Tekije

Rasprave o vjerskim temama.
Post Reply
underwater
Posts: 930
Joined: 02/08/2012 17:44

#351 Re: Tekije

Post by underwater »

nemampojma0 wrote:Nek se zikri,al imaju pravila.Imas makedonskih sejhova cigana,da vidis sta se radi...
Nemoj ba cigana dirat :D Mendo ih doveo u tekiju u cipelama ... bolje ti im skini cipele :D



Al sto jes' jes ... plaho uce ilahije :thumbup: ciganin sam majko .. al najlepsi
User avatar
nemampojma0
Posts: 1913
Joined: 27/11/2013 19:57
Location: Bosna ponosna

#352 Re: Tekije

Post by nemampojma0 »

Ahbabu moj,znam ja sta ti hoces reci,nije problem kad insan dodje u grupu koja zna,neka ga,malo po malo ispravi se sto ne valja,al kako vrijeme prolazi onih koji znaju sve manje,a onih drugih sve vise,pa onda neko kaze hej pa znas da je tad i tad onaj sejh imo dervisa koji je radio tako i tako(naopako),znaci to je dozvoljeno i ode sve helac.E onda eto ti i flase,eto i zena,eto i cike i vriske i pjevanja,sve u svemu dobijes jednu dobru folklornu zabavu,a od usula i edeba ni traga.Vidis ti na ovom klipu skoro sve gologlavo,kod takvih moze u halku i kratkih rukava,pa u tekiju i u farmerkama(a farmerke nose farmeri kad idu stoci u stalu).Hocu da kazem gubi se na kvalitetu,sve te naizgled sitne stvari unistavaju ruhanijet.

Sad ce nasa reci,zar se mora dugih rukava u halku,a namaz moze i kratkih ,ipak nije "moze kako ko hoce" :wink:
User avatar
nasa
Posts: 8023
Joined: 25/08/2012 16:46

#353 Re: Tekije

Post by nasa »

na onim klipovima sto je postavio @zapamti ima jedan s majicom new york ali ono bas upadno, samo njega sam zapamtila ccccccc pravila nego sta :D
User avatar
nemampojma0
Posts: 1913
Joined: 27/11/2013 19:57
Location: Bosna ponosna

#354 Re: Tekije

Post by nemampojma0 »

jest jest,nema cile-mile :lol:
User avatar
nemampojma0
Posts: 1913
Joined: 27/11/2013 19:57
Location: Bosna ponosna

#355 Re: Tekije

Post by nemampojma0 »

Ostaviste tekije,haman svi hocete da budete teoreticari sufizma. Svi kazuju o putu,a niko nece da zakoraci :lol:
zahvalna_ja
Posts: 7
Joined: 19/07/2013 22:48

#356 Re: Tekije

Post by zahvalna_ja »

...
Last edited by zahvalna_ja on 01/04/2014 09:30, edited 1 time in total.
User avatar
nemampojma0
Posts: 1913
Joined: 27/11/2013 19:57
Location: Bosna ponosna

#357 Re: Tekije

Post by nemampojma0 »

Temelj tarikata jest serijat,a tarikat je njegova nadgradnja.Da bi zidao sprat kuce,prvo moras imati temelje.Vjeru nikad niko nije savladao,a ona je svakog savladala,pa polako.Natovare ljudi sebi puno toga,pokusavaju da nadoknade propusteno,pa pocnu popustati,ne mogu da izdrze.A ne treba tako,ono sto je bilo prije Islama se ne broji(mislim na istinsko prihvatanje i pridrzavanje islamskih propisa),a Allah je Blag.Allahu su najdraza djela u kojima je covjek ustrajan,sto se kaze tanko,al jednako.Prvo se covjek treba iskreno pokajati(pravo pokajanje je "za grijehe se pokajati na grijehe se ne vracati"),zatim ucvrstiti u izvrsavanju Islamskih sartova,a onda se dopunjavati i prosirivati,te zalaziti u sustinu stvari.Ono sto ti je sudjeno nece te mimoici,pa se ne sikiraj.
User avatar
asurbanipal
Posts: 6692
Joined: 28/06/2010 15:54
Location: opet sam ti u kafani

#358 Re: Tekije

Post by asurbanipal »

Jedan jako zanimljiv tekst:


Načela za utemeljenje tekije


Piše: Edin Urjan Kukavica


Pri odabiru mjesta i utemeljenju tekije, osnivači su se rukovodili nekolicinom načela koja, sva, potječu iz osnova svete geografije i historije, a u skladu sa svetopovijesnim razumijevanjem i tumačenjem čovjekovog boravka na Zemlji, te se stoga u literaturi najčešće spominje formulacija ‘prirodno-graditeljska cjelina’. One su uvijek građevine uronjene u prirodno okruženje i potpuno otvorene prema njemu. Rijeka, stijena, klanac ili kanjon i brdo najčešće su oznake mjesta na kojima se tekije podižu, i, zavisno od njih, dobijaju ponekad značenja kapije grada.

Image


Nekoliko načelnih odrednica

Derviši ne smatraju da svijet počinje od njih, niti da su oni posljednji ljudi na svijetu. Svjesni hijeropovijesnog toka, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, svoga mjesta u svijetu i u odnosu prema svome Gospodaru i prema Njegovom stvaranju, derviši svijet posmatraju u skladu sa stvaranjskim načelima kozmološkog reda koji se predstavlja uglavnom brojem, najčešće brojem sedam, jer je sedam simbolički znak cikličnosti procesa u svemiru i čovjekovom životu. Vjeruje se da označava trijumf duha nad materijom, sedam dana u nedelji, sedam boja u spektru, a Mjesec se primjetno mijenja svakih sedam dana; sedam je simbol učenja i mudrosti, sklada i ravnoteže na kozmičkom i duhovnom planu, nadahnuća i inspiracije, to je broj Tajne i apsolutni je broj koji združuje jedinstvo broja jedan i potpunost broja šest u cjelini koja predstavlja um. Osim sedam nebesa i sedam zemalja, sedam dana u sedmici i sedam organa/dijelova tijela kojima se može počiniti dobro, ali i grijeh, te sedam otvora na glavi čovjeka, sedam je i vrlina (pokornost, milosrđe, nevinost, čovjekoljublje, umjerenost, blagost i marljivost), duhovnih sklonosti (mudrost, inteligencija, volja, snaga, znanje, smjernost i bogobojaznost). Broj sedam je simbol kontemplacije, čiste osjećajnosti, otmjenosti i plemenitosti što, gotovo sve nabrojano, ukazuje na znakovitu svečanu osamljenost, osamljenost u mnoštvu, što tekija implicite podrazumijeva. Broj sedam prema nekim tumačenjima predstavlja svojevrstan ‘akumulator’ kreativne energije i mudrosti, kao i naklonjenost ka intuitivnom i okultnom; podrazumijeva veliku maštovitost, ali i pasivnost, samozatajnost i studioznost, te logično intelektualnost.

S gore navedenim u skladu i proces izgradnje tekije odvija se u šest etapa, pri čemu je sedma sāmo postojanje i, ponovo, temeljem sedam osnovnih geografskih načela… Naravno, ali i da bi se izbjegla bilo kakva zabuna i pogrešno tumačenje, u tekijama o čijoj izgradnji se vodilo računa, odnosno koje su podignute na istihari, prisutna je znakovito složenija numerička simbolika koja podrazumijeva gotovo sve značajne brojeve – do broja 40 – ali i numeričke vrijednosti harfova, to jest slova arapskog alfabeta, za čije tumačenje ovdje objektivno nema prostora.


Prostorne osobenosti tekija u Bosni i Hercegovini

Prema Amri Hadžimuhamedović, prostor bosanskih tekija početno je određen sa sedam činitelja: kuća, stepenište, voda (mirna voda i slap), stijena, vrelo, mezar, pećina. Tih sedam činitelja povezano je putem u sliku kozmološkog reda. Put je osovina usmjerenosti tekije i čovjeka. Put nije ravan i slijedi tri smjera: uzlazni, silazni i vodoravni – što odgovara smjerovima kretnji u obavljanju klanjanja. On zahtijeva sigurnost putnika i znanje o Cilju prema kome se kreće. Staza prema tekiji i kroz tekiju ima uzvodni smjer. Tako simbolizira stazu povratka Ishodištu svega i put koji iz pojavnog svijeta vodi u svijet neuvjetovanosti, što odgovara stupnjevima ili vratima srca na koja se ulazi sa znanjem svake od sedam riječi svjedočenja o Božjoj Jednosti.

1. Kuća, središnji dio tekije, smještena je s desne strane blage uzbrdice puta. Oni koji su se zaputili prema tekiji idu strmim putem. Prvo zaustavljanje na putu biva pred kućom. Tada se tragatelj okreće na desnu stranu i licem usmjeren prema kibli prolazi kroz prva vrata. Od vrata do avlije spuštaju se stepenice. Silaženje simbolizira osvješćenje, spuštanje iz svijeta zabluda i zapućenost prema početku. Kuću čine avlija i zgrada. Prostor kuće odijeljen je visokim zidovima bez otvora od puta. Avlija tekije, za razliku od avlije džamije, potpuno je izdvojen prostor za privatnost; ona je otvoreni dio kuće do kojeg ne dopiru pogledi iz vanjskog javnog prostora. Ni tekija, ni njena avlija u strukturi bosanskih gradova nemaju značenje javnih sadržaja. Tekijske kuće su zato potpuno okrenute prema unutarnjosti, izdvojene iz gospodarskog središta grada.
Sve poznate bosanske tekije sadrže građevine jednostavnih oblika, prostih konstrukcija; građene su materijalima iz njihovog neposrednog prirodnog okruženja, koji su najčešće drvo, kamen i zemlja. Obje tekije, tekija na Buni i Isa-begova tekija, korištene kao primjer, predstavljaju tip kuće “na L', što je određenje tlocrtno-prostornog rješenja mevlevijske tekije u Konji. Naizgled potpunom svedenošću graditeljskog iskaza, najvrednije zgrade bosanskih tekija upućuju na raskrivanje unutarnjosti, u kojoj je sadržana sva raskoš njihovog značenja. Usmjerenost svake prostorije, proporcioniranje, mnoštvo pojedinosti koje se u svojoj znakovnosti iskazuju – obrada i urešavanje zidova, oblici otvora, obrada stropova, odnos svjetla i tame, odnos poda i stropa, prožimanje vanjskog prostora i kuće, prisutnost boja u njihovom simboličkom značenju otkrivaju graditelja, učitelja – šejha, koji se sjeća Stvoritelja zidanjem kuće i njenim smještanjem na određeno mjesto prepoznato unutarnjim znanjem.

Image


2. Stepenište se kao neovisan element, pojavljuje se dva puta, sugerirajući silazak. Prvi put je to silazak iz vanjskog javnog prostora ulice u avliju tekije. Drugi put se stepeništem spušta iz avlije do korita rijeke. Obje tekije su smještene uz rijeku i okrenute prema njoj. Spuštanje do rijeke je pad u svijet prolaznosti i promjenjivosti. To je kretanje iz koga je, nakon očišćenja, moguće uspravljanje. U silasku stepeništem sadržana je drama uspinjanja.

Image


3. Voda. Rijeka je postavljena upravno na smjer kible, pa osovina vodoravne usmjerenosti tekije premošćava rijeku. Voda rijeke odražava neprekinutost toka stvaranja i stalnost mijena i obnavljanja. Simbolika tekuće vode sadržana je u izrekama Heraklita i Platona o istoj rijeci i uvijek drugoj vodi za svakog ko u nju uđe. I na Miljacki i na Buni je činjeno obredno pranje derviša. Rijeke su pritom simbolizirale i prepreku upućivanju središtu svijeta prije očišćenja, što je uporedivo sa simbolizmom šadrvana u džamijskim cjelinama. One su istovremeno, kao “druge vode za svakog ko u njih ude”, označavale promjenjivo i privremeno – ljudsko tijelo. Nekad su mirno zrcalo u kome se ogledaju kuća i tekija, označavajući uronjenost svega u neizmjenjivost dubine Objave. Nekad uzburkana, mutna, silovita voda, kad se oblak spaja s pjenom, kad se čestice najdublje mudrosti uzdizu u maglu znanja, kad se nezaustavljivost protjecanja vremena ogleda u stalnosti oblika. U bosanskim tekijama rijeke su naseljene brojnim vrstama riba, rijetkih životinja i bilja. Ribolov je bio zabranjen.

Image


4. Stijena je dio bosanskih tekija. Ona se gotovo okomito uzdiže nad kućom, simbolizirajući uranjanje ljudske građevine u snagu Vječnog. Kuća se oslanja na stijenu, dijelom ulazi u nju. Stijena kao kupola natkriljuje kuću, i tako ponavlja simbolizam krova svijeta. Rijeka i stijena su dvoje koje se iskazuje i prepoznaje u suprotstavljenosti: čvrstina i nepromjenjivost naspram otjecanja. Mirovanje naspram nestalnosti. Tišina naspram šuma. U stijenama bosanskih tekija raslo je najpitomije i najneobičnije bilje – jorgovani i jasmini, smokve i šipci. Uz jorgovane i jasmine u stijeni Isa-begove tekije nastanjeno je mnoštvo drveća, grmlja i trava, od kojih se desetine ne mogu pronaći ni na jednom drugom mjestu. U stijeni tekije na Buni sklonište nalaze brojne rijetke ptice, među kojima su bili i orlovi. Tako se živo prepliće s neživim.

Image


5. Vrelo. Peta stanica simbolizira snagu ispunjenja. I kao sto je Musa iz pustinjske stijene izbio vodu, tako u bosanskim tekijama iz stijena istječu vrela. Pristup vrelu Bune moguć je ako je tijelo potpuno uronjeno u vodu; pristup vodi na vrelu Ebu Hajat u Isa-begovoj tekiji moguć je samo ako je tijelo spušteno na sedždu, oslonjeno na sedam tačaka od kojih svaka pokazuje vezu sa dijelovima svjedočenja o Jednosti Božjoj. Vrelo simbolizira mogućnost, osigurava budnost, jer je izvor unutarnjeg života i slika duše. Kada je uronjeno u vodu, ponavljano je svjedočenje o cjelovitosti i jednosti, sabiranju i obuhvatanju sveg vanjskog i unutarnjeg. Kada je spušteno na sedždu, tijelo je oslonjeno na sedam tačaka, a svaka od njih pokazuje sedam ključeva za sedam razina značenja Cjeline, vezujući se za sedam dijelova svjedočenja o Božijoj Jednosti.

Image


6. Mezar. Mezari sufijskih prvaka smješteni u tekiji, nekad u dijelu kuće (Blagaj), potvrđuje u trajanje života, smjenu stanja. U smrti je konačni povratak ishodištu. Zato grob simbolizira potpunu uspravljenost. Grobovi su mjesta kroz koja se otvara znanje o novom djelovanju. Grobovi sufija su mjesta radosti, jer podsjećaju na vraćanje u jedno, na konačnost i smisao života.

Image


7. Pećina u stijeni uz tekiju na Buni i pećina na Šehovoj koriji u Isa-begovoj tekiji su sedma vrata. Povlačenje u osamu pećine predstavlja ponavljanje Poslanikovog običaja i sjećanje na početak spuštanja Objave. Simbol objavljenog Svjetla u tami pećinske udubine u strukturi bosanskih tekija daje pećini značenje glavnog mihraba tekije. To su najdublja vrata iza kojih započinje novi krug postojanja. To su vrata pred čijom udubljenošću put postaje čista okomica i uspinjanje. Tu se sustižu dubina i visina. Ona je najniža i najdublja tačka tekije u kojoj se postiže najviši položaj. Ona je slika srca, mjesto pod čijom se zakrivljenošću napušta svijet privida i ispunjava cilj, sposobnost objektivnog razumijevanja.

Image


Simbolizam tlocrta

Prije svega obje građevine, zavija na Bembaši i tekija u Blagaju, izgrađene su na temeljima/tlocrtu u obliku latiničnog slova L, odnosno u obliku koji se u islamu naziva ‘lam-elif‘, naime, posljednih harfom arapskog alfabeta koji skrbi značajnu simboliku izvan i ponad okvira ove rasprave. Za ovu priliku izdvojit ćemo samo nekoliko natuknica. U najkraćem i najjednostavnije rečeno, nakon što je Bog, Uzvišeni, zaželio stvoriti svoje vrhunsko stvoriteljsko djelo – čovjeka, najprije je stvorio sve duše (ruh) koje će vremenom biti spuštene na Zemlju, ispisao je harf lam (ل) u levh-i mahfuzu, u nj smjestio sve duše koje su još bile u potencijalitetu. Tek nakon što im je dodao Svoj elif ( ا), duše – sve stvari – postale su vidljive (lahir) odnosno lam-elif. Slijedi, lam-elif jesu lam napose stanje potencijaliteta (mogućnosti!), a elif te Božansko Svjetlo kojim se stvoreno izvodi u stvaranje, pri čemu je simbolički prikaz stvorenog lam-elif. Ovaj dvoznak se izgovara kao la – naime kao sam harf lam – u značenju ne, pri čemu se ne čuje izgovor elifa, što neposredno implicira nepostojanost materijalnog svijeta, njegovu negaciju, postojanje samo Boga, Jedinog i približavanje Njegovoj uzvišenoj egzistenciji, ali i kao znak samo privremene (čitaj: prividne) odvojenosti Stvoritelja i stvorenja, kao i težnje ka konačnom ujedinjenju svjesnog stvorenja sa svojim Stvoriteljem. Pri tome se ‘postupnost’ stvaranja izražava parovima Bog/Muhammed, nevidljivo (batin)/vidljivo (lahir), lam/elif, lam/lam-elif…

Image

Image


Geografsko – prostorni smještaj

Kao što smo već rekli, krajolik je dio ukupnog obrednog postupka i zato, i dio tekije… Toponomastički podaci i očuvana tradicija svjedoče da su se uz put od Isa-begove zavije do Šehove korije nalazila i druga mjesta koja su imala posebno sakralno značenje u duhovnom životu mjesnih derviša. To su vrelo Ebu Hajat, Šehov čair, pećina, jedna ili više njih u funkciji prostora ćilehane ili ćelije. O ovoj pećini se zna vrlo malo. Hadžijahić navodi da su u njoj derviši provodili erbeine, osamljivanje u trajanju od 40 dana. Preko puta pećine, ispod Šehove korije (preko rijeke Miljacke), nalazi se stijena Orlovača čiji dio okrenut rijeci Mošćanici nosi karakterističan naziv Šehovica. U tom dijelu danas se nalazi još jedna pećina. Sve ovo – s drugim nazivima – vrijedi i za tekiju u Blagaju. U oba slučaja radi se i o svojevrsnim prirodnim baščama sa rijetkim biljnim i životinjskim vrstama.

U skladu sa gore navedenim numeričkim odrednicama, načelno, prostor bosanskih tekija početno je određen sa sedam načela: kuća, stepenište, voda (mirna voda i slap), stijena, vrelo, mezar i pećina. Tih sedam činitelja povezano je putem u sliku kozmološkog reda.

Nadalje, činjenica koja je često korištena protiv derviša u smislu prebacivanja i optužbi za unošenje sinkretističkih i heretičkih vjerovanja u islam, jeste i ta da su tekije građene na mjestima predislamskih svetilišta – pritom mislimo na mjesta koja su makar u našoj zemlji njeni stanovnici od pamtivijeka smatrali svetim. U stvari, radi se o jednostavnom ali posvećenićkom poštovanju hijeropovijesnih činjenica, prethodnih objava, te svih tradicijskih odrednica koje se ne kose sa islamom, što je jedna od preporuka Allahovog Poslanika (s.a.v.a.) pri upoznavanju naroda sa islamom. Stoga ne čudi da se u oba predmetna slučajeva u neposrednoj blizini naših objekata nalaze ostaci naselja iz prahistorijskog i rimskog perioda – prahistorijske gradine, kasnoantička utvrđenja-osmatračnice te ostaci srednjevjekovnih gradina, što nedvojbeno potvrđuje kontinuitet postojanja želje i potrebe naseljavanja upravo tih mini-geografskih područja.

(Tekija u Blagaju na vrelu Bune) ”…Nad ovim strši u visini od 1200 stopa strmenita stijena Vranjević brda, okrunjen impozantnim ruševinama gradine Stjepan-grada. Terasa, koja nam ovaj slikoviti pogled dopušta spada jednoj teki (tekija ili tećija), jednom prebivalištu derviša. U povijest postanka ovog muhamedanskog samostana upliće se narodno predanje, kršćanski srednji vijek i muhamedansko novije doba i dobiva jedan čudan podsjećaj na starohelenski mit (priču) o Perzeusu i Andromedi. Naime, narod kaže, da je u provaliji iz koje Buna izbija nekoć živio jedan zmaj, koji je Zemlji jedan grozan danak (tribut) nametnuo: svake godine morala mu se izložiti jedna djevojka iz okolice za žderanje. Jednoć pogodi udes Milicu, lijepu kćer u Stjepan-gradu rezidirajućeg vojvode Stjepana. Sa teškom boli dade je otac. Ona je bila nad vrelom u pola visine stjenovitog zida izložena gdje se i danas nalaze još ostaci jednog zida. Tamo je navodno vodio jedan podzemni hodnik iz gradine. Ova neman primicala se već svome plijenu, da ga proguta, u to stiže u Blagaj pobožni derviš Sari (plavi) Saltik iz Sirije. Pun plemenite hrabrosti stupi u borbu sa zmajem i savlada ga buzdovanom. Zmaj se branio i svojim je repom tako jako oko sebe mlatio, da je velike komade iz stijene izbijao. Vojvodu Stjepana ovo je junačko djelo toliko razveselilo, da je hrabrom Saltiku dao svoju kćer Milicu za ženu i jedan mu samostančić sagradio, kome je on bio upravitelj (šeik). Povijest ovog događaja nalazi se još u jednoj samostana u rukopisu, pokraj groba šeika i njegovog sluge, na zidu visi buzdovan sa kojim je ubio zmaja i svečev mač. Zato mu uveče postavljaju vrč sa vodom. U jutro je navodno pod mokar, a vode je manje. Samostan je još dugo postojao, ali je postepeno propadao. Na poslijetku je bilo samo još derviša u njemu, a kuća u ruševnom stanju. Napokon dođe generalisimus Omer-paša (poznati Hrvat Mihajlo Latas) u Hercegovinu. Dražesni položaj Blagaja dade mu misao, da obnovi propali samostan. To se dogodilo oko god. 1862. Da svoga vjernoga, iz Indije potječućeg putnog i ratnog druga Muhamed-efendiju nagradi, učini ga šeikom ovoga lijepog i velikog manastira i oženi ga jednom djevojkom iz Nevesinja. I pokloni mu dva mlina, koja je Ali-paša u Blagaju podigao po njemačkim mlinarima. Novi sjaj samostana nije dugo trajao; 1871. pade dole jedan dio stijene i probi svod samostana. Od tada stoji opet ponovno porušen. Godine 1878. umrije Muhamed Effendi Hindija (Indijabac) kao zadnji Šeik Blagaja; njegova dva maloljetna sina žive od prihoda mlinova…”
Carl Peez, Mostar i njegova kultura, 1891, preveo Miroslav Loose, 1946. i 1951.

(Tekija na vrelu Bune u Blagaju) Objekat musafirhane i turbeta je uklopljen u prirodni ambijent tako da zajedno sa liticama, vrelom Bune i mlinicama čini jedinstvenu cjelinu. Stijena iznad tekijskih građevina također je dio sakralne cjeline, ali istovremeno i dio objekta. Prema predanju, na višim dijelovima stijene obitavali su orlovi, a na nižim golubovi i sitnije ptice.

(Zavija na Bembaši) „Pod gradom ima jedna stijena, koja se nadnijela zapadu. Kada je čovjek pogleda, misli da će se srušiti, a ispod nje je šupljina i iz te prazni izlazi iz goleme pećine šumom i hukom rijeka. Na mjestu gdje izvire ima pred spomenutom pećinom golem vrtlog koliko dva guvna. Dubok je tako da mu još niko nije našao dna. Oko ovoga dubokog vrtloga sazidao je uz litice mostarski mufti-efendija jednu halvetijsku tekiju, od koje je jedan veliki ćošak okrenut prema vodi.“ (Evlija Čelebi, Sejahatname, preveo Sejfudin Kemura)

(Zavija na Bembaši) Kroz drvenu dvokrilnu kapiju koja je bila postavljena na visokom avlijskom zidu ulazilo se u prostor kaldrmisane avlije. Ulica Bembaša se nalazila na višem nivou od avlije, tako da je problem denivelacije bio riješen sa osam kamenih stepenika. Avlija je obuhvatala prostor od ulice pa sve do rijeke Miljacke, kojoj se prilazilo ispod zida semahane. Tekija je fasadama bila otvorena prema rijeci Miljacki, dok su zidovi koji su imali orijentaciju prema vanjskom svijetu, odnosno ulici, bili zatvoreni i bez ikakvih otvora. Donji prozori objekta bili su pravougaoni, dok su gornji imali završetak u vidu blago spljoštenog polukružnog luka. Prozori u donjoj zoni su imali željezne demire. Postepeno smicanje prostorija zavije u smjeru sjever-jug, sa ciljem postizanja orijentacije otvorenih dijelova objekta prema Kibli, rezultiralo je jednostavnom ali neuobičajnom prostornom kompozicijom objekta. Na istočnoj strani objekta nalazio se prostor pravougaone osnove, u kome su u prizemnom dijelu bili smješteni ostava i mejdan odaja, dok se na spratu nalazila jedna soba i prostor semahane. Na ovaj prostor se sa zapadne strane vezala prostorija manjeg hajata pravougaone osnove, a potom slijedi osnova mutvaka u prizemlju i divhane na spratu. Zgrada je imala drvenu verandu čija konstrukcija se oslanjala na bočne zidove zgrade i preko drvenog jastuka na samo jedan hrastov stup postavljen na kamenu bazu. Veranda je na spratu imala devet drvenih stupova koji su pridržavali krovnu konstrukciju objekta. Otvori verande bili su zatvoreni mušepkom.

Image


Tekijska arhitektura interijer

Što se tiče unutarnjeg rasporeda prostora on je organiziran u skladu i uz poštovanje svih načela svete geometrije, pri čemu svaki element potrebuje i zahtijeva naknadno objašnjenje i obrazloženje u vidu zasebnog referata, a za što ovdje nemamo prostora, te ćemo se ograničiti samo na njihovo takstativno pobrojavanje ili tek spomen. Postojeće originalne derviške institucije (a to su, ponavljamo, samo Hadži Sinanova tekija i malim dijelom ponovo izgrađeni Gazi Husrev-begov hanikah) nisu dosljedno autentične u segmentu interijera i njegove opremljenosti, a uveliko i eksterijera, što je neminovna posljedica utjecaja historijskih i drugih okolnosti kroz koje su prolazili Bosna i Hercegovina, Sarajevo te neminovno i Hadži Sinanova tekija. Uprkos svemu samo je Hadži Sinanovu tekiju donekle bilo moguće analizirati na osnovu postojećeg stanja, jer ona je ponajbolje sačuvala svoju autentičnost, te samo ona odražava nekadašnju svoju prvobitnost. Glavna prostorija tekije naziva se semahana i to je velika, središnja i glavna ćilimima prekrivena prostorija u kojoj derviši obavljaju svoj obred. Tu se nalazi i mihrab. U tekijama se obično nalazi stan za šejha ili domaćina tekije. U većim tekijama je postojala i musafirhana, mjesto gdje su besplatno noćivali šejhovi, derviši i drugi putnici.

Image

Image

Image

Mejdan-odaja je prostorija za razgovor, mjesto gdje se izučavaju nauke i izoštravaju stavovi, mjesto mehabeta i sohbeta koji su nerazdvojivi dio tarikata i dervišluka, da ne kažem da predstavljaju njegovu osnovnu karakteristiku.

Ćilehana, halvetgah ili nepopularnije ćelije su prostori koji su imali funkciju osamljivanja šejha u koju se ovaj povlačio radi obavljanja meditacije. Njihova glavna odlika je da su ova mjesta uvijek odvojena od objekta zavije. Njihov karakter je ovisio o geografskom području, klimi, materijalnoj kulturi zemlje…. Za ove svrhe mogle su se upotrijebiti i pećine, što je u Bosni i Hercegovini često bio slučaj.

Neke tekije su bile prizemne, a neke su imale i sprat. Gradile su se od različitih materijala u zavisnosti od tradicije mjesta na kom se grade. Nadalje svaki detalj u tekiji ima svoju precizno određenu simboliku. Oružje na zidovima predstavlja znak da je borba sa samim sobom najviši izbor. Obavezna je i levha koja upozorava na vođenje računa o svome ponašanju – Edep Ja Hu !, dok sablje okačene na zidu oko nje znače: u borbu se usključi cijelim svojim bićem. Luk i strijela koji vise na zidovima ukazuju na oprez u životu, na protok vremena i blizinu smrti, jer je vrijeme nepovratno kao i odapeta strijela. Jednako obavezan je i štap koji ima jaku simboliku u islamu i označava oslanjanje na tradiciju koja se prenosi stoljećima. Simbolika štapa je prilično opširna te bi nam samo spomen svakog od značenja uzeo previše prostora; stoga ćemo se zadržati samo na osnovnom i najpoznatijem u savremeno doba, značenju u smislu liječenja, izliječenja, te alkemijskom/alkemičarskom potencijalitetu pretvorbe bezvrijednog u iznimno vrijedno. Štap je simbol čuvanja, odbrane i sigurnosti (pastirski), vlasti i autoriteta (žezlo), neovisnosti i samostalnosti… S druge strane štap iz profila izgleda kao već spominjani harf elif, a odozgo kao tačka, zasigurno jedan od najtajanstvenijih derviških simbola.

Naime, ponovo ćemo se vratiti osporavanoj bosanskoj tradiciji i legendi. Nakon izgradnje Isa-begove zavije i njene predaje mevlevijskom šejhu na upravljanje, posljednji did Crkve bosanske je svoj štap, koji se prenosio sa generacije na generaciju kao simbol najviše duhovne ovlasti u Bosni i Hercegovini, predao na staranje prvom šejhu ove zavije. Prema nekim naporedim predajama did je svoj štap predao osobno sultanu Fatih Mehmed-hanu, a ovaj mevlevijskom šejhu, što ne mijenja suštinu. Ovaj štap se gotovo pet stoljeća čuvao u tekiji na Bendbaši, da bi mu se nakon 1957. godine izgubio svaki trag.

Image

Simbol štapa na nišanima u okolini Olova
underwater
Posts: 930
Joined: 02/08/2012 17:44

#359 Re: Tekije

Post by underwater »

zahvalna_ja wrote:
nemampojma0 wrote:Ostaviste tekije,haman svi hocete da budete teoreticari sufizma. Svi kazuju o putu,a niko nece da zakoraci :lol:
Esselamu alejkum

A na koji nacin se sve moze "zakoraciti"? :)
Je li ova tema zamisljena i za one koji su cisti pocetnici (oni sa ilmihalom :) ) i koji tek uvode 5 dnevnih namaza?
Sta bi preporucili od literature, vjezbe, savjeta.. za odgoj duse, takvom nekome za pocetak?
Procitala sam na pocetku teme da neko govori o stanju "šutnje" nakon zikra, istinitim snovima, spustenom znanju.. Ovo me dosta zanima a ako mislite da nije za pocetnike onda moze li neka preporuka, savjet..lijepa rijec, šta god :) Allah vas nagradio.
Pa sam tasavvuf je pogled na svijet (filozofija), a tarikat je tasavvufska praksa ... put priblizavanja Gospodaru.
Dakle, kao sto je kolega lijepo primjetio, teoretisanje o tarikatu ne vodi nikuda, nema se ovog efekta koji mu je cilj.
Onaj koji se odluci krenuti na put zove se Salik (Putnik).
Na pocetnoj stanici (puta) svi su jednaki ... i ljekar i pekar i apotekar ... i nepismen i hafiz ... a progres putovanja ovisi od kolicine zaljubljenosti Salika
A sam iskorak je stvar prije svega nijjeta (namjere i odluke) samog trazioca.
No u svakom slucaju (kao sto kolega rece) insan nikad nece stici na cilj ako prema njemu uopce ni ne krene.
User avatar
nemampojma0
Posts: 1913
Joined: 27/11/2013 19:57
Location: Bosna ponosna

#360 Re: Tekije

Post by nemampojma0 »

Posto je i tema koja slijedi nesto sto se sufizmu osporava i proglasava grijehom,a sufije znaju znacaj duhovne veze i nacine njenog ostvarivanja,bilo sa zivima ili sa onima za koje nam se cini da nisu zivi,a zivi su,ali mi to ne vidimo,nije zgoreg da cujemo nesto o ovome.

Posjećivanje turbeta je tema o kojoj se često vodi žučna rasprava između onih koji takav čin odobravaju i smatraju pohvalnim i korisnim i onih koji u tome vide novotariju u vjeri i put koji vodi širku kao najvećem i neoprostivom grijehu. Nema sumnje da u vezi s posjećivanjem turbeta postoji ružnih stvari kojih bi se svaki musliman trebao čuvati, ali bi se, takođe, trebalo čuvati i osuđivanja svake posjete turbetima dobrih i pobožnih ljudi i teških optužbi na račun muslimana koji to čine. Upravo takav pristup koji predstavlja sredinu između dvije krajnosti – dozvoljavanja svega i svačega i potpunog zabranjivanja – jeste stav velikog broja muslimanskih učenjaka čije ćemo stavove spomenuti u ovom tekstu. Ova tema sadrži još nekoliko bitnih pitanja, kao što su tevessul (približavanje Allahu preko nekoga ili nečega što Allah voli), tebberuk (traženje blagoslova kroz Allahu draga mjesta, ljude ili stvari) traženje zagovora (istišfa'), gradnja turbeta na kaburovima evlija i šehida, o kojima ćemo nešto više pisati drugom prilikom, ako Bog da. Ovom prilikom ćemo spomenuti stavove poznatih učenjaka koji odobravaju posjećivanje turbeta i kaburova dobrih ljudi, s obzirom da se o ovoj temi uglavnom piše u kontekstu harama i širka i navode se samo stavovi onih koji zabranjuju posjete turbetima.




Posjeta Poslanikovog, s.a.v.s., mezara je jedan od najvrjednijih ibadeta




Prije nego kažemo bila šta o posjećivanju kaburova evlija i učenjaka, kazat ćemo nekoliko riječi o posjećivanju kabura onoga čijom zaslugom i uputom su dobri postali dobrima, onoga bez čijeg slijeđenja se niko ne može približiti Uzvišenom i dobiti Njegove počasti, onoga koji je svom ummetu poput Sunca koje im daje svjetlost i toplotu. Svi darovi, počasti i savršenstva koja možemo naći kod odabranih vjernika samo su mali dio onoga čime ga je Gospodar počastio. Zbog toga je posjeta Poslanikovom, s.a.v.s., mezaru jedan od najvrjednijih ibadeta, kako su to kazali brojni učenjaci. Imam EN-Nevevi u svom poznatom djelu „El-Ezkar“, u poglavlju pod naslovom „Posjećivanje kabura Allahovog poslanika, s.a.v.s., i prigodni zikrovi“, kaže:“ Svako onaj koji obavlja hadždž trebao bi posjetiti Allahovog poslanika, s.a.v.s., svejedno da li mu to bilo usput ili ne, jer se posjeta Poslaniku, s.a.v.s., ubraja među najvažnije ibadete, najkorisnija djela i najvrjednije poslove.“ Nakon toga, detaljno opisuje način posjete Allahovom poslaniku, s.a.v.s., i dvojici njegovih drugova, Ebu Bekru i Omeru, neka je Allah zadovoljan njima, i zatim kaže:“ Onda će se vratiti na ono mjesto na kojem je prvo stajao, naspram lica Allahovog poslanika, s.a.v.s., pa će činiti tevessul njime za sebe i tražiti njegov zagovor kod Gospodara, neka je slavljen i uzvišen, i učiti dovu za sebe, svoje roditelje, drugove, prijatelje, onoga koji mu je učinio neko dobro i ostale muslimane.“ Zatim Imam EN-Nevevi spominje jednu dirljivu predaju koju vrijedi spomenuti:

„Od 'Utbija se prenosi da je rekao: Sjedio sam kod kabura Allahovog poslanika, s.a.v.s., pa je došao neki beduin i rekao: ES-Selamu alejke, Allahov poslaniče. Čuo sam riječi Uzvišenog Allaha koji kaže:“ A da oni koji su se sami prema sebi ogriješili dođu tebi i zamole Allaha da im oprosti, i da i Poslanik zamoli za njih, vidjeli bi da Allah zaista prima pokajanje i da je milostiv.“ Došao sam ti tražeći oprosta za svoje grijehe i tražeći tvoje zagovorništvo kod mog Gospodara. Onda je rekao (stihove):

O najbolji čije je kosti zemlja prekrila

Pa od njih zamirisaše doline i brda

Život dajem za kabur koji nastanjuješ

U njemu je čednost, dobrota i plemenitost

(Ovi stihovi se ispisani na stubu pokraj Poslanikovog, s.a.v.s., mezara)

'Utbi dalje pripovijeda: Rekao je to i otišao, a mene savlada san i vidjeh Allahovog poslanika, s.a.v.s., koji mi reče:“'Utbi, stigni beduina i obraduj ga da mu je Allah oprostio.“ (El-Ezkar, 336) Ovu predaju spominje i Hafiz Ibn Kesir u svom tefsiru (4/140) i kaže da je prenosi skupina učenjaka.

Poznate su i predaje o Bilalu, r.a., kada je došao iz Šama da posjeti kabur Allahovog poslanika, s.a.v.s. Takođe, bilježi se da je Ebu Ejjub El-Ensari, r.a, došao posjetiti kabur Poslanika, s.a.v.s., i da je stavio glavu na kamen tj. nišan. ( Predaju bilježe El-Hakim, Ahmed i drugi. El-Hakim kaže da je sahih prema uslovima Buharije i Muslima i s njim se složio Imam EZ-Zehebi)

Ibn Hadžer El-Askalani u svom komentaru Buharijine zbirke hadise spominje sljedeću predaju:“Prenosi Ibn Ebi Šejbe vjerodostojnim senedom od Malika ED-Dar(ij)a, koji je bio Omerov rizničar, da je rekao: Ljude je snašla suša za vrijeme Omera pa je došao neki čovjek kaburu Poslanika, s.a.v.s., i rekao: Allahov poslaniče, zatraži kišu svom ummetu, jer će pomrijeti. Allahov poslanik, s.a.v.s., mu je došao u snu i rekao:“ Otiđi Omeru“. Sejf u El-Futuhu prenosi da je čovjek koji je vidio pomenuti san Bilal bin El-Haris El-Mizeni, jedan od ashaba.“ (Fethul-Bari, 2/496)

Stavovi poznatih učenjaka o posjeti kaburovima učenjaka i evlija

Ibn Abidin, poznati hanefijski učenjak, u poglavlju „ O posjećivanju kaburova“ kaže:“ Što se tiče evlija, oni imaju različite stepene bliskosti kod Uzvišenog Allaha i posjetioci od njih imaju koristi spram njihovih spoznaja i duhovnih stanja. Rekao je Ibn Hadžer u svojim fetvama: Nemoj to (posjećivanje kabura evlija) ostavljati zbog novotarija i ružnih stvari koje se dešavaju kod njih, kao što je miješanje muškaraca i žena i slično, jer se dobra djela ne ostavljaju zbog takvih stvari, već je obaveza čovjeka da ih čini uz ukazivanje na novotarije ili njihovo uklanjanje, ukoliko je to moguće.“ (Reddul-muhtar, 3/150)

Mulla Ali El-Kari, takođe jedan od velikih hanefijskih alima, u predgovoru svog djela „Mirkatul-mefatih“ spominje riječi Imama El-Džezerija, velikog autoriteta u nauci o kiraetima, koji kaže:“ Posjetio sam njegov kabur (Imama Muslima) u Nejsaburu i pročitao sam kod njegovog kabura dio njegovog Sahiha s nijetom traženja blagoslova, pa sam osjetio tragove blagoslova i nadu uslišavanja u njegovom turbetu.“ (Mirkatul-mefatih, 1/64)

Imam Ibnul-Dževzi, poznati učenjak hanbelijskog mezheba, u svom djelu „Sifetus-safve“ spominje biografiju Ma'rufa El-Kerhija i kaže:“Njegov kabur je poznat u Bagdadu i kod njega se traži blagoslov. Ibrahim El-Harbi je govorio: Ma'rufov kabur je oprobani lijek.“ (Sifetus-safve, 1/401) Bitno je napomenuti da je Ibrahim El-Harbi bio veliki učenjak koji je učio od Imama Ahmeda.

Autoritet Islama, Imam Ebu Hamid El-Gazali, kaže:“ U to (putovanje radi ibadeta) spada posjeta kaburovima vjerovjesnika, neka je na njih selam, i posjeta kaburovima ashaba, tabi'ina, ostalih učenjaka i evlija. Svako onaj u čijem se viđenju traži blagoslov za vrijeme njegova života, posjetom njemu nakon njegove smrti se postiže blagoslov.“ (Ihja, 2/246)

Imam EN-Nevevi ističe da je preovladavajući stav učenjaka šafijskog mezheba da posjećivanje kaburova evlija nije zabranjeno (haram) niti pokuđeno (mekruh): „ Postoje različita mišljenja učenjaka oko putovanja radi posjete nekim drugim mjestima mimo ove tri džamije, kao što je posjeta kaburovima evlija, odabranim mjestima i slično. Šejh Ebu Muhammed El-Džuvejni, jedan od naših učenjaka, smatra da je to haram i taj stav preferira Kadi 'Ijad. Ispravno mišljenje kod naših učenjaka, kojeg zastupa Imamul-haremejni i drugi veliki učenjaci (muhakkikun), jeste da to nije zabranjeno niti pokuđeno.“ (Komentar Muslimovog Sahiha, 9/106) Na drugom mjestu, u biografiji šejha Nasra El-Makdesija, Nevevi kaže:“ Njegov kabur se nalazi u Babus-sagiru pored kaburova Muavije i Ebu Derda'a, neka je Allah zadovoljan njima. Ljudi ga često posjećuju i upućuju dove kod njega. Čuli smo od šejhova kako govore: Dova se uslišava kod njega subotom.“( Tehzibul-esmai vel-lugati, 2/126)

Ibnul-Hadždž, jedan od velikih malikijskih učenjaka, u svom poznatom djelu „El-Medhal“ odobrava posjetu kaburovima evlija radi postizanja bereketa i kaže:“ Uvijek su učenjaci i velikani, od mašrika do magriba, tražili blagoslov u posjeti njihovim kaburovima i osjećali su taj blagoslov, u svakom pogledu.“ Onda citira riječi šejha Ebu Abdillaha bin EN-Nu'mana:“ Blagoslov od evlija teče nakon njihove smrti onako kako je to bilo za njihovog života i dova kod njihovih kaburova te traženje njihovog zagovorništva je praksa istinskih učenjaka i autoriteta u vjeri.“ (El-Medhal, 1/255)

Čak i Ibn Tejmijje, koji je bio jako kritičan prema posjećivanju kaburova evlija, priznaje da ova mjesta imaju posebnu čast kod Allaha i da se kod njih dešavaju mnoge nadnaravne stvari i kaže:

„ Ovo se ne odnosi na ono što je preneseno da su neki ljudi čuli uzvraćanje selama iz kabura Vjerovjesnika, s.a.v.s., ili nekoga od dobrih ljudi, i što je Seid bin El-Musejjeb slušao ezan iz Poslanikovog, s.a.v.s., kabura u noćima El-Harre i slično tome. Sve ovo je istina i mi sada ne govorimo o tome. Postoji nešto što je veličanstvenije i uzvišenije od toga. Takođe, ono što se prenosi da je neki čovjek došao kaburu Vjerovjesnika, s.a.v.s., i požalio mu se na sušu koja ih je snašla te godine pa ga je (Vjerovjesnika, s.a.v.s.) vidio u snu i on mu je naredio da ode Omeru i prenese mu da sakupi ljude i čine kišnu dovu, mi ovdje ne govorimo o tome. Slične stvari su se često dešavale u vezi s nekim ljudima koji su manje vrijedni od Poslanika, s.a.v.s. i znam mnogo takvih događaja. Isto tako, neki su tražili od Poslanika, s.a.v.s., ili od nekog drugog iz njegovog ummeta neku potrebu pa bi im bila udovoljena. Ovakve stvari su se često dešavale, ali to nije ono o čemu sada govorimo...Takođe, sve ono što se spominje od počasti i nadnaravnih djela koja se dešavaju kod kaburova vjerovjesnika i dobrih, kao što je spuštanje svjetlosti i meleka kod njih, udaljavanje šejtana i životinja od njih te sprječavanje vatre od njih i onih u njihovoj blizini, zauzimanje nekih od njih za umrle koji su ukopani u njihovoj blizini i poželjnosti ukopavanja u njihovoj blizini, osjećaj smiraja i utjehe kod njih, spuštanja kazne na one koji ih nipodaštavaju, je istinito i mi ne govorimo o tome. Allahova počast i milost koja se nalazi u kaburovima vjerovjesnika i dobrih te mjesto i čast koju imaju kod Allaha je iznad onoga što zamišlja većina ljudi, ali sada nije prilika da se detaljno govori o tome.“ (Iktidaus-siratil-mustekim, 736)

Dakle, Ibn Tejmijje ne negira da su kaburovi poslanika i evlija blagoslovljena mjesta na koje se spušta Allahova milost i blagoslov, već zabranjuje posjetu tim mjestima radi ibadeta i dove smatrajući to putem ka širku.

Njegov učenik, Imam EZ-Zehebi, spominje mnogo predaja o posjećivanju kaburova učenjaka i evlija i učenju dove kod njih. Tako spominje na kraju biografije Imama Buharije događaj koji se desio u petom stoljeću po hidžri kada je stanovnike Semerkanda snašla velika suša. Učili su kišne dove, ali im kiša nije padala. Jednoga dana došao je čovjek poznat po svojoj pobožnosti kadiji Semerkanda i predložio mu da zajedno sa svijetom izađu do kabura Imama Buharije i tu prouče kišnu dovu. Kadija se složio s tim i poveo svijet do Buharijinog kabura gdje su učili dovu. Tada im je Allah poslao obilnu kišu koje je padala sedam dana. (Sijeru e'alamin-nubela, 12/469)

I Muhammed bin Abdul-Vehhab, pored svojih poznatih stavova o ovim pitanjima, na nekim mjestima u svojim djelima ne zabranjuje činjenje tevessula dobrim ljudima i posjećivanje njihovih kaburova. „Treća vrsta dove jeste da kaže: Allahu moj, molim Te Tvojim vjerovjesnikom, ili vjerovjesnicima ili dobrima. Ovo nije širk i mi to ne zabranjujemo ljudima, mada se prenosi od Ebu Hanife, Ebu Jusufa i drugih da su to smatrali pokuđenim. Međutim, to nije predmet našeg razilaženja s drugima.“ (ED-Durer ES-Senije, 2/84) Kao što ukazuje na jasnu razliku između onoga koji moli nešto od nekoga od ljudi, što nije dozvoljeno, i onoga koji moli samo Allaha čineći tevessul dobrim ljudima. „Gdje je ovaj (koji upućuje dove nekome od ljudi) u odnosu na onoga koji moli samo Allaha i nikoga pored Njega, ali kaže u svojoj dovi: Molim Te Tvojim vjerovjesnikom, ili poslanicima ili Tvojim dobrim robovima, ili odlazi na kabur Ma'rufa (Kerhija) ili nekog drugog da uči dovu kod njega, ali se obraća samo Allahu.“ (Muellefat EŠ-Šejh El-Imam Muhammed bin Abdul-Vehhab, Fetava ve mesail, 68)

Imam EŠ-Ševkani, komentarišući riječi Imama El-Džezerija da se dova uslišava kod kaburova dobrih, potvrđuje taj stav, ali ukazuje i na opasnost koja se nalazi u tome i kaže:“ Uslišavanje dove je uslovljeno da iz toga ne nastaje štetnost po vjeru, a to je da pripisuje tom mejjitu nešto što nije dozvoljeno, što se dešava mnogima koji posjećuju kaburove, jer ih zastranjivanje u tom pogledu može odvesti do onoga što je pripisivanje druga Uzvišenom Allahu.“ (Tuhfetuz-zakirin, 63)




Na osnovu ovog kratkog pregleda riječi nekih poznatih učenjaka možemo kazati da je posjećivanje kaburova evlija i učenjaka radi blagoslova i dove bila praksa prisutna među svim generacijama muslimana i da su takvu praksu odobrili mnogi poznati autoriteti u vjeri. Zar je moguće da su se tolike generacije muslimana i velikih učenjaka složile oko nečega što je zabluda i širk?! Naravno, ove posjete moraju biti lišene bilo kakvih neislamskih vjerovanja i običaja o čemu ćemo nešto više drugom prilikom, ako Bog da.




Gospodaru naš, ne dopusti srcima našim da skrenu, kada si nam već na Pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu, Onaj koji mnogo daruje.
underwater
Posts: 930
Joined: 02/08/2012 17:44

#361 Re: Tekije

Post by underwater »

Zikir ... je jaci i od talibanskog ludila ... evo malo iz lijepog i dervishane Afganistana :thumbup:

User avatar
nemampojma0
Posts: 1913
Joined: 27/11/2013 19:57
Location: Bosna ponosna

#362 Re: Tekije

Post by nemampojma0 »

Svaka cast.Ovo je ono sto se ceka,od njih ce sve i krenuti,ako Bog da.
:thumbup: :thumbup: :thumbup: Selam
User avatar
NokMot
Posts: 261
Joined: 18/01/2014 16:02

#363 Re: Tekije

Post by NokMot »

Ljudi moji šta se prepirete. Vjera je jedna. Sufije, selefije, vehabije, sulejmadzije, gulenovci, ovi, oni,.... svi su oni muslimani. Raspravljamo ko je veći vjernik i uporno radimo ono što je Iblis prokletnik uradio pa je bio proklet. Rekao je "Ja sam bolji do njega". Ostavimo raspravu i šuplju priču. I sufijama i selefijama akaid je isti, fikh je različit od podnevlja u kojem žive a sva četri su ispravna, svi padamo na isti način na sedždu i svi se prema Kibli okrećemo. Svi volimo Poslanika s.a.w.s.
Pogledajte šta nam rade, dovode pedere u grad, napadaju džamije, pale Kur'an a.š,... a mi se ovdje prepiremo oko nebitnih stvari. Ja sam sufija ali nikad u životu ne bih nekog stavio ispod sebe. Poštujem selefije jednako kao i sufije. Poštujem svakoga od koga mogu nešta naučiti. Rasprava je šejtanska i besmislena.

Selam alejkum.
User avatar
asurbanipal
Posts: 6692
Joined: 28/06/2010 15:54
Location: opet sam ti u kafani

#364 Re: Tekije

Post by asurbanipal »

Hunkar Hadži Bektaš Veli rođen ( 1248-1337) god. u gradu Nišaburu,u oblasti Horosan.Otac mu je sejjid Muhamed, a djed Ibrahim Mukerrem el Mudžaba,brat od Imama Ali Riza( a.s). Porijeklom je od loze Ehli Bejta,što podrazumjeva moto Volite one koji vole Ehli Bejt i izbjegavajte one koji nevole(poštuju)Ehli Bejt.Prvo obrazovanje stekao je u Nišaburu.Zbog invazije Mongola napušta Horosan, preko Nedžefa, Kerbele, Mekke, Medine, Halepa, Sivasa, Kayserija i Kiršehira dolazi u današnji Hadžibektaš(Sulucakarahoyuki) i tu se nastanio.Hadži Bektaš Veli,koji je došao u Anadoliju 1281.godine, 1373.godine u 92.godini života umro je u Kiršehiru.Njegov mezar nalazi se u Hadži Bektašu u kojem je proveo veliki dio života. Smatra se da je bio pod uticajem Ahmeda Yesevija, da je po Anadoliji širio njegovo učenje. Velike mase su tražile da ga posjete pa je izgradio tekiju. Uspio je okupiti ljude unutar jednog duhovnog jedinstva. Imao je važnu ulogu u uspostavljanju tolerancije,ljubavi i jedinstva među anadolskim narodom.
Organizacije Gazijan Rum, Ahijan Rum, Abdalan Rum i Bacijan Rum, tadašnji prestavnici društvenih institucija u Anadoliji, osnovane su i razvijene pod njegovim duhovnim vodstvom. Najvažnije djelo Hadži Bektaš Velija je knjiga Makalat . Bio je dušom vezan za Kur'an i Muhammeda a.s. Hadži Bektaš Veli, bez obzira na vjerske, jezičke, mezhebske razlike želio je ljude sastaviti u ljubavlju i tolerancijom i radio je na formiranju jednog spokojnog društva. Ove riječi pripadaju njemu : “I da te povrijede, ti nemoj vrijeđati“.
Prema mišljenju Hadži Bektaš Velija, vjere su svoju osnovu uzele iz ljubavi, a ljubav je svoj izvor uzela iz ljudskog srca. On je branio tezu da se ne može biti dobar musliman dok se ne bude dobar čovjek. A temelj postanka dobrim čovjekom donosi u svojoj maksimi: „Kontroliši svoje ruke,slabine i jezik“. Prema njegovu mišljenju „Ljubav i sažaljenje jesu odlike ljudskosti. Gnjev i pohota odlike su životinje“. U svojoj poeziji Hadži Bektaš Veli govori o općim moralnim principima. Navodeći primjere iz ajeta i hadisa objašnjava koliko su s aspekta života jedinke i društva važna i potrebna moralna načela poput strpljenja, skromnost, stid,velikodušnost i halal zarade, i koliko su ružna loša ponašanja poput dvoličnosti, oholosti, zavisti, laži, ogovaranje, haram zarada i sl. U svoj život Hadži Bektaš Veli prigrlio je ljubav i toleranciju, zahvaljujući ovim osobinama stekao je simpatije ljudi i bio im je uzor. On ističe da je ovo svoje mišljenje naučio iz hadisa Muhammeda a.s ,koji glasi: „Ja sam poslat da upotpunim lijepi moral.“

Hadži Bektaš Veli govori o putu (suluku), u kojem govori o četiri kapije.

Prva kapija je šerijat,
Druga kapija tarikat,
Treća kapija je marifet,
Četvrta kapija je hakikata.



Vasijet Hadži Bektaš Velije

Hadži Bektaš Veli diktirajući svoj vasijjet kaže: “Danas je četvrtak i danas ću preseliti na ahiret. Po mom odlasku napustite sobu i zatvorite vrata. Okrenite lice prema planini Čille i vidjet ćete jednog čovjeka koji ce jahati na sivom konju. Jedan zeleni šal će pokrivati njegovo lice. Pošto će sići sa konja i ostaviti ga pred moja vrata, on će za mene učiti sure Ja-sin. Kada odjaše i poselami vas, fino ga primite. On će me ogasuliti, dok me bude gasulio, posipajte mu vodu, pomozite mu... Neka sin Fatime Kadindžik, Hizir Lale bude moj nasljednik. On ce hizmetiti 50 godina i naslijedit će ga njegov sin Mursel koji će hizmetiti 48 godina. Njegov nasljednik će bit Jusuf Bali koji će biti u hizmetu 30 godina i dostići Allahovu bliskost. To je stanje ovog dunjaluka, oni koji dolaze će morati otići. Činite hizmet, prostirite sofre. Ako tražite pomoć, tražite je u džomertluku. Kada su ljudi tražili hrabrost i keramet'od Hz. Murteza (Ali), on je naredio Kambetu da postavi sofru! Neka svi koji ulaze u ovaj tarikat i oblaće njegovu hrku, traže musafire da im hizmete, neka ne postanu kao šejtani, neka ne uznemiravaju druge bespotrebno, neka se ne uzdignu nad drugima i neka ne budu zavidni...”

Ovako izgledaju neke od izreka Hadži Bektaš Velija,koje su sačuvane do današnjih dana, koje su raširene među narodima, koje je izrekao pod uticajem ajeta i hadisa i koje po svojoj suštini savjetuje ljubav prema čovjeku:

Budimo jedno,budimo veliki,bubimo živi.
Nisu od nas oni koji žive bez rada.
Iskrenost je kapija prijateljstva.
Ne zaboravite da je čak i vaš neprijatelj čovjek.
I da te uvrijede , ti nemoj uvrijediti.
Dajte obrazovanje za žene.
Ono što je teško tvome nefsu nemoj primjenjivati na drugog.
Očisti mjesto na kojem sjediš,zasluži novac koji zarađuješ.
Naš put trasiran je preko znanja i ljubavi prema čovječanstvu.
Najveće Bogom dato čudo, je rad.


Iza sebe je ostavio sljedeća djela: Mekalat (Riječi), Kitabul Fevaid (Knjiga o moralu), Šerh ul-Besmele (Komentar Bismile), Hurdename (Mali traktati) i Šathijja (Ekstazne izreke).

"Kažem ti, mog pira zna dunjaluk cijeli,
To je kutub svijeta, Hadži Bektaš Veli."
(Divan Ahmeda Gurbi-babe)


Image
User avatar
kritichar
Posts: 8678
Joined: 17/10/2010 09:51
Location: Sarajevo-x.com

#365 Re: Tekije

Post by kritichar »

nemampojma0 wrote:Temelj tarikata jest serijat,a tarikat je njegova nadgradnja.Da bi zidao sprat kuce,prvo moras imati temelje.Vjeru nikad niko nije savladao,a ona je svakog savladala,pa polako.Natovare ljudi sebi puno toga,pokusavaju da nadoknade propusteno,pa pocnu popustati,ne mogu da izdrze.A ne treba tako,ono sto je bilo prije Islama se ne broji(mislim na istinsko prihvatanje i pridrzavanje islamskih propisa),a Allah je Blag.Allahu su najdraza djela u kojima je covjek ustrajan,sto se kaze tanko,al jednako.Prvo se covjek treba iskreno pokajati(pravo pokajanje je "za grijehe se pokajati na grijehe se ne vracati"),zatim ucvrstiti u izvrsavanju Islamskih sartova,a onda se dopunjavati i prosirivati,te zalaziti u sustinu stvari.Ono sto ti je sudjeno nece te mimoici,pa se ne sikiraj.
znači šerijat treba naodgrađivati?
User avatar
zagortenej
Posts: 3903
Joined: 22/04/2013 13:27
Location: Arš

#366 Re: Tekije

Post by zagortenej »

zanimljiv clanak o sejhu Hasanu Kaimiji r.a.:

Image
Image

Image
User avatar
nemampojma0
Posts: 1913
Joined: 27/11/2013 19:57
Location: Bosna ponosna

#367 Re: Tekije

Post by nemampojma0 »

kritichar wrote:
nemampojma0 wrote:Temelj tarikata jest serijat,a tarikat je njegova nadgradnja.Da bi zidao sprat kuce,prvo moras imati temelje.Vjeru nikad niko nije savladao,a ona je svakog savladala,pa polako.Natovare ljudi sebi puno toga,pokusavaju da nadoknade propusteno,pa pocnu popustati,ne mogu da izdrze.A ne treba tako,ono sto je bilo prije Islama se ne broji(mislim na istinsko prihvatanje i pridrzavanje islamskih propisa),a Allah je Blag.Allahu su najdraza djela u kojima je covjek ustrajan,sto se kaze tanko,al jednako.Prvo se covjek treba iskreno pokajati(pravo pokajanje je "za grijehe se pokajati na grijehe se ne vracati"),zatim ucvrstiti u izvrsavanju Islamskih sartova,a onda se dopunjavati i prosirivati,te zalaziti u sustinu stvari.Ono sto ti je sudjeno nece te mimoici,pa se ne sikiraj.
znači šerijat treba naodgrađivati?
Šta je šerijat?
User avatar
kritichar
Posts: 8678
Joined: 17/10/2010 09:51
Location: Sarajevo-x.com

#368 Re: Tekije

Post by kritichar »

nemampojma0 wrote:
kritichar wrote:
nemampojma0 wrote:Temelj tarikata jest serijat,a tarikat je njegova nadgradnja.Da bi zidao sprat kuce,prvo moras imati temelje.Vjeru nikad niko nije savladao,a ona je svakog savladala,pa polako.Natovare ljudi sebi puno toga,pokusavaju da nadoknade propusteno,pa pocnu popustati,ne mogu da izdrze.A ne treba tako,ono sto je bilo prije Islama se ne broji(mislim na istinsko prihvatanje i pridrzavanje islamskih propisa),a Allah je Blag.Allahu su najdraza djela u kojima je covjek ustrajan,sto se kaze tanko,al jednako.Prvo se covjek treba iskreno pokajati(pravo pokajanje je "za grijehe se pokajati na grijehe se ne vracati"),zatim ucvrstiti u izvrsavanju Islamskih sartova,a onda se dopunjavati i prosirivati,te zalaziti u sustinu stvari.Ono sto ti je sudjeno nece te mimoici,pa se ne sikiraj.
znači šerijat treba naodgrađivati?
Šta je šerijat?
jel to ima više vrsta šeriata?
User avatar
zagortenej
Posts: 3903
Joined: 22/04/2013 13:27
Location: Arš

#369 Re: Tekije

Post by zagortenej »

Mene su svakodnevno salijetala pitanja u vezi sa smetenošću i kulturnim haosom u kojima su se Muslimani nalazili tih godina. Razmišljanje o uzroku – ili uzrocima - te konfuzije postalo je moja opsesija. Još i sad mogu sebe da zamislim kako svakodnevno šetam velikom trasom barake u kojoj sam bio zatočen pokušavajući da odgonetnem zašto muslimanska zajednica, koja je darovana predivnim duhovnim vođstvom sadržanim u Kur'anu i uzornom životu posljednjeg Božijeg poslanika, ima tome već više stoljeća ne uspijeva da dosegne jasni, na nedvosmislen način dati koncept šeri'ata putem koga bi se spomenuto vođstvo moglo ostvariti. I, jednoga dana, iznenada, stigao je odgovor na pitanje koje me je morilo: Muslimani nisu – i nikad neće moći – primijeniti šeri'at u rješavanju stvarnih problema svoga javnog i pojedinačnog života sve dotle dok to zakonodavstvo njima bude opskurno, nejasno i mutno – pa, dakle, i nepraktično – a takvo su stanje proizvele višestoljetne pravničke spekulacije i razlike. Bio sam snažno pogođen saznanjem da, ukoliko se ne bude nekim putem riješilo pitanje ogromne kompliciranosti islamskog zakondavstva, ukoliko se ono ne vrati svojoj nekadašnjoj jasnoći i jednostavnosti, Muslimani će biti osuđeni da se beskrajno spotiču u labirintu konfliktnih začkoljica oko toga šta jeste a šta nije "po šeri'atu" i sl.
Muhamed Asad
User avatar
asurbanipal
Posts: 6692
Joined: 28/06/2010 15:54
Location: opet sam ti u kafani

#370 Re: Tekije

Post by asurbanipal »

kritichar wrote: jel to ima više vrsta šeriata?

Ima. Onoliko koliko je bilo halifa ili vladara, toliko je bilo i šerijata. I danas je isto tako.
User avatar
kritichar
Posts: 8678
Joined: 17/10/2010 09:51
Location: Sarajevo-x.com

#371 Re: Tekije

Post by kritichar »

asurbanipal wrote:
kritichar wrote: jel to ima više vrsta šeriata?

Ima. Onoliko koliko je bilo halifa ili vladara, toliko je bilo i šerijata. I danas je isto tako.
šeriat je jedan, po definiciji šerijata
doduše ima više tumačenja, više pravnih škola, koje ako su ispravne ne smiju pobijati druge ispravne škole

ali mi ne slijedimo halife, naše je da slijedimo sunnet
User avatar
nemampojma0
Posts: 1913
Joined: 27/11/2013 19:57
Location: Bosna ponosna

#372 Re: Tekije

Post by nemampojma0 »

kritichar wrote:
asurbanipal wrote:
kritichar wrote: jel to ima više vrsta šeriata?

Ima. Onoliko koliko je bilo halifa ili vladara, toliko je bilo i šerijata. I danas je isto tako.
šeriat je jedan, po definiciji šerijata
doduše ima više tumačenja, više pravnih škola, koje ako su ispravne ne smiju pobijati druge ispravne škole

ali mi ne slijedimo halife, naše je da slijedimo sunnet
Vidis kako nadolazis-serijat je pravni sistem,vjerozakon.
Serijat jednako fikh.
A gdje duhovnost???
Takvo predstavljanje suneta,izjednacavanje s pravnim normama vjeru svodi na jednu suhoparnu kategoriju,tacnije od vjere pravi religiju.
Gdje slast vjerovanja,gdje duhovnost,osjecaj,gdje ljubav,radost?
I cudis se kad se kaze da je tarikat nadogradnja serijata? Uzdizanje covjeka na jedan visi nivo shvatanja,osjecaja,misljenja.Svakodnevno preciscavanje svojih djela,misli,govora...
Sunet ima vanjsku i unutarnju dimenziju.A sve zavisi od posude sta ce se u nju sipati.
Ako nesto ne razumijes,nemoj biti iskljuciv i napadati,bolje je to prouciti,pa onda donositi sud,a nikako pausalno,agresivno,zadrto poimati stvari.
Stalno se mora raditi,truditi,unaprijedjivati.
User avatar
kritichar
Posts: 8678
Joined: 17/10/2010 09:51
Location: Sarajevo-x.com

#373 Re: Tekije

Post by kritichar »

nemampojma0 wrote: Vidis kako nadolazis-serijat je pravni sistem,vjerozakon.
Serijat jednako fikh.
A gdje duhovnost???
Takvo predstavljanje suneta,izjednacavanje s pravnim normama vjeru svodi na jednu suhoparnu kategoriju,tacnije od vjere pravi religiju.
Gdje slast vjerovanja,gdje duhovnost,osjecaj,gdje ljubav,radost?
I cudis se kad se kaze da je tarikat nadogradnja serijata? Uzdizanje covjeka na jedan visi nivo shvatanja,osjecaja,misljenja.Svakodnevno preciscavanje svojih djela,misli,govora...
Sunet ima vanjsku i unutarnju dimenziju.A sve zavisi od posude sta ce se u nju sipati.
Ako nesto ne razumijes,nemoj biti iskljuciv i napadati,bolje je to prouciti,pa onda donositi sud,a nikako pausalno,agresivno,zadrto poimati stvari.
Stalno se mora raditi,truditi,unaprijedjivati.
Šerijat je vjersko pravo ili normativni aspekt islama, utemeljen na glavnim islamskim vrelima – Kur’anu, sunnetu, idžmau i kijasu , te označava sveukupnost pravila, odredbi, učenja i vrijednosti koje su dužni slijediti i primjenjivati svi muslimani.

I ta pravila su definisana Kur'anom i sunnetom i nemaš ti tu šta više dopunjavati, vjera je savršena i njeno uređivanje je završeno.
a ako govoriš o duhovnosti, to je tesavuf, nauka koja izučava ihsan, kao što je fikh nauka koja izučava islam ili akaid nauka za iman.
User avatar
asurbanipal
Posts: 6692
Joined: 28/06/2010 15:54
Location: opet sam ti u kafani

#374 Re: Tekije

Post by asurbanipal »

kritichar wrote:
I ta pravila su definisana Kur'anom i sunnetom i nemaš ti tu šta više dopunjavati, vjera je savršena i njeno uređivanje je završeno.

Pa zašto se onda ulema razilazi ? :D


I tesawuf nije nauka, iako ga pojedinci pokušavaju pogrešno predstaviti tako...
User avatar
kritichar
Posts: 8678
Joined: 17/10/2010 09:51
Location: Sarajevo-x.com

#375 Re: Tekije

Post by kritichar »

asurbanipal wrote:
kritichar wrote:
I ta pravila su definisana Kur'anom i sunnetom i nemaš ti tu šta više dopunjavati, vjera je savršena i njeno uređivanje je završeno.

Pa zašto se onda ulema razilazi ? :D


I tesawuf nije nauka, iako ga pojedinci pokušavaju pogrešno predstaviti tako...
Ulema se razilazi oko manje bitnih stvari, mekruha, menduba i sl.
a tamo gdje se razilaze oko sunneta, npr, dizanje ruku, tu imaju različita mišljenja ali i ne pobijaju jedni druge
i te podjele nisu podjele na više šeriata

a šta je onda tesavuf
Post Reply