Tekstilci, kožari i obućari Federacije na ivici egzistencije
Zbog državnih nameta 50.000 tekstilno-kožarskih radnika ostaje bez posla?
Da je Vlada FBiH ozbiljno shvatila tekstilce, kožare i obućare, i njihove probleme, već bi usvojila pet podsticajnih mjera koje su joj predložene. Riječ je o stimulisanju uvoza radi izvoza, smanjenje poreza i doprinosa na plate, smanjenje cijena električne energije, carina i dažbina i o garancijama banaka, kaže Ferdija Kojčić
Tekstilci u FBiH nedavno su ponovili zahtjev za smanjenje poreza i doprinosa na plate, tako da ukupna opterećenja ne budu veća od 50 odsto, s obzirom na to da se radi o grani koja 95 odsto radi “lon poslove” za ino-tržište. Oni su upozorili da izvoz tekstilne industrije iznosi 276,6 miliona KM, po čemu je ova grana među vodećim izvoznicima, a prednjači i po iznosu sredstava kojima se puni budžet.
Prema riječima sekretara Udruženja tekstilno-kožarsko prerađivačke industrije pri Privrednoj komori FBiH (PKFBiH), Hrvoja Brajkovića, industrija tekstila, kože i obuće spada u red respektabilnih industrijskih grana u kojoj je zaposleno 30.000 radnika, s mogućnošću zapošljavanja još oko 10.000.
Bankovne garancije predstavljaju veliku barijeru u osiguranju “lon poslova”, izvozu i novom zapošljavanju, a privatizacija u ovoj grani, umjesto da dovede do porasta industrijske proizvodnje, stvorila je nove socijalne slučajeve.
Neravnopravan poloŽaj
Tekstilci smatraju da su dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na druge potrošače električne energije, zbog cijene kojom je plaćaju. Pogoni koji rade konfekciju najvećim dijelom kapacitete koriste za “lon poslove” i taj se procent kreće oko 90 posto, a u nekim preduzećima je i viši.
Cijene po kojima se sada radi za stranog partnera 30 do 40 posto su niže, nego što su bile prije rata. U nekim istočnoevropskim zemljama rade još jeftinije, i do 30 posto, u odnosu na cijene rada koje stranci trenutno plaćaju bh. preduzećima, što je razlog njihovog sve većeg odlaska na ta područja.
Najveći dio sirovina i repromaterijala koji se koristi u tekstilnoj industriji se uvozi, a klasičnog izvoza konfekcije i predmeta tekstilne industrije nema. U proizvodnji kože, obuće i galanterije iskorištenost kapaciteta je na relativno niskom nivou u odnosu na prijeratno stanje, a većina kapaciteta se koristi za pružanje proizvodnih usluga, a manje za potrebe komercijalnog programa.
Federalni ministar rada i socijalne politike Radovan Vignjević, koji je prisustvao prošlonedjeljnoj sjednici Grupacije, izrazio je spremnost za rješavanjem problema u ovim granama što je iz njegove nadležnosti.
Pet zahtjeva
- Zainteresovan sam da ova grana, koja je kako kažu tekstilci, na rubu egzistencije, opstane, jer bi odluka poslodavaca da smanje proizvodnju dovela do otpuštanja radnika i povećanja nezaposlenosti, kazao je Vignjević.
Predsjednica Sindikata tekstila, kože i obuće Ferdija Kojčić smatra da su ove grane prepuštene same sebi. Prema njenim riječima, zvaničnici BiH moraju konačno da se izjasne da li su one uopšte potrebne ovoj državi.
- Ako su potrebne, onda bi država, u skladu sa pet podsticajnih mjera koje smo mi predložili, trebala da rješava probleme u ovim granama. Da je Vlada FBiH ozbiljno shvatila ove grane i njihove probleme, ona bi poduzela tih pet podsticajnih mjera, kaže Kojčić, dodajući da je riječ o stimulisanju uvoza radi izvoza, smanjenje poreza i doprinosa na plate, smanjenje cijena električne energije, carine i dažbine, a posebno o garancijama banaka, koje su jako krute.
Grupacija tekstila, kože i obuće Privredne komore FBiH odlučila je da formira radnu grupu, koja će zatražiti sastanak s federalnim premijerom, kako bi se razmotrile mogućnosti za poboljšanje stanja u ovim industrijskim granama.
R. ADŽOVIĆ
Da li je to zbog drzavni nameta ili zbog jeftinog uvoznog kineskog tekstila?Ponovno zaoštravanje odnosa Kina-EU-SAD
Previranja oko kineskog izvoza ponovno se zaoštravaju. Ovaj put Kina je izjavila kako neće poštivati nedavno doneseni dogovor o povećanju izvoznih carina na tekstilnu robu, ukoliko Europska Unija i Sjedinjene Američke Države ne uvedu ograničenja na uvoz. Kina je nedavno pristala povećati izvozne carine na dobra pet puta u 74 kategorije. No, ni to možda neće biti dovoljno, zbog čega će se zastupnik za tržište EU Peter Mendelson sastati sa kineskim predstavnicima u utorak predvečer, prenosi BBC.
Podsjetimo, sukob između SAD-a, EU i Kine izbio je zbog prenapučenosti njihovih tržišta kineskom tekstilnom robom. U samom SAD-u zbog toga je posao izgubilo oko 16.000 ljudi. SAD je nedavno upozorio Kinu da prestane sa potcjenjivanjem svoje valute kao strategije za ostvarivanje većeg izvoza.
Trenutno su u planu formalni pregovori s Kinom oko uvoza njihovih T-shirt majica te lanenih artikala, na osnovi pravila Svjetske trgovinske organizacije. EU je vrlo oprezna u svom pristupu Kinezima, želeći ostvariti što bolji dogovor. No, ukoliko Kina odbije uvesti ograničenja na izvoz, EU može, na osnovi WTO-ovih zakona, nametnuti uvozna ograničenja unutar 15 dana od kada počnu pregovori. SAD je prije desetak dana već uveo ograničenja na pamučne hlače, pamučne majice, te donje rublje.
Nakon ulaska u WTO 2001. godine Kina je pristala da zemlje koje uvoze njezinu robu mogu uvesti i ograničenja na uvoz.
