zbog sukoba s Iranom.
Destabilizacija europskog kontinenta
Kada je riječ o pritisku na Rusiju da pristane na pregovore, uvriježeno je mišljenje da samo Sjedinjene Države imaju dovoljno utjecaja da natjeraju Moskvu na ustupke. Vladimir Putin ne pokazuje nikakve znakove da bi uskoro samoinicijativno prekinuo neprijateljstva.
Naprotiv, dok je svjetska pozornost usmjerena na rat s Iranom, Moskva je pojačala napade na ukrajinske civile i civilnu infrastrukturu. Mišljenja su podijeljena radi li se o posljednjem naletu prije nego što ruski predsjednik sjedne za pregovarački stol ili o pokazatelju dugoročne odlučnosti, no u sjedištu Europske unije u Bruxellesu većina vjeruje da je riječ o ovom drugom.
Rusko gospodarstvo možda trpi pod međunarodnim sankcijama, ali nije uništeno i sada je u potpunosti prilagođeno ratnim uvjetima. Smanjivanje takvog sustava neće biti jednostavno, zbog čega europske zemlje strahuju da bi Rusija, čak i ako se postigne mir u Ukrajini, mogla brzo pokušati destabilizirati druge dijelove Europe, uključujući i neku članicu NATO-a, što su kao mogući, pa i vjerojatan scenarij već opisale Nizozemska, Njemačka i sam NATO.
Rusija šalje sposobne ljude u smrt
Također treba uzeti u obzir Putinov ponos i ambiciju. Postavlja se pitanje hoće li i može li uopće priznati poraz u Ukrajini. “Ako bi Rusija imala racionalnu vlast, završila bi rat”, rekao je Luke Cooper, znanstveni suradnik u području međunarodnih odnosa na London School of Economics i direktor programa za Ukrajinu pri inicijativi PeaceRep.
“Gospodarstvo stagnira ili je u recesiji. Rusija šalje ogroman broj ljudi u smrt koji bi mogli raditi, privatni civilni sektor trpi zbog ratne ekonomije… i što je Rusija postigla? Dobila je tek mali dio ukrajinskog teritorija. Primirje bi sigurno bilo korisno, osobito ako bi uključivalo ublažavanje sankcija. No Putin ne razmišlja na taj način. Ovdje je riječ o odlukama jednog čovjeka s imperijalnim ambicijama, koji upravlja autokratskim sustavom”, kaže.
Dok Kijev i dalje čeka snažniji angažman Sjedinjenih Država, mnogi ukrajinski dužnosnici privatno su skeptični da će administracija Donalda Trumpa poduzeti korake koje oni smatraju nužnima za postizanje mira. Čak i u slučaju prekida vatre, sumnjaju da bi Washington bio spreman osigurati čvrsta sigurnosna jamstva koja bi spriječila Rusiju da ponovno pokrene sukob.
Europa nema vremena za gubljenje
Mark Cancian, viši savjetnik u think tanku Center for Strategic and International Studies, rekao je da je “teško zamisliti skup sigurnosnih jamstava koji bi Ukrajinci smatrali dovoljno pouzdanima da potpišu mirovni sporazum, a da se s njima istodobno slože Rusija, Sjedinjene Države i europske zemlje”.
Ipak, europski čelnici smatraju da “nema vremena za gubljenje”, jer bi, prema riječima Toma Keatingea iz Royal Services Institutea, bilo opasno za sigurnost kontinenta ako bi Rusija na kraju stekla dojam da je ostvarila pobjedu u Ukrajini. Unatoč ratu na Bliskom istoku, Keatinge ističe da bi Trump, poznat po nestrpljivosti, mogao u bilo kojem trenutku odustati od fokusa na Iran ako se pregovori s Teheranom pokažu previše složenima.
U tom slučaju mogao bi se brzo ponovno usmjeriti na pitanje rata između Rusije i Ukrajine. Upravo zato, tvrdi Keatinge, europske države moraju djelovati znatno odlučnije nego dosad, piše BBC.
Preneseno sa:
https://www.telegram.hr/vijesti/dok-je- ... ovih-ruku/
