Banksy wrote:
Investicije: Katar, Saudijska Arabija i Turska znatno više ulažu u Srbiju i Hrvatsku nego u BiH
Austrija u BiH investirala 7 puta više od Turske
Dani, Broj 816 - 01.02.2013
Darko Omeragić
Saudijska Arabija je do sada u BiH uložila 109 miliona KM, Ujedinjeni Arapski Emirati 93 miliona KM, Kuvajt 60 miliona KM, dok je Turska od 1994. do 2011. u BiH uložila 10,5 miliona KM. Najveće zajedničko ulaganje Emirata i Saudijske Arabije je BBI centar. Istovremeno samo šeik Muhamed bin Zajed el-Nahjana obećao je ulaganja u Srbiju od 200 miliona eura, dok Turci najavljuju ulaganja u hrvatski turizam u iznosu od oko 400 miliona eura
Islamske zemlje poput Turske, Katara ili Saudijske Arabije znatno više ulažu u Srbiju i Hrvatsku nego u Bosnu i Hercegovinu, ističu analitičari upućeni u ove investicije. Dalje tvrde da su očekivanja po pitanju investicija iz islamskih zemalja u BiH iznevjerena. Međutim, smatraju da za takvo stanje ne treba kriviti zemlje-ulagače, nego bh. zakonodavstvo koje je tradicionalno nenaklonjeno bilo kakvom poduzetništvu, kao i bh. vlasti. S druge strane ističu zanimljiv podatak da je mala (u odnosu na velike i bogate arapske zemlje), ali ekonomski vrlo moćna Austrija u BiH uložila sedam puta više nego, primjerice, Turska.
Deveto mjesto
U Agenciji za promociju stranih investicija BiH (FIPA) kažu da se Turska, kada se gledaju investicije u BiH od 1994. do 2011, sa učešćem od skromnih 2,6 posto, odnosno 10,5 miliona KM nalazi tek na devetom mjestu inostranih investitora. S druge strane, privatni investitori koji dolaze iz Turske su bili malo aktivniji od svoje države, pa su zaključno sa decembrom 2011. u BiH, prema podacima Centralne banke BiH, uložili ukupno 275,6 miliona KM.
Prema FIPA-inim podacima do sada su u BiH iz Turske uložile firme Kastamonu Entegre (Natron – Hayat Ltd. Maglaj), Soda Sanayii A.S. (Sisecam Group) – Sisecam soda Lukavac Sisecam Ltd, T.C. ZIRAAT Bankasi A.S. Ankara – Turkish Ziraat Bank Bosnia d.d, Soda Sanayii A.S. (Sisecam Group) – Sisecam soda Lukavac Sisecam Ltd. (kupovina Rudnika krečnjaka Vijenac Lukavac zajedno sa Fabrikom cementa Lukavac i registrovano povećanje kapitala firme u 2012. za 13,7 miliona KM) i Tema Holding A.S. – Tema Ritail BA d.o.o. Sarajevo.
Jelica Grujić, direktorica FIPA-e, za Dane kaže da investicije iz Republike Turske mogu biti unaprijeđene dolaskom Istanbulske berze (u saradnji sa TAKASBANK i Centralnim registrom Turske su u 2011. godini izvršili dokapitalizaciju Sarajevske berze vrijednosnih papira d.d. Sarajevo). Među novijim turskim investicijama u BiH je otvaranje novinske agencije Anadolija koja je u Sarajevu otvorila direkciju za Balkan, te čak i poslovni potez Turkish Ziraat Bank Bosnia koja je prošle godine otvorila osam filijala na teritoriji Republike Srpske. Također krajem prošle godine u sklopu stare industrijske zone u Vogošći počela je izgradnja fabrike za proizvodnju LED rasvjetnih tijela čiji je investitor sarajevska kompanija LIVA Group koju je osnovala grupa domaćih i turskih privrednika. U toj fabrici planirano je zapošljavanje 24 nova radnika.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, u prvih devet mjeseci prošle godine u BiH je investirano oko 676 miliona KM od čega se na ulaganja iz Republike Turske odnosi skromnih 2,3 posto. “Uzimajući u obzir saradnju na političkom nivou, ulaganja iz islamskih zemalja bi trebala biti značajnija od dosadašnjih. Činjenica je da postoji interes ovih zemalja, te da su i Turska i Saudijska Arabija zemlje koje su već značajna sredstva uložili u BiH i za očekivati je da će se taj interes zadržati, a investicije uvećati”, smatra Grujićeva.
Interesa ima, ali...
Da će sa investicijama iz Turske u budućnosti stvari možda krenuti nabolje govori informacija sa početka ove godine prema kojoj su turski investitori koji su spremni da ulažu u energetski sektor nedavno boravili u našoj zemlji i obilazili lokacije na rijekama Bosna i Krivaja, Riki kod Jajca, te na rijeci Vrbas kod Donjeg Vakufa. Investitori iz Turske su u našu zemlju došli nakon što su njihovu zemlju posjetili ministar industrije, rudarstva i energetike FBiH Erdal Trhulj i Edhem Bičakčić, bivši premijer FBiH i ekspert u oblasti energetike. Bičakčić je turskim investitorima prezentirao “zakonske mogućnosti i potencijale s kojima BiH raspolaže u smislu malih i velikih, vjetroparkova i solarne tehnike, odnosno potencijala obnovljivih izvora”.
“Za sada ne mogu govoriti o imenima tih kompanija. Interesa ima, ali još nije potpisan nikakav konkretan ugovor. Mi stalno radimo na tome i vjerujemo u pozitivan ishod”, kazao je Bičakčić.
Prema podacima do kojih smo došli u FIPA-i, Saudijska Arabija je do sada u BiH uložila 109 miliona KM (18,5 miliona KM u prvih devet mjeseci 2012. godine), Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) su investirali 93 miliona KM, a Kuvajt 60 miliona KM. Zajednička investicija UAE i Saudijske Arabije su projekti Bosna Bank International, BBI Nekretnine koji je investitor više projekata nekretninama, a najveći je BBI centar.
Igor Gavran, makroekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, ističe: “S poštovanjem prema vrijednosti svake investicije od onoga što je stvarno u punom pogonu treba izdvojiti Natron Hayat i Sisecam Soda Lukavac, jer je riječ o pravoj proizvodnji. FIPA navodi da je investicija i otvaranje novih filijala turske banke, ali kakva je to investicija? U odnosu na sve ostvarene kontakte sa Turskom, investicije iz te zemlje u BiH su male.” Gavran smatra da su sva ta ulaganja nedovoljna u poređenju s našim potencijalom te da je upravo stoga pred BiH velika šansa: “Nismo iscrpili ni promil potencijala koji bogata Turska ima i s obzirom na ekspanziju i trend rasta turske ekonomije, ta zemlja je jedna od naših prilika i da sutra imamo ne jednu, nego deset investicija poput Natron Hayata. Realno je to moguće postići. Pretekle su nas brojne druge zemlje koje s Turskom nemaju ni istorijske ni kulturne veze kakve mi imamo”.
Što se tiče ulaganja iz arapskih zemalja, ona su, kaže Gavran, uvijek bila mizerna, te su se u našoj zemlji svela na BBI centar ili druge nekretnine. Dalje kaže da Arapi u BiH nisu ulagali u proizvodnju: “Nadali smo se da će doći i početi proizvodnju halal-proizvoda. Sa arapskim zemljama imamo rast broja turista, ali ulaganja nema. Ključni problem su barijere koje smo postavili svim investitorima. Uslovi su svima nepovoljni. Manje smo privukli investitora iz ovih zemalja nego Srbija ili Hrvatska jer konstantno ta ulaganja pokušavamo privući pričom o tome kako smo prijatelji, odnosno neekonomskim metodama.”
Šeik u Srbiji
I dok BiH čeka svog šeika, on je već boravio u Srbiji. Naime, prije nekoliko sedmica Beograd je posjetio šeik Muhamed bin Zajed el-Nahjana, princ prijestolonasljednik Ujedinjenih Arapskih Emirata najavljujući milionska ulaganja u poljoprivredu, infrastrukturu i tehnologiju. U Srbiji je s njim potpisan predugovor za kupovinu osam poljoprivrednih kombinata, kao i unajmljivanje Karađorđeva, nekadašnjeg Titovog lovišta, na 30 godina. Vrijednost ove investicije bi trebalo da iznosi oko 200 miliona eura.
I Turska je, također, u Srbiju putem Eksim banke plasirala 300 miliona američkih dolara. Što se Hrvatske tiče, Turska je za ulaganje u naše susjede zainteresovana, prije svega jer je riječ o stabilnoj zemlji koja će za nekoliko mjeseci postati punopravni član Evropske unije. U Hrvatskoj već posluje 50-ak firmi iz Turske koje ulažu u marine i hotelske sadržaje. Turci u Hrvatskoj kupuju banke i investicione fondove, a navodno bi uskoro trebalo da investiraju oko 400 miliona eura u sektor turizma. Hamad Bin Khalifa Al-Thani, katarski emir i šef jedne od najbogatijih zemalja svijeta je svojevremeno najavio da će u izgradnju LNG Terminala u Hrvatskoj uložiti čak dvije milijarde eura. Kako je ova investicija zastala u vrijeme vladavine Ive Sanadera, po investiciju iz Katara u novembru 2012. je otišao predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, a rezultati njegove posjeti Dohi će se vidjeti ubrzo.
Investicije iz arapskih zemalja nisu zaobišle ni Crnu Goru, a s tim vezi treba spomenuti podatak da je Banka First golf iz UAE svojevremeno najavila da će u tu zemlju uložiti ni manje ni više nego milijardu eura, ako im se sve kockice slože.
Jedno je sigurno, krivca za nedovoljnu zainteresiranost za ulaganja ne treba tražiti u arapskim zemljama, kao što ne treba nasjedati propagandi da islamski svijet pomaže BiH i ulaže u nju jer ima najviše muslimana. Statistički podaci pokazuje da je realnost značajno drugačija. Ozbiljni investitori zaobilaze BiH iz prostog razloga što njeni političari nisu u stanju da ih privuku, odnosno da stvore sigurno okruženje i povoljne zakone za ino-ulaganja. Do tada stotine miliona maraka investicija odlaze u Hrvatsku i Srbiju. Osim toga predstavnici nekih arapskih zemalja tvrde: “Vaši političari samo traže pare kao pomoć BiH, ne dolaze nam sa projektima. Dajte nam projekte, mi ćemo vam dati pare.”
Dr. Fikret Hadžić, profesor Ekonomskog fakulteta
Ulagači nisu naivni
DANI: Koliki je obim islamskih investicija u BiH?
HADŽIĆ: Priča o stranim direktnim investicijama koje dolaze iz islamskih zemalja, posljednjih mjeseci, postaje posebno aktuelna. Ukoliko pratimo događanja u regiji, odnosno u susjednim državama poput Hrvatske, Srbije, pa i Crne Gore, možemo primijetiti da su neke islamske zemlje poput Turske, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata investiciono znatno aktivniji u našem susjedstvu nego u našoj zemlji. Također, ukupna strana direktna ulaganja, u posljednjih 20-ak godina, u domaću privredu (na nivou od pet milijardi eura) prilično su skromna.
DANI: Je li se previše očekivalo od islamskih zemalja?
HADŽIĆ: Više se očekivalo, posebno od grupe bogatih islamskih zemalja koje se, u uslovima aktuelne finansijske i ekonomske krize, pojavljuju kao značajan i respektabilan investitor širom svijeta. Nešto više direktnih ulaganja kod nas dolazi iz Turske. Međutim i Turska je investirala manje u odnosu na Holandiju, Švicarsku ili Njemačku, a da ne govorimo o Rusiji, Sloveniji, Hrvatskoj ili Srbiji, odnosno Austriji koja je imala sedam puta više investicija u BiH nego Turska. To je ono sa čime ne možemo i ne trebamo biti zadovoljni. Sasvim je sigurno da su naša očekivanja po ovom pitanju bila znatno veća.
DANI: Kolika je zasluga bh. političara u tome?
HADŽIĆ: Možda su očekivanja bila i nerealna imajući u vidu sve ono što nam se dešava. Naime, domaći političari i vlade više su zaokupljeni koalicijama, balansiranjima i smjenama, nego što su zainteresovani za ekonomska pitanja, unaprjeđenje poslovnog ambijenta i uklanjanje barijera za investiranje. S druge strane, naši susjedi su, na tom planu, znatno aktivniji i rezultati takvih napora danas postaju vidljivi.
DANI: Na koji način islamske zemlje ulažu u druge zemlje?
HADŽIĆ: Osnovna pretpostavka za privlačenje stranih ulaganja jeste stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta i stimulisanje investitora kroz različite vidove finansijskih podsticaja i povlastica. Tek nakon toga dolazi promocija, pa i ekonomska diplomatija. Pogledajte samo primjer Srbije gdje država bespovratnim sredstvima podstiče strane direktne investicije u iznosu od deset do 20 posto vrijednosti ukupne investicije. Srbija odobrava i od četiri do deset hiljada eura bespovratnih sredstava po jednom radniku zaposlenom na neodređeno vrijeme.
S druge strane, mi niti imamo programe privlačenja direktnih investicija, niti poslovni ambijent koji bi zadovoljio buduće investitore. Kada potencijalni investitor dođe kod nas onda se suočava sa cijelim nizom gotovo nepremostivih administrativnih i drugih barijera. Nakon iscrpljivanja pri registraciji i pokretanju biznisa, nailazi na druge prepreke prilikom kupovine lokacija i izgradnje objekata – razne dozvole, saglasnosti, neriješeni imovinski odnosi, nedostatak povoljnih lokacija za investiranje, nedostatak prostornih i urbanističkih planova i drugo. Pa kada sve to prevaziđe i počne sa poslovanjem, onda nastupaju problemi inspekcija, poreza, nedefinisanih propisa, administrativnih ucjena, reketiranja i drugog. I najgore je to što domaći zvaničnici žive u uvjerenju da se to ne zna, da su inostrani investitori naivni da to ne prepoznaju, da ne razmjenjuju poslovne informacije i da u tako postavljenom sistemu mogu privući nove investitore i koristiti ih za finansiranje svoje rastrošne potrošnje.
DANI: Šta ekonomska diplomatija može uraditi na polju islamskih investicija?
HADŽIĆ: Kada govorimo o islamskim investicijama, one su još osjetljivije od konvencionalnih koje dolaze iz islamskih ili neislamskih zemalja. Islamske investicije ili investicije u skladu sa islamskim principima stavljaju poseban naglasak na povjerenje između poslovnih partnera. One ne prihvataju prevaru, iznuđivanje, ucjenjivanje, mito i koruptivne aktivnosti jer su sve te aktivnosti šerijatski strogo zabranjene. Tek općom moralnom obnovom i pročišćenjem, ne samo u poslovnom, nego i u svakom drugom smislu, stvaraju se uslovi za privlačenje takozvanih islamskih investicija i investitora.
Prema tome, to bi mogla biti tek naredna, napredna faza u privlačenju stranih investicija. Sa ovog aspekta, ekonomska diplomatija je praktično nemoćna, ukoliko se ne stvore druge, da kažemo, osnovne pretpostavke za privlačenje direktnih investicija i investitora. Svaki individualni napor nekog od domaćih političara ili diplomata ostaje na nivou individualnog pokušaja i na tome se ne može graditi koncept privlačenja stranih investitora. Da bi nekog pozvali u goste – kuća se mora malo detaljnije pospremiti, a da ne govorimo o nekim ozbiljnijim (poslovnim) aranžmanima.
DANI: Kad se mogu očekivati ozbiljnije investicije islamskog svijeta u BiH?
HADŽIĆ: Bez rješavanja problema i poslovnih barijera o kojima smo ranije govorili teško da u narednom periodu možemo očekivati veće investicije iz islamskih zemalja. Islamske ili neislamske zemlje i investitori razmišljaju poslovnom logikom kapitala. Oni mogu donekle tolerisati naše probleme, ali samo do praga njihove prihvatljivosti. Do nivoa koji ne ugrožava njihov poslovni interes i njihov kapital. Da drugačije razmišljaju ili rade, oni ne bi bili u prilici da postanu investitori, odnosno da postanu uspješni. Oni nastoje da svakom svojom novom investicijom ostanu uspješni ili postanu još uspješniji. Ukoliko im BiH, kao egzotična poslovna destinacija, koju oni mogu voljeti ili ne, to omogućava - oni će doći i investirati, ukoliko ne - eto njih ponovno, ali ne u ulozi investitora, nego više turistički, u goste na kahvu i ćevape.