Recimo da je u zadnjih 6 godina ovaj deficit (koji smo mi gradjani sami kreirali) bio manji za 10 milijardi sada bi nacionalni dohodak BiH bio tacno duplo veci (vjerovatno i vise nego duplo veci). Ovim tempom uvoza i ekonomskog rasta, naš se nacionalni dohodak nece uduplati za narednih 15-20 godina.
Ova cifra od 30 milijardi nije sveobuhvatna jer ne ukljucuje scerc, niti novac koji se potrosi vani (na moru npr.). To kad bi se jos dodalo ova bi cifra iznosila sigurno 35-40 milijardi. Plus one prve 2-3 godine poslije rata i eto te na 40-45 milijardi KM koje smo mi gradjani BiH iznijeli iz drzave od 1996 do danas.
-------------------------------------------------------------------------------------
Trgovinski deficit BiH za posljednjih šest godina 30 milijardi KM
Izvoz iz BiH u prvih šest mjeseci ove godine poveæan je za 27 posto, dok je istovremeno uvoz poveæan za deset posto, kazao je danas na konferenciji za novinare Vanjskotrgovinske komore BiH u Sarajevu Petar Milanoviæ, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, dodajuæi da sada postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosi 31,98 posto.
Na poveæanje izvoza iz BiH dobrim dijelom je utjecao izvoz iz nekih velikih bh. firmi, poput Volkswagena, Aluminija, Glinice.
Kako je kazao Milanoviæ, u posljednja dva mjeseca znaèajno je opao uvoz roba iz Slovenije, a razlog tomu je primjenjivanje sistema Evropske unije u trgovinskoj razmjeni, s kojom je BiH ranije imala potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.
"Postotak pokrivenosti uvoza izvozom sa Slovenijom u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 17,24 posto. Ali, samo u šestome mjesecu, taj postotak je poveæan na 24 posto, kada je u BiH uvezeno slovenske robe u vrijednosti od 75 miliona, a izvezeno 18 miliona KM", kazao je Milanoviæ, ocjenjujuæi vanjskotrgovinsku politiku BiH lošom.
Milanoviæ je dodao da je bitno da se u BiH otvore proizvodni kapaciteti pojedinih stranih kompanija, koje æe koristiti domaæe sirovine, poput mljekare Megle u Bihaæu, Coca-Cole ili Tuzlanske mljekare, koja je od prošle godine u sastavu Ljubljanskih mlekarni.
I pored poveæanja izvoza, trgovinski deficit BiH za posljednjih nekoliko godina dostigao je 30 milijardi KM.
Kao posebno negativan primjer Milanoviæ je naveo uvoz piva, koji je dostigao tolike razmjere da veæ prijeti domaæim proizvoðaèima, Sarajevskoj, Banjaluèkoj, Bihaækoj ili Tuzlanskoj pivari.
"Samo u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno je piva u vrijednosti od 41 milion KM. Najviše piva je uvezeno iz Srbije i Crne Gore, 14,9 miliona KM, zatim iz Hrvatske 12,2 miliona KM i iz Slovenije deset miliona KM", navodi Milanoviæ, napominjuæi da je, za razliku od aprila, kad je iz Slovenije uvezeno piva u vrijednosti od sedam miliona KM, opseg uvoza iz te zemlje u junu smanjen na 341.000 KM.
U prvoj polovici ove godine, iz BiH je izvezeno manje od 400.000 KM piva, najviše u Sloveniju, 57 posto, zatim u Srbiju i Crnu Goru, 16,38 posto, u SAD oko deset posto, te u Austriju i Veliku Britaniju oko pet posto od ukupnog izvoza piva.
Trgovinski deficit BiH u zadnjih 6 godina 30 milijardi KM
-
dariosa
- Posts: 512
- Joined: 03/05/2003 00:00
-
manijak1
- Posts: 47640
- Joined: 16/01/2003 00:00
- Location: https://www.klix.ba/
- Contact:
#4
Čim vidim deficit 
zaboli me glava .
Kako da imamo suficit kad je ovo malo domaće privrede što fercera prepušteno samo sebi.
zaboli me glava .Kako da imamo suficit kad je ovo malo domaće privrede što fercera prepušteno samo sebi.
-
dariosa
- Posts: 512
- Joined: 03/05/2003 00:00
#6
Pa zar treba prijedlog. Zar nije sve jasno. Ovo je jedan PROBLEM koji je gotovo iskljucivo u nasim rukama, u rukama obicnih gradjana. Ne kupe Tihic, Covic ili Paravac za nas Slovenacke/Hrvatske ili bilo koje druge uvozne proizvode. Prijedlog je jednostavan, gdje god mozes i kad god mozes, kupuj/konzumiraj domace... Nije potrebna neka prevelika filozofija da covjek ovo shvati, a korist je visestruka i to za SVE gradjane BiH. Pa ako ima ista da nam je svima u interesu onda je to ovo...
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Dobar tekst iz Nezavisnih...
Ekonomski nacionalizam
Nakon prehrambenih afera kojima smo zapljusnuti zadnjih nekoliko godina, i to uglavnom u režiji slovenskih tvrtki, krajnje je vrijeme da Bosanci i Hercegovci postanu ekonomski nacionalisti, baš poput građana države koja nam kontinuirano plasira robu sumnjive kakvoće (Slovenci, naime, rijetko da će se između slovenskog i stranog proizvoda na polici trgovine odlučiti za uvozni).
Bez obzira što su u dvije godine otkrivene poprilično ozbiljne afere, poput one s mlijekom u kojem je bilo tragova nedopuštenog antibiotika kloramfenikola, ili ove skorašnje sa sokovima napravljenim od "radioaktivnih" borovnica, stanovnici Bosne i Hercegovine nikako da se dozovu pameti.
Potrošnja roba inozemnoga porijekla raste premda tih proizvoda ima i u "domaćoj radinosti", možda čak i kvalitetnije sačinjenih (i jeftinijih!) nego što su to uvozni. Uz to, kupnjom domaćih proizvoda pridonosi se razvoju domaće industrije i održavanju radnih mjesta, pa su, u konačnici, i relativno skuplji domaći proizvodi jeftiniji od uvoznih.
U ovoj prilici vrijedi spomenuti i dvostruke kriterije - istina u okvirima zdravstveno ispravnih - pojedinih stranih tvrtki u proizvodnji i prodaji roba: isti proizvod namijenjen za tržište zapadnih zemalja nije sačinjen od jednakih sastojaka kao i onaj koji se plasira na nerazvijenija tržišta, premda su im deklaracije o kvaliteti istovjetne.
Nedavno je u uvodniku jednoga bh. tjednika obznanjen zanimljiv podatak: u popularnoj čokoladi milka, koja se prodaje na tržištu Italije, nalazi se 65 odsto kakaovca, najvažnijeg i najskupljeg sastojka čokolade; ista vrsta čokolade Milka koja se prodaje na tržištu Slovenije sadrži 55 odsto kakaovca, dok isti proizvod istog proizvođača na rumunjskom tržištu sadrži tek 46 odsto kakaovca. Koliko li se tek kakaovca nalazi u bosanskohercegovačkoj milki?
Iako nikako da se dozovemo pameti, sreća kao da je na našoj strani: uvoz robe iz Slovenije značajno je pao u zadnja dva mjeseca. Međutim, tome nije razlog naše osvješćenje nego primjenjivanje sustava Europske unije u trgovinskoj razmjeni, jer su prestali važiti trgovinski ugovori između naše države i Slovenije, budući da je potonja ušla u EU.
Inače, ovaj podatak je na nedavnoj konferenciji za novinare obznanio dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Petar Milanović.
Za nadati se je da se deficit slovenske robe neće nadomjestiti uvozom iz neke druge države, već bosanskohercegovačkim proizvodima.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Dobar tekst iz Nezavisnih...
Ekonomski nacionalizam
Nakon prehrambenih afera kojima smo zapljusnuti zadnjih nekoliko godina, i to uglavnom u režiji slovenskih tvrtki, krajnje je vrijeme da Bosanci i Hercegovci postanu ekonomski nacionalisti, baš poput građana države koja nam kontinuirano plasira robu sumnjive kakvoće (Slovenci, naime, rijetko da će se između slovenskog i stranog proizvoda na polici trgovine odlučiti za uvozni).
Bez obzira što su u dvije godine otkrivene poprilično ozbiljne afere, poput one s mlijekom u kojem je bilo tragova nedopuštenog antibiotika kloramfenikola, ili ove skorašnje sa sokovima napravljenim od "radioaktivnih" borovnica, stanovnici Bosne i Hercegovine nikako da se dozovu pameti.
Potrošnja roba inozemnoga porijekla raste premda tih proizvoda ima i u "domaćoj radinosti", možda čak i kvalitetnije sačinjenih (i jeftinijih!) nego što su to uvozni. Uz to, kupnjom domaćih proizvoda pridonosi se razvoju domaće industrije i održavanju radnih mjesta, pa su, u konačnici, i relativno skuplji domaći proizvodi jeftiniji od uvoznih.
U ovoj prilici vrijedi spomenuti i dvostruke kriterije - istina u okvirima zdravstveno ispravnih - pojedinih stranih tvrtki u proizvodnji i prodaji roba: isti proizvod namijenjen za tržište zapadnih zemalja nije sačinjen od jednakih sastojaka kao i onaj koji se plasira na nerazvijenija tržišta, premda su im deklaracije o kvaliteti istovjetne.
Nedavno je u uvodniku jednoga bh. tjednika obznanjen zanimljiv podatak: u popularnoj čokoladi milka, koja se prodaje na tržištu Italije, nalazi se 65 odsto kakaovca, najvažnijeg i najskupljeg sastojka čokolade; ista vrsta čokolade Milka koja se prodaje na tržištu Slovenije sadrži 55 odsto kakaovca, dok isti proizvod istog proizvođača na rumunjskom tržištu sadrži tek 46 odsto kakaovca. Koliko li se tek kakaovca nalazi u bosanskohercegovačkoj milki?
Iako nikako da se dozovemo pameti, sreća kao da je na našoj strani: uvoz robe iz Slovenije značajno je pao u zadnja dva mjeseca. Međutim, tome nije razlog naše osvješćenje nego primjenjivanje sustava Europske unije u trgovinskoj razmjeni, jer su prestali važiti trgovinski ugovori između naše države i Slovenije, budući da je potonja ušla u EU.
Inače, ovaj podatak je na nedavnoj konferenciji za novinare obznanio dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Petar Milanović.
Za nadati se je da se deficit slovenske robe neće nadomjestiti uvozom iz neke druge države, već bosanskohercegovačkim proizvodima.
-
dariosa
- Posts: 512
- Joined: 03/05/2003 00:00
#9
dragi RPM, godisnje BiH proizvede robe i usluga u vrijednosti od oko 12-13 milijardi KM (Bosanski nacionalni dohodak). Iz dijaspore se u BiH prebaci oko 2 - 2.3 milijarde (informacije svjetske banke i centralne banke BiH).RPM wrote:... kaze lovac ribaru, smanji ribu napravicu pokolj ...
Trgovinski deficit BiH u 2003 je iznosio nesto manje od 6 milijardi KM, 2002 preko 6 milijardi. 2001 oko 5 milijardi... Kad dodas sve deficite od 1996 do danas cifra izadje preko 30 milijardi (pogledaj fipa.gov.ba, pogledaj web centralne banke BiH, trgovinske komore BiH, svjetske banke ili MMFa). Iznijeli smo mi i puno vise od 30 milijardi nego smo nesto uspjeli da i unesemo pa nam je neto deficit iznosio oko 30. Za strukturu deficita, sta iznosimo, kome i koliko pogledaj ovaj dokumenat http://www.bih.prsp.info/. Samo u Sloveniju i Hrvatsku iznesemo godisnje 2 do 2,5 milijardi.
-
Šemso_Bonaparta
- Posts: 19
- Joined: 21/12/2002 00:00
#13 hehe :)
momci svaka cast, vidim da se makroekonomija nauacila 
Djelomicno se slazem s tobom kad kazes da treba kupovati domace proizvode. Naravno, ali samo onda kada su kvalitetniji, jednakog kvaliteta ili malo, ali samo malo slabijeg kvaliteta od istih uvoznih.
Fazon je u tome, da ako se domaci proizvodi kupuju bez obzira na kvalitet, to je kontraproduktivno, jer onda proizvodjac nema razloga da radi na poboljsanju kvaliteta, nego ce nastojati sfuseriti sto je moguce vise
eto, pozdrav svima
Djelomicno se slazem s tobom kad kazes da treba kupovati domace proizvode. Naravno, ali samo onda kada su kvalitetniji, jednakog kvaliteta ili malo, ali samo malo slabijeg kvaliteta od istih uvoznih.
Fazon je u tome, da ako se domaci proizvodi kupuju bez obzira na kvalitet, to je kontraproduktivno, jer onda proizvodjac nema razloga da radi na poboljsanju kvaliteta, nego ce nastojati sfuseriti sto je moguce vise
eto, pozdrav svima
-
dariosa
- Posts: 512
- Joined: 03/05/2003 00:00
#14
Evo tacnih informacija o trgovinskom deficitu sa odlicne stranice http://www.biznis.co.ba
U milionima KM
1998 = -5.482
1999 = -6.052
2000 = -5.567
2001 = -6.470
2002 = -6.892
2003 = -6.777
Ili sveukupno za period 1998-2003 37.240.400.000 ili 37,2 milijarde maraka.
U milionima KM
1998 = -5.482
1999 = -6.052
2000 = -5.567
2001 = -6.470
2002 = -6.892
2003 = -6.777
Ili sveukupno za period 1998-2003 37.240.400.000 ili 37,2 milijarde maraka.
-
SF-Mujo
- Posts: 128
- Joined: 23/12/2003 00:00
- Location: Atlanta
#15
Trgovinski deficit nije toliko bitan faktor koliko vi mislite. Ekonomija moze ici naprijed i sa velikim trgovinskim deficitom. Znaci, deficit sam po sebi nije krivac za losu ekonomsku situaciju.
Uzmimo za primjer USA. Ta drzava ima ogroman trgovinski deficit vec dugi niz godina pa im je ekonomija jos uvijek najjaca na svijetu. Kako je to moguce?
Moguce je zato sto je Amerika magnet za biznis pa se dobar dio trgovinskog deficita vrati u vidu stranih investicija. Na zalost, Bosna je daleko od stabilnosti pa niko normalan nece da ulaze nikakvu ozbiljniju svotu. Da i ne pominjem sto je Bosna malo trziste, sto samo po sebi nije bas privlacno onima koji imaju para. Plus komplikovani propisi, visoki porezi.... jarani moji, zbog toga nam je drzava u kurcu, nije zbog deficita.
Uzmimo za primjer USA. Ta drzava ima ogroman trgovinski deficit vec dugi niz godina pa im je ekonomija jos uvijek najjaca na svijetu. Kako je to moguce?
Moguce je zato sto je Amerika magnet za biznis pa se dobar dio trgovinskog deficita vrati u vidu stranih investicija. Na zalost, Bosna je daleko od stabilnosti pa niko normalan nece da ulaze nikakvu ozbiljniju svotu. Da i ne pominjem sto je Bosna malo trziste, sto samo po sebi nije bas privlacno onima koji imaju para. Plus komplikovani propisi, visoki porezi.... jarani moji, zbog toga nam je drzava u kurcu, nije zbog deficita.