Third Culture Kid ,Cross Cultural Kid

[ljubav_aha]

Danas sam imala koneverzaciju sa kolegom amerikanc,ali koji je vaci dio djetinjstva zivio u Italiji, i to je njgov najbolji dio zivota,sacresno prica italijanaksi,cka vozi i vespu na posao
TCK je termin/skracenica upucena ka djeci koja odrastaju van svoje domovine ,odrastanje i sl.

Kako djeca dijapore i roditelji pokusavaju uklopiti vise kulturnih navika

[ljubav_aha]

Sometimes known as "cultural chameleons" they tend to adapt quickly to different cultures, yet may find it difficult to develop their own cultural identity.

[Edin Wien]

Kao neko ko je rastao u Berlinu mogu ti reći da pravog multkulti zapravo nema. Djeca rastu ili da budu Nijemci ili da budu dio neke paralelne komune. Za nas 85+ ima dosta koji sjede na dvije stolice. 90+ njih nije više briga za Bosnu.
Dođu jednom i onda nakon tri dana lijepa moja Švedska....

[ljubav_aha]

Kao neko ko je rastao u Berlinu mogu ti reći da pravog multkulti zapravo nema. Djeca rastu ili da budu Nijemci ili da budu dio neke paralelne komune. Za nas 85+ ima dosta koji sjede na dvije stolice. 90+ njih nije više briga za Bosnu.
Dođu jednom i onda nakon tri dana lijepa moja Švedska....

vecina tvoje generacije se druzi sa stranicma na faksovima i sl. ,znaci,traze slicnosti "third culture"

[chuchumbamayumbe]

I meni se čini.
Treba ovo prebaciti na pf dijaspora.

[ljubav_aha]

[Lippenbekenntnis]

zaista interesantno pitanje. mislim da svako ko zivi u dijaspori ima u bilo kojoj mjeri problem sa identitetom. smatram da je rijesenje kreirati neki treci identitet koji je proizvod svega onoga sto utice na nas.

[Ja_Ja]

zaista interesantno pitanje. mislim da svako ko zivi u dijaspori ima u bilo kojoj mjeri problem sa identitetom. smatram da je rijesenje kreirati neki treci identitet koji je proizvod svega onoga sto utice na nas.

Sto se u sustini zove integracija, tj. uzimanje najboljih stvari iz obe kulture, odbacujuci lose stvari. Koncept izgleda idealisticno ali je veoma tezak za provesti u dijelo. Ako tome jos pridodamo i nas "tezak" mentalitet, gdje se gotovo po pravilu dijelimo na dvije dijametralno razlicite grupe, onda u vecini slucajeva dobijemo one koji su se totalno asimilirali i one koji odbijaju cak i jezik nove zemlje da nauce (gotovo po pravilu na mladje i starije).

Nesto izmedju toga je moguce prvih 10-15 godina od dolaska u novu zemlju, poslije toga podjela je sigurna. Mislim da se na primjeru St. Louisa moze uraditi kvalitetna studija po ovom pitanju. Starije generacije su one koje niti dan danas ne pricaju Engleski (gotovo 20 godine od prvih organizovanih dolazaka u grad), dok prve generacije onih koji su rodjeni ovdje (10-15 godina starosti) tesko ili gotovo nikako pricaju Bosanski.

Evo jedan primjer kao ilustracija:



Imam prijatelja koji trenutno radi pripravnicki u jednoj srednjoj skoli i covjek kaze da uopste nema razlike izmedju nase djece i amera, niti po ponasanju niti po akedemskom uspjehu, bara, bara.

[Lippenbekenntnis]

@ ja_ja

zaista zanimljiv prilog. imas pravo kada pises da je koncept tesko sprovesti u djelo i da nas mentalitet nije od velike pomoci pri tome. mada smatram da je integracija mnogo jednostavnija u Americi( moje misljenje, nisam bila u istoj) nego u pojedinim evropskim zemljama, iz cisto historijskih razloga, mada nisam bas sigurna.

iako smatram de je integracija nesto cemu se treba teziti, uvidjam kako je istovremeno to uzasno tesko. u toj teznji nisi nigdje prispio, meni je tesko izdrzati to stanje. vjerovatno se zato i desava to sto si upravo opisao.

mada mislim da proces integracije moze biti i neki intelektualni izazov, ako se upustis u to i pocnes analizirati onda se siri vlastiti vidik i spoznas druge stvari koje prije nisi. ok, zvuci bas pateticno.

[ljubav_aha]

@ ja_ja

zaista zanimljiv prilog. imas pravo kada pises da je koncept tesko sprovesti u djelo i da nas mentalitet nije od velike pomoci pri tome. mada smatram da je integracija mnogo jednostavnija u Americi( moje misljenje, nisam bila u istoj) nego u pojedinim evropskim zemljama, iz cisto historijskih razloga, mada nisam bas sigurna.

iako smatram de je integracija nesto cemu se treba teziti, uvidjam kako je istovremeno to uzasno tesko. u toj teznji nisi nigdje prispio, meni je tesko izdrzati to stanje. vjerovatno se zato i desava to sto si upravo opisao.

mada mislim da proces integracije moze biti i neki intelektualni izazov, ako se upustis u to i pocnes analizirati onda se siri vlastiti vidik i spoznas druge stvari koje prije nisi. ok, zvuci bas pateticno.

i emocionalni izazov defitivno

termin treca kultura je u principu kulutra osoba koje su se asimilirale vise puta u razlicitim sredinama ,i tako su formirane grupe osoba sa istim iskustvima koja nose zajednicko ime- third culture

Ja_ja ,mnogo je djece zivjelo u BiH,zatim u Njemackoj,a kao treca lokacija SAD ,primjer generacije rodjene od npr.80 godiste,ali danas je doticna generacija odlicno asimilirana u SAD,kao sto si rekao doslovno amerikanizirana

ima nas i starijih generacija koji smo zivjeli u vise drzava prije dolaska u SAD,ali termin third-culture kid je iskljucivo usmejren ka generacijama ispod 18 godina ,koje su promjenile vise lokacija razlicitiiha kltura

[detroit-mercy]

@ ja_ja

zaista zanimljiv prilog. imas pravo kada pises da je koncept tesko sprovesti u djelo i da nas mentalitet nije od velike pomoci pri tome. mada smatram da je integracija mnogo jednostavnija u Americi( moje misljenje, nisam bila u istoj) nego u pojedinim evropskim zemljama, iz cisto historijskih razloga, mada nisam bas sigurna.

iako smatram de je integracija nesto cemu se treba teziti, uvidjam kako je istovremeno to uzasno tesko. u toj teznji nisi nigdje prispio, meni je tesko izdrzati to stanje. vjerovatno se zato i desava to sto si upravo opisao.

mada mislim da proces integracije moze biti i neki intelektualni izazov, ako se upustis u to i pocnes analizirati onda se siri vlastiti vidik i spoznas druge stvari koje prije nisi. ok, zvuci bas pateticno.

i emocionalni izazov defitivno

termin treca kultura je u principu kulutra osoba koje su se asimilirale vise puta u razlicitim sredinama ,i tako su formirane grupe osoba sa istim iskustvima koja nose zajednicko ime- third culture

Ja_ja ,mnogo je djece zivjelo u BiH,zatim u Njemackoj,a kao treca lokacija SAD ,primjer generacije rodjene od npr.80 godiste,ali danas je doticna generacija odlicno asimilirana u SAD,kao sto si rekao doslovno amerikanizirana

ima nas i starijih generacija koji smo zivjeli u vise drzava prije dolaska u SAD,ali termin third-culture kid je iskljucivo usmejren ka generacijama ispod 18 godina ,koje su promjenile vise lokacija razlicitiiha kltura

Ali ne smijes zaboraviti da integracija ili asimilacija je puno sporiji proces danas nego prije 50-100 godina. Prije bi ljudi odlazili preko bare i vracali se na tabutu . Danas, razvojem tehnologije i komunikacija, imas masu nase djece koja ljeto provode u BiH, ne zaboravi na komunikaciju danas (TV, radio, internet, casopisi), sve je u principu dostupno, ljudi cesto idu na odmor u BiH. Biti ce jako interesantno vidjeti kako ce sve to ici. Ja recimo poznajem masu raje druga treca generacija (Poljaci, Italijani i dr) koji ne znaju beknuti jezik koji govore roditelji ili roditelji roditelja. Uglavnom, njihovi roditelji su smatrali da ne treba da uce maternji da bi se lakse integrisali u americko drustvo, za razliku od danas kada se na poznavanje dva ili vise jezika gleda kao na vrlinu.
Btw, jos nisam vidio nase dijete/tinejdzera iako je rodjeno u USA da ne prica nas jezik.

[ljubav_aha]

naravno,danas zivimo u globalnom selu ali sam primejtila,djeca nakon faksa ipak manje idu u BiH,jer ne placaju roditelj avio karte,posao i nove obaveze ,i iskreno se pitam da li ce oni svoju djecu uciti nas jezik

[hrle1976]

Izvinjajem se na aroganciji ali vecina roditelja misli (ne namjerno zlo) svojoj djeci kad ih peglaju izmedju dvije kulture! Jahati na dva konja nije moguce! Smatram da roditelji bi trebali se posvetiti dijeci i da im pomognu u integraciji, da sto prije postanu 1/1 sa domicilnim ljudima u drzavi gdje zive. A to sto im dijeca nece moci pricati sa ostalom robinom u BiH, pa molim ljepo neka oni u BiH nauce engleski ili nek roditelju prevode - nebitno je, jer to nema nikakvog znacaja za zivotni proces, jer ipak djetetu je ziviti npr. u Americi a otici u BiH jednom ili ni jednom u 5 godina.

Najbolji nacini integracije za odrasle je izbjegavanje druzenje sa ljudima koji poticu sa istih prostora. Za djecu da ih ne peglaju sa npr. bosanskim jezikom, jer to je strani jezik za dijecu i jezik koji ce mozda samo slusati kad roditelji pricaju a u skoli, drustvu itd. NE. Znaci treba razumiti da ucenje dijece bosanskog jezik je isto kao da bi uzeo dijete iz Amerike ciji roditelji su Irci pa ga poceo uciti bosanski - tu nema razlike! U prilogu djevojcica govori engleski na nivou kao sto prirodnim putem dijete govori maternji jezik. Engleski je njen maternji jezik sve drugo za nju je ucenje stranog jezika. A peglanje kroz vode ne zbog nje nego zbog roditalje je pogresno, a dijete ce samo ako ga bude zanimalo uzeti knjigu ili pokazati zelju da nauci strani jezik tj. npr. bosanski. Znaci treba pustiti dijecu da prvo razviju fundament u okolici gdje zive prije nego sto se pocnu nagradjivati drugi elementi na fundamentu!

Asimilacija u drzavi gdje zivis je zlatno pravilo a dijeca to prirodnim putem postizu dok odrasli moraju da malo potrude se.

Neke drzave opet imaju svoje procedure sto se tice indirektne asimiliacije npr. kad osobe zatraze drzavljanstvo te drzave. Zar nije zabrana dvojnong drzavljanstva u jednu ruku indirektna asimilacija, zar nije polaganje ispita o kulturi i historiji drzave mimo jezika isto blaga vrsta asimilacije, pa cak u nekim drzavama da bi dobio drzavljanstvo treze se neke izmjene u imenu: cuo sam vise puta pricu kako u Sloveniji da bi dobio drzavljanstvo trazi se izmjena slova poput blago d u dj te mekano c u tvrdo c. jel istina ili ne nemam pojma, ali ako je, to znaci da drzava ima odredjene zahtjeve o asimilaciji stranaca.

Vecina emigranata u drzavama gdje je engleski maternji jezik su izvirsili anglizaciju imena i premizena, bi sto bolje zvucili kao domacin a ujednako olaksali domacinu izgovor. I siguran sam da velika vecina te dijece nece ni imati bosanskog ili balkanskog imena i prezimena cim mognu sami to da odluce. Npr. Kevin Kouzmanoff zvuci na sta? Polu englesko polu svabsko? moze biti ali on je Makedonac porijeklom, samo haj ti to vidi iz imena. komentator nema problema sa izgovaranjem imena