U BiH ima 300.000 - 320.000 nezaposlenih

[gilla]

Ne želim pametovati jer znam situaciju u državi ali u okruženju imam nekoliko što "privatnika" što porodičnih biznisa gdje niko ne plaća ni pio ni zdravstvo svojevoljno. Od autolakera pa nadalje. Promet im ej sigurno po nekoliko hiljada mjesečno.
A o ljudima u penziji koji sa strane rade šta stignu da ne govorim. To je sve pozitiva, ali je smiješno penzionisati čovjeka od 40-ak godina po nekom osnovu, dat mu penziju na uštrb čovjeka koji je izdvajao 40 godina i sl.

[Streptokok]

.

[M e m o]

evo "stručnjaka" javili se

Agencija za rad i zapošljavanje: U BiH je nezaposleno 547.590 osoba

U BiH je prema službenim evidencijama krajem oktrobra bilo 547.590 nezaposlenih, saopšteno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

"U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 347 osoba ili 0,06 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, njih 279.766 ili 51,09 posto su žene", navodi se u saopštenju.

Nezaposlenost se povećala u Federaciji BiH za 790 osoba (0,20 posto), a smanjila se u Republici Srpskoj za 1.130 osoba (0,79 posto) i u Brčko distriktu BiH za 7 osoba (0,06 posto).

Najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 34,44 posto, te NKV radnici 27,16 posto.

"U oktobru je ukupno 16.608 osoba brisano sa evidencija službi zapošljavanja, a od tog broja 9.423 osobe su zaposlene sa evidencija službi zapošljavanja.
Istovremeno je za 6.439 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 3.841 novih radnika", navodi se u saopštenju.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u septembru 2014. godine, broj zaposlenih u pravnim licima u BiH iznosio je 704.724, a od toga 290.561 žena. U odnosu na august 2014. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim licima se povećao za 0,4 posto, a broj zaposlenih žena se također povećao i to za 0,5 posto.

Stopa registrovane nezaposlenosti za septembar 2014. godine iznosila je 43,7 posto i u odnosu na august 2014. godine smanjila se za 0,3 postotna poena.
http://www.klix.ba/vijesti/bih/agencija ... /141128024

[Amomiman]

1. Zašto se ne izađe u javnost sa podacima koliko je formalno-pravno zaposlenih koji nisu primili platu 3 mjeseca ili duže? Koliko god ima onih koji redovno primaju platu u sivoj ekonomiji, iako su na birou, oni su offsetirani onima koji nisu na birou, ali mjesecima ili godinama nemaju plate. To je naš stručnjak, gore u tekstu, zaboravio staviti u računicu. Ako ćemo već odbaciti zvaničnu statistiku i procjenjivati "realnu" nezaposlenost, tada sve faktore treba uzeti u obzir. Drugim riječima, ako je "primanje plate" jedina mjera zaposlenosti, pa su radnici na crno zaposleni, onda su svi zaposleni koji NE PRIMAJU platu ustvari nezaposleni. Gospodo, nemojmo biti glupi.

Rad ima i druge svrhe osim što je po definiciji KRATKOROČNI izvor prihoda. Rad pokreće proizvodni proces. Rad uslovljava cijenu koštanja proizvoda/usluge. Rad je trošak kompaniji. Rad je input.
Kada bi za status zaposlenog bili kvalifikovani samo oni koji primaju redovnu platu onda bi se , logično, došlo do pogrešne cifre o broju radne snage, iskorištenoj i neiskorištenoj radnoj snazi što bi u konačnici sabotiralo bilo kakvu ozbiljniju ekonomsku analizu i takva statistička metodologija je besmislena.

Mislim da je iz mog posta sasvim jasno kako upravo tvrdim da rad =/= plata.

2. Rad u sivoj ekonomiji nikada nije i nikada neće biti isto što i "normalan" rad. Ne mogu se izjednačiti osoba koja "honorarno" prima naknadu, bez zdravstvenog i penzionog, bez budućnosti, sa osobom prema kojoj poslodavac izvršava sve obaveze. Ne mogu oni u statistici biti isto, ne mogu biti izjednačeni, ne mogu biti dodani na cifru regularno zaposlenih. Među takvima treba napraviti jasnu distinkciju, zato što zaposlenje ne znači samo primiti platu. U suprotnom se šalje poruka da je siva ekonomija OK, da je zanemarivanje prava radnika OK, da je izrabljivanje OK, da su plate ispod zakonskog minimuma OK, da je sve to isto što i zaposlenje. Svako ko govori o nezaposlenosti, radnike na crno može smjestiti ili među nezaposlene ili naglasiti da se radi o obespravljenom radu na crno. Samo jedno ne može, a to je baš ono što retardirani stručnjak gore radi - izjednačiti ih sa zaposlenima.

Siva ekonomija ne nastaje sama od sebe. Sudovi su prespori, razne inspekcije, visoki nameti, birokratija i dr. stvara sivu ekonomiju. Siva ekonomija suštinski nije dobra za privredu ali u našem slučaju jeste s obzirom da kod nas vlada i kriza nelikvidnosti koja se u takvim uvjetima bar malo manje osjeća. Takvo stanje je posljedica a može se riješiti samo detektovanjem uzroka i neutralisanjem istih. Tek onda se šalju finansijski inspektori.

Ne, siva ekonomija neće "suštinski biti dobra za privredu" dok pravila igre ne budu jednaka za sve učesnike. Ili će svi izvršavati obaveze ili će se svima omogućiti liberalan pristup (što više ne bi ni bila "siva ekonomija"). Sve dok dio preduzeća, koji redovno plaća sve namete, ima za konkurenciju poduzetnike "sive ekonomije", u prosjeku gubimo.

Nisi pojasnio kako je to "siva ekonomija" dobra u našem slučaju, pa ću pretpostaviti da ciljaš na činjenicu da bi iz sive ekonomije mogli izrasti legalni poduhvati, onda kada ojačaju. Međutim, koliko će legalnih propasti (ili, u najmanju ruku, biti na gubitku) zbog nelojalne konkurencije koju će stvoriti siva ekonomija? Koja će sila, u konačnici, biti jača - nemoguće je reći, bez konkretnih podataka. Pa je, stoga, bolje se sudržati od ad hoc kvalifikacija.

Treba reći i to da liberalniji tržišni pristup, sa manjim nametima, jeste utopijski u ovako uređenoj BiH. To iz razloga što našu glomaznu administraciju može podržati samo sistem visokih nameta. Naravno, dugoročno će nam se odbiti od glavu, jer će se privreda potpuno ugušiti, ali ovdje svakako niko ne razmišlja dugoročno. Ukoliko bi se nameti smanjili, budžetski prihodi ne bi bili dostatni da nahrane žvaljava usta beskrajne administracije i sistemom domina bi se sve institucije rušile. Zbog toga su administrativne reforme preduslov ozbiljnih privrednih reformi.

[_BataZiv_0809]

Prilikom usvajanja ekonomskog modela, valja voditi racuna o specificnosti jedne drzave, jel

Primjeri Svedske i Njemacke su totalno irelevantni, osim u teoriji.

U Svedskoj se bojevom municijom nije pucalo bar 200 godina.

Oni svoj model socijalne drzave odrzavaju izuzetno visokim porezima, zbog cega su jedna od rijetkih evropskih zemalja koja motivise imigraciju. Jednostavno trebaju im ljudi koji ce placati taj visoki porez, da bi se odrzalo socijalno osiguranje i benefiti koji iz toga proizlaze. Sad sto su naprimali svakakve neradnicke mrake, pa im se to odbija o glavu, druga je pjesma.

Takodjer odredjene grane industrije, npr. alkoholnih pica, su pod kontrolom drzave.

Njemacka se ne moze porediti sa nama iskljucivo zbog poimanja drustvene odgovornosti. Da su oni opuhali silne milijarde od Marsalovog plana, na nacin na koji se to kod nas uradilo, ne bi se tako brzo oporavili, logika jel Ti ljudi znaju za red, rad i disciplinu, a u takvom drustvu manje vise svaki sistem funkcionise.

Da nesto ne valja sa liberalnim kapitalizmom, valja pogledati Afriku

Sad on topic:

Moje skromno misljenje je da je kod nas reforma moguca u poduzimanju slijedecih koraka:

Kvalitetnim programom legalizacije radnih mjesta bi se vrlo brzo smanjila službena kvota nezaposlenosti. Dakle ljudi bi nastavili raditi, ništa se ne bi promijenilo izuzev legalizacije njihovog statusa i otkalnjanja negativnih posljedica.

Međutim ostaje problem uplate doprinosa, jer zbog njihove visine ljudi i prihvataju rad na crno. Tu se ponovo mogu prepisati određena rješenja, kao npr samo registrovanje da ste u radnom odnosu bez obaveze uplate doprinosa za određene kategorije (npr. mladi poduzetnici, ljudi sa posebnim potrebama), razdvajanje zdravstvenog osiguranja od registracije na birou rada (veliki broj ljudi rade po ugovorima o djelu ili po drugim osnovama, a vode se na birou samo zbog zdravstva), te uvođenje besplatnog zdravstva za sve (u zdravstvo upumpavati sredstva drukčijom preraspodjelom prihoda od PDV-a, smanjenjem troškova administracije).

Dakle suludo je ocekivati da ce administracija koja zivi na ovolikim nametima moci jos dugo egzistirati. U tom smijeru mi se svidjaju neki od prijedloga DF-a, ali obzirom da su u koaliciji sa SDA, dabogda šćeri...

[Rizvan]

Ne razumijem ove što se tješe da je broj nezaposlenih oko 320 000, a ne 550 000. To opet ne mijenja činjenicu da tih stotinjak hiljada ljudi koji rade na crno, nemaju osiguranu budućnost, žive od danas do sutra, tržište rada u javnom sektoru im je zatvoreno, jer nemaju dokaze o radnom stažu. I sa brojkom od 320 000 nezaposlenih, opet smo jedna od zemalja sa najvećom stopom nezaposlenosti u svijetu.

Osim toga, ne treba zaboraviti da ni dobar dio onih koji su na birou, nemaju ostvareno zdravstveno pravo, tako da mnogi s vremenom i odustanu od redovnog javljanja, jer ne vide svrhu . Kad zbrojimo te koji su brisani iz evidencije a i dalje su nazaposleni, i ove koji rade na crno, opet dođemo do brojke od oko 500 000 nezaposlenih. Što je porazno.

[Drinski]

Međutim ostaje problem uplate doprinosa, jer zbog njihove visine ljudi i prihvataju rad na crno.

Rad na crno se prihvata zbog manja ponude radnih mjesta.

Tu se ponovo mogu prepisati određena rješenja, kao npr samo registrovanje da ste u radnom odnosu bez obaveze uplate doprinosa za određene kategorije (npr. mladi poduzetnici, ljudi sa posebnim potrebama), razdvajanje zdravstvenog osiguranja od registracije na birou rada (veliki broj ljudi rade po ugovorima o djelu ili po drugim osnovama, a vode se na birou samo zbog zdravstva), te uvođenje besplatnog zdravstva za sve (u zdravstvo upumpavati sredstva drukčijom preraspodjelom prihoda od PDV-a, smanjenjem troškova administracije).

Prvo rjesenje treba biti: da poslodavac koji ne moze da plati doprinose - zatvori firmu. takva firma ne stvara nista, jer u apsolutnim iznosima to uopće nisu velike cifre.
Sada imamo pojavu da neki privatnici neće namjerno da zapošljavaju radnu snagu o svom trošku, iako mogu, nego se kače na one podsticaje za nezaposlene od Biroa, pa svake godine primaju jednu a otpuštaju drugu grup radnika. To je čisto bacanje para.

Dakle suludo je ocekivati da ce administracija koja zivi na ovolikim nametima moci jos dugo egzistirati. U tom smijeru mi se svidjaju neki od prijedloga DF-a, ali obzirom da su u koaliciji sa SDA, dabogda šćeri...

DF čine pozeri, a SDA seljaci.
Vidim da onaj Đonlagić, glavni ekonomista u DF-u, priča o solidarnosti. NIsam ekonomista, ali se pitam o kvalitetu ekonom. eksperat (Umihanić, Đonlagić, etc.) čija se glavna teza svodi na solidarnost i uravnilovku. Jedino onaj Grabovac govori o potrebi stvaranja nove vrijednosti i povećanja prihoda.

[Rizvan]

Što se tiče smanjenja nezaposlenosti, nama jedino može pomoći izvoz radne snage. Kao što su 2000-tih Romuni i Bugari masovno odlazili u Španiju i Italiju, Poljaci u Njemačku i Veliku Britaniju i Albanci u Italiju i Grčku, tako i nas jedino može spasiti kada bi nam par razvijenijih država otvorilo svoje granice za stotinjak hiljada naših vodoinstalatera, mehaničara, nekvalifikovanih radnika i slično. Jedino tako možemo smanjiti nezaposlenost i donekle stabilizirati tržište rada. Drugi način je putem diktature. Sve drugo je utopija.... razvoj srednjeg i malog poduzetništva, privlačenje stranih investitora i slično, su bajke za malu djecu i nastavak agonije za desetine hiljada mladih ljudi.

[_BataZiv_0809]

Međutim ostaje problem uplate doprinosa, jer zbog njihove visine ljudi i prihvataju rad na crno.

Rad na crno se prihvata zbog manja ponude radnih mjesta.

Tu se ponovo mogu prepisati određena rješenja, kao npr samo registrovanje da ste u radnom odnosu bez obaveze uplate doprinosa za određene kategorije (npr. mladi poduzetnici, ljudi sa posebnim potrebama), razdvajanje zdravstvenog osiguranja od registracije na birou rada (veliki broj ljudi rade po ugovorima o djelu ili po drugim osnovama, a vode se na birou samo zbog zdravstva), te uvođenje besplatnog zdravstva za sve (u zdravstvo upumpavati sredstva drukčijom preraspodjelom prihoda od PDV-a, smanjenjem troškova administracije).

Prvo rjesenje treba biti: da poslodavac koji ne moze da plati doprinose - zatvori firmu. takva firma ne stvara nista, jer u apsolutnim iznosima to uopće nisu velike cifre.

Dakle suludo je ocekivati da ce administracija koja zivi na ovolikim nametima moci jos dugo egzistirati. U tom smijeru mi se svidjaju neki od prijedloga DF-a, ali obzirom da su u koaliciji sa SDA, dabogda šćeri...

DF čine pozeri, a SDA seljaci.
Vidim da onaj Đonlagić, glavni ekonomista u DF-u, priča o solidarnosti. NIsam ekonomista, ali se pitam o kvalitetu ekonom. eksperat (Umihanić, Đonlagić, etc.) čija se glavna teza svodi na solidarnost i uravnilovku. Jedino onaj Grabovac govori o potrebi stvaranja nove vrijednosti i povećanja prihoda.

Kad sam rekao da ljudi prihvataju rad na crno zbog visokih doprinosa, mislio sam na opcepoznatu situaciju: ili raditi za 400 KM bez prijave (jer gazda nece da placa jos 300 i nesto na osnovu doprinosa) ili nikako.

Ostalo manje vise se slazemo.

[M e m o]

Kad sam rekao da ljudi prihvataju rad na crno zbog visokih doprinosa, mislio sam na opcepoznatu situaciju: ili raditi za 400 KM bez prijave (jer gazda nece da placa jos 300 i nesto na osnovu doprinosa) ili nikako.

Ostalo manje vise se slazemo.

opšteprihvaćena floskula koja uopšte NIJE tačna...a non stop se nameće

[_BataZiv_0809]

Kad sam rekao da ljudi prihvataju rad na crno zbog visokih doprinosa, mislio sam na opcepoznatu situaciju: ili raditi za 400 KM bez prijave (jer gazda nece da placa jos 300 i nesto na osnovu doprinosa) ili nikako.

Ostalo manje vise se slazemo.

opšteprihvaćena floskula koja uopšte NIJE tačna...a non stop se nameće

A sta je tacno?

[prog321]

.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u septembru 2014. godine, broj zaposlenih u pravnim licima u BiH iznosio je 704.724, a od toga 290.561 žena. U odnosu na august 2014. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim licima se povećao za 0,4 posto, a broj zaposlenih žena se također povećao i to za 0,5 posto.

Stopa registrovane nezaposlenosti za septembar 2014. godine iznosila je 43,7 posto i u odnosu na august 2014. godine smanjila se za 0,3 postotna poena.
http://www.klix.ba/vijesti/bih/agencija ... /141128024

HMM..
HMMMM. HMMMMMMMMMMMMMMMMM ??

Ovo gore je sarena laz, i sam to znas.

[M e m o]

Kad sam rekao da ljudi prihvataju rad na crno zbog visokih doprinosa, mislio sam na opcepoznatu situaciju: ili raditi za 400 KM bez prijave (jer gazda nece da placa jos 300 i nesto na osnovu doprinosa) ili nikako.

Ostalo manje vise se slazemo.

opšteprihvaćena floskula koja uopšte NIJE tačna...a non stop se nameće

A sta je tacno?

da su ti "doprinosi" možda čak i niži od pojedinih EU zemalja, ali VEĆI kako se stalno protura nisu sigurno

[_BataZiv_0809]

da su ti "doprinosi" možda čak i niži od pojedinih EU zemalja, ali VEĆI kako se stalno protura nisu sigurno

Da, mozda. Ali kako ti nije jasno da nas je stupidno porediti sa EU drzavama?

Lako je npr. Svedskoj da ima visoke poreze kad imaju jak realan sektor.

Ovako kod nas ponudis covjeku da radi za 400 sa prijavom ili za 600 i nesto na crno, i sta mislis sta vecina odabere?

[M e m o]

nije možda, nego SIGURNO
a šta bi ti ?
zbog slabije ekonomije da smanjiš izdvajanja....nema tu neke povezanosti, pa da kažeš da u slabijim ekonomijama treba biti manja izdvajanja i obrnuto
plus, ja sam naveo EU države kao referencu, a i sve druge države imaju manje/više ista izdvajanja

[Drinski]

Nasa bruto plata, ne pređe polovicu neto plate na zapadu, i onda poslodavci kukaju kako su visoka opterecenja.
Pa kako onda misle da budu konkurencija strancima? Čime? Malom cijenom rada?

[Rizvan]

Neke od opština sa vjerovatno najvećom stopom nezaposlenosti u Evropi:

Bužim
zaposleni avgust 2014: 1.215
nezaposleni avgust 2014: 3.928

Kalesija
z: 3.381
n: 9.103

Sapna
z: 560
n: 2.593

Teočak
z; 427
n; 1.919

Stolac
z; 871
n; 2.120

IIijaš
z; 2.448
n; 5.417

fzs.ba

Nema tog rada na crno koji može ublažiti ove brojke, ovo je tragično

[_BataZiv_0809]

nije možda, nego SIGURNO
a šta bi ti ?
zbog slabije ekonomije da smanjiš izdvajanja....nema tu neke povezanosti, pa da kažeš da u slabijim ekonomijama treba biti manja izdvajanja i obrnuto
plus, ja sam naveo EU države kao referencu, a i sve druge države imaju manje/više ista izdvajanja

Nidje veze. Potrazi malo na google visinu opterecenja na plate, pa ces vidjeti da je BiH u top 7 u Evropi.

Izdvajanja koja guse ekonomiju i realni sektor treba smanjiti. Da nije svakoj šuši u ovoj drzavi cilj posao na budzetu i da se zbog toga administracija ne posmatra kao krava muzara za politicke mocnike, ne bi bili ovoliki doprinosi.

[Drinski]

Pa 90% poslodavaca ne plati vise od hiljadu do hiljadu i pol maraka doprinosa (i to za ekstra visoke plate) po zaposleniku, najveci dio zemalja u EU ima vise iznose doprinosa. I sada kada se saberu ti doprinosi i neto plata, odnosno pogleda bruto plata, opet smo zemlja sa niskom cijenom rada.

[M e m o]

nije možda, nego SIGURNO
a šta bi ti ?
zbog slabije ekonomije da smanjiš izdvajanja....nema tu neke povezanosti, pa da kažeš da u slabijim ekonomijama treba biti manja izdvajanja i obrnuto
plus, ja sam naveo EU države kao referencu, a i sve druge države imaju manje/više ista izdvajanja

Nidje veze. Potrazi malo na google visinu opterecenja na plate, pa ces vidjeti da je BiH u top 7 u Evropi.

Izdvajanja koja guse ekonomiju i realni sektor treba smanjiti. Da nije svakoj šuši u ovoj drzavi cilj posao na budzetu i da se zbog toga administracija ne posmatra kao krava muzara za politicke mocnike, ne bi bili ovoliki doprinosi.

možda tebi treba google
pogotovo ako si naletio na novinske članke nepismenih novinara

gukni da li znaš kolika su to "velika" izdvajanja kod nas
konkretno procente prikaži

a kolika su na primjer u Njemačkoj

[_BataZiv_0809]

Pa 90% poslodavaca ne plati vise od hiljadu do hiljadu i pol maraka doprinosa (i to za ekstra visoke plate) po zaposleniku, najveci dio zemalja u EU ima vise iznose doprinosa. I sada kada se saberu ti doprinosi i neto plata, odnosno pogleda bruto plata, opet smo zemlja sa niskom cijenom rada.

Ne znam kako si dosao do te racunice, ali pretpostavljam da si uzeo u obzir cinjenicu da 90% poslodavaca sve, pa i sebe osiguravaju na minimalac od 365 KM.

Evo konkretno ja sam osiguran na iznos 402,80 KM, a moj poslodavac ima ukupnog troska 700 KM. Dakle da bih legalno zaradio 400 KM, drzavi moram dati 300.

Doprinosi su slijedeci:

Porez na dohodak
Doprinosi za zdravstvo-Federalni fond solidarnosti
Doprinosi za zdravstvo-ZZO Kantona
Doprinosi za PIO
Doprinosi za nezaposlenost-Federalni zavod za zaposljavanje
Doprinosi za nezaposlenost-Zavod za zaposljavanje kantona
Vodna naknada
Nakanda za nesrece
Naknada za poticanje zaposljavanja invalida

[M e m o]

a) Udio u doprinosima koji plaća zaposleni

U FBiH : 17% za penzijsko i invalidsko osiguranje, 12,5% za zdravstveno osiguranje i 1,5% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti (ukupno 31 % na bruto platu).

U Republici Srpskoj: 18,5% za penzijsko i invalidsko osiguranje, 12% za zdravstveno osiguranje, 1% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti i 1,5% za zaštitu djece (ukupno 33% na bruto platu).

Brčko Distrikt: 17% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce koji primjenjuju FBiH Zakona i 18% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce koji primjenjuju RS Zakon, 12% za zdravstveno osiguranje i 1,5% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti (ukupno: 30,5 ili 31,5% na bruto platu).

b) Udio u doprinosima koji plaća poslodavac

U FBiH : 6% za penzijsko i invalidsko osiguranje, 4% za zdravstveno osiguranje i 0,50% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti (ukupno 10,50% na bruto platu).

Brčko Distrikt: 6% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce na koje se primjenjuje FBIH zakon.

U Republici Srpskoj se ovakva vrsta doprinosa ne plaća.

Bruto plata obuhvata neto platu zaposleniog, pomnoženu s utvrđenim koeficijentom, plus doprinosi iz plate."

DAKLE UKUPNO 31% radnik i 10,50% poslodavac je ukupno 41,50 %

izdvajanja u Njemačkoj

izdvajanja iz bruto plate:

Poslodavac na bruto
-9,45 % penzijsko osiguranje
-7,30 % zdravstveno
-1,50% za nezaposlene
-1,025% njega
-1,60% osiguranje od nesreće
ukupno 20,87%

Uposlenik iz bruto
-9,45 % penzijsko osiguranje
-8,20 % zdravstveno
-1,50% za nezaposlene
-1,025% njega
ukupno 20,17 %

[prog321]

Nisu ti tacna izdvajanja za Njemacku.



U Njemackoj radnik ima 43% izdvajanja od bruto plate,, & firma ima dodatnih 31% poreza.
To je zajedno oko 74% od bruto izdvajanja.

[Stoner]

Realni sektor se može opteretiti nametima tek kada akumulira dovoljno kapitala. Inače, što se tiče oporezivanja samo smanjenje poreza neće poboljšati ništa u kratkom roku i za preduzetnike i investitore je daleko važnije da je taj dio fiskalne politike predvidljiv i konstantan, dakle, da se ne mijenja prečesto.

I da, uvesti proporcionalnu stopu oporezivanja. Flat tax.

[_BataZiv_0809]

a) Udio u doprinosima koji plaća zaposleni

U FBiH : 17% za penzijsko i invalidsko osiguranje, 12,5% za zdravstveno osiguranje i 1,5% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti (ukupno 31 % na bruto platu).

U Republici Srpskoj: 18,5% za penzijsko i invalidsko osiguranje, 12% za zdravstveno osiguranje, 1% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti i 1,5% za zaštitu djece (ukupno 33% na bruto platu).

Brčko Distrikt: 17% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce koji primjenjuju FBiH Zakona i 18% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce koji primjenjuju RS Zakon, 12% za zdravstveno osiguranje i 1,5% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti (ukupno: 30,5 ili 31,5% na bruto platu).

b) Udio u doprinosima koji plaća poslodavac

U FBiH : 6% za penzijsko i invalidsko osiguranje, 4% za zdravstveno osiguranje i 0,50% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti (ukupno 10,50% na bruto platu).

Brčko Distrikt: 6% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce na koje se primjenjuje FBIH zakon.

U Republici Srpskoj se ovakva vrsta doprinosa ne plaća.

Bruto plata obuhvata neto platu zaposleniog, pomnoženu s utvrđenim koeficijentom, plus doprinosi iz plate."

DAKLE UKUPNO 31% radnik i 10,50% poslodavac je ukupno 41,50 %

izdvajanja u Njemačkoj

izdvajanja iz bruto plate:

Poslodavac na bruto
-9,45 % penzijsko osiguranje
-7,30 % zdravstveno
-1,50% za nezaposlene
-1,025% njega
-1,60% osiguranje od nesreće
ukupno 20,87%

Uposlenik iz bruto
-9,45 % penzijsko osiguranje
-8,20 % zdravstveno
-1,50% za nezaposlene
-1,025% njega
ukupno 20,17 %

Samo sto u praksi, kod nas, to sve plati poslodavac, a radnik dobije neto platu.