http://www.ekoakcija.ba/files/trebevicka%20zicara.pdf
Problemi u istraživanju
Terenska istraživanja su bila limitirana sigurnošću članova Tima, jer oko 13 % teritorije na
koju se odnosi Projekt nije deminirano. Služba za civilne poslove općine Stari grad Sarajevo i
BH MAC Ured Sarajevo informirali su Ekonomski institut Sarajevo 20. 04. 2009. da su u
toku radovi na tri projekta deminiranja, a da će na dva projekta biti započeti u vrijeme izrade
Studije. U toku su radovi na MZ Širokača Curine njive-Rasadnik (36.305,03 m2) i Pitine
stijene (30.367,00 m2) i MZ Hrid-Jarečedoli Pitine stijene 4 (45.613,21 m2). Planirani su i
radovi na području MZ Hrid-Jarčedoli Pitine stijene 7 (34.048,00 m2) i Padina Vidikovac
(2.900 m2). U najkraćem, na lokalitetu Trebević je bilo minirano 1.132.119,83 m2 (42
projekta), do 15. 04. 2009. deminirano je 987.948,31 m2 (37 projekata) ili 87,3 %.
Pored sigurnosnih veliki problem, ali i izazov je bila procjena društvenih efekata Projekta, kao
i rizika sa kojima se suočava ili se može suočavati.
Kratak historijat rada Žičare
Sarajevska Žičara puštena je u pogon 1959. Projektovanje, izbor opreme, djelomičnu isporuku
opreme kao i nadzor montažnih radova sa probnim radom obavila je firma „Transporte“ iz
Čehoslovačke. Generalni izvođač radova te usaglašavanja dokumentacije vršio je „ELEKTRO
PROJEKT“, sadašnji „ENERGOINVEST“ Sarajevo. Pri puštanju žičare u pogon ispoljili su se
brojni problemi sa prekidima saobraćaja i oštećenjima opreme, nedovoljnoj obučenosti osoblja
pri montaži i eksploataciji žičare. Donijeta je odluka da se izvrši sanacija žičare. Sanaciju
žičare je izvela firma „METALNA“ iz Maribora koja je otklonila većinu nedostataka, ali je
određeni broj sitnih ostao, koji su naši radnici tokom svog rada otklanjali. Međutim,
dugogodišnjim radom (period od 33 godine) dolazilo je do ozbiljnih problema, te su nadležne
institucije zabranjivale daljnji rad. Navest ćemo neke od njih: (Zabrana rada 1977, 1982, 1986,
1987), a posebno 18. 11. 1989 od Zavoda „ZRMK“ iz Ljubljane. Njihove primjedbe su bile
takve prirode da je za otklanjanje bilo potrebno mnogo finansijskih sredstava, te smo mi
otklonili ključne i od komisije dobili dozvolu da žičara radi sa umanjenim kapacitetom i
pojačanim režimom pregleda, kontrole sklopova i elemenata. Zbog ratnih dejstava, žičara je
toliko uništena da se ne isplati vršiti njenu rekonstrukciju. Također njen životni vijek od 30
godina je istekao.
Međunarodni ugovori
Konvencija o zaštiti i promoviranju raznolikosti kulturnih izraza (2005.);
Preporuke UNESCO-a
Preporuka o dostupnosti muzeja svima (1960.),
Preporuka o čuvanju ljepote i značaja krajolika i mjesta (1962.),
Preporuka o zaštiti kulturnih dobara od javnih i privatnih radova (1968.),
Preporuka o zaštiti i očuvanju historijskih područja (1876.),
Preporuka o zaštiti pokretnih kulturnih dobara (1978.),
Preporuka o zaštiti i očuvanju pokretnih slika (1980.);
Rezolucije Komiteta ministara Vijeća Evrope
Rezolucija o oživljavanju spomenika (1966.),
Rezolucija o aktivnom održavanju spomenika, skupina i cjelina građevina s historijskim i
umjetničkim značenjem u kontekstu prostornog planiranja (1968.),
Evropska povelja o graditeljskoj baštini (1975.),
Rezolucija o prilagođavanju propisa kojima se uređuju pitanja zaštite graditeljske baštine
(1976.);
Povelje i dokumenti ICOMOS-a (Međunarodni savjet za spomenike i spomeničke cjeline)
Međunarodna povelja o konzervaciji i restauraciji spomenika i mjesta (1964.),
Povelja o kulturnom turizmu (1976.).
Od usluga koje bi ova zbirka/muzej pružanja osim muzejskih djelatnosti, treba uzeti u obzir i
mogućnosti održavanja predavanja, organizovanje izložbi koje su kompatibilne tehničkoj
naravi zbirke/muzeja, objavljivanje popularnih i stručnih publikacija i drugog edukativnog materijala
Ključni problemi koji trenutno utiču na razvoj destinacije Trebević su:
• sigurnost – deminiranje područja,
• pitanje nadležnosti i razvoja destinacije,
• obnova i izgradnja nedostajuće infrastrukture i
• razdvojenost Trebevića međuentitetskom linijom.
