Takva-film o bogobojaznosti

[Bosanac sa dna kace]

cuo sam da na Sarajevo film festivalu ima turski filnm Takva(Bogobojaznost), svi oni koje zanima religija, a posebno kako funkcionisu tarikati danas obavezno neka pogledaju.
ocekujem vase komentare i utiske.

[sarajevoxxxx]

cuo sam da na Sarajevo film festivalu ima turski filnm Takva(Bogobojaznost), svi oni koje zanima religija, a posebno kako funkcionisu tarikati danas obavezno neka pogledaju.
ocekujem vase komentare i utiske.

Moć i haram
Napisao admin
Subota, 25 August 2007
"Zato vrijeme mi ćemo nijemo posmatrati šta se događa, baš kao publika na predstavi „Takve“, a naši će nas „umjetnici“ preko svojih medija uvjeravati da su, zapravo, genijalni, ali da ih se, eto, mrzi. Nije tako, kao što ni priča o eventualnom obračunu Islamske zajednice sa mešetarima koji kupe novce igrajući se sa duhovnošću – nije nedostižna. Treba samo prezreti haram i okrenuti se vrijednostima. Imamo li za to snage?"
Piše: Ahmed BURIĆ (Oslobođenje)
Projekcija turskog filma „Takva“ (Čovjekov strah od Boga), održana u četvrtak, pretposljednjeg dana Takmičarskog programa na Sarajevo film festivalu, po mnogo čemu je bila različita od drugih.
Film je, naime, igrao na mnogo svjetskih festivala, od Toronta do Antalye, pa su ga profesionalci već mogli vidjeti. Sarajevske i ine festivalske lezihljebović e predstava u 22 sata i 15 minuta baš i nije previše interesirala: to je vrijeme u kojem već počinju neke od zabava na festivalu, tako da se dragocjeni čas za žurne treba „bacati“ u neklimatiziranoj sali, u kojoj nekakav Turčin propituje temeljna pitanja vjere. Ali ništa za to, u sali je bilo dosta ljudi iz Sarajeva, među njima dobar broj prigodno odjevenih vjernika, pa je predstava, s tog aspekta, bila pozitivno drugačija.

U fokusu priče koju je režirao Ozer Kiziltan, nesuđeni pravnik iz Istanbula, jeste Muharem. On je vrlo pobožan čovjek koji cijeli život mukotrpno radi kod Alija, gazde tranzicijskog tipa: on malo plaća, ali to Muharema „drži“ u životu.

Jadni Muharem, životareći, ne zna za bolje sve dok ga ugledni šejh ne pozove da radi za njegov red, vjersku zajednicu. Skupljajući kirije i prihode, Muharem zapada u dramu svog života: komercijalizacija vjere, u ovom slučaju islama, dovodi ga pred moralnu dilemu koja ga na kraju skoro potpuno slama.

Nespreman da s bilo kim podijeli svoju pobožnost, ali i sumnju – on stradava. Mlak prijem publike, jedva nekoliko dlanova koji su se spojili u pljesak, među ostalim govori i o tome da je kod nas još malo onih koji su se spremni suočiti s jednim od glavnih pitanja religije u nas – a to su komercijalizacija i merkantilizacija, baš ono o čemu govori rečeni film.

Posljednjih nekoliko dana javnost potresa afera oko autorskih prava za ilahije i kaside i pljačke koja se odvija pod plaštom organiziranja manifestacija duhovnog karaktera. Stvar je eskalirala otvorenim sukobom na relaciji autor ilahija – Islamska zajednica – organizator priredbe, tako da nam je sada čekati hoće li se to klupko rasplesti.

Do sad je, uglavnom, bilo tako da se o tome šutjelo. Slika koja se godinama ponavljala u sarajevskom poraću na spratu jednog sarajevskog pokopnog društva poetski i suštinski spada u Kiziltanov film. U film o nama, u kojem tako dugo i bezuspješno statiramo.

U toj slici je, naime, nekolicina „uglednika“ raspoređivala podobne kadrove u institucije koje su uspjeli zauzeti, dok bi se ispod njih obavljali mrtvozorni, zemaljski poslovi: troškovi dženaza čaršijskoj sirotinji tek izašloj iz rata su skupo naplaćivani, ali „red“ se nije osvrtao.

Valjalo je steći novce i moć , i to putem za koji u vjeri koju ispovijedaju postoji samo jedan naziv: haram. Vjerske zajednice u BiH, a u ovom trenutku je to najtransparentnije kad je Islamska zajednica u pitanju, nalaze se pred historijskim zadatkom. Vjernicima (koji su, valjda, 15 godina nakon rata doš li tobe) valjaće objasniti gdje su toliki novci i otkud tolika pohlepa kad su u pitanju vjerske manifestacije i zemaljski poslovi pod vjerskim obilježjima.

S druge strane, valja i one koji ne vjeruju uvjeriti da vjera nije moć i sila, nego blagost, kontemplacija, duhovno uzdizanje. Naši vjerski prvaci nisu se baš pretrgli u pokazivanju dobrih strana vjere. Zato već i dio mladog svijeta u društvu u kojem vjera ima jak, ako ne i presudan utjecaj, može doć i do tačke na kojoj će razočarenje nadjačati i naći se u poziciji u kojoj se našao junak filma,Muharem, nesposoban da se nosi s bremenom koji su mu postavili oni koje je smatrao autoritetima. Zato vrijeme mi ćemo nijemo posmatrati šta se događa, baš kao publika na predstavi „Takve“, a naši će nas „umjetnici“ preko svojih medija uvjeravati da su, zapravo, genijalni, ali da ih se, eto, mrzi. Nije tako, kao što ni priča o eventualnom obračunu Islamske zajednice sa mešetarima koji kupe novce igrajući se sa duhovnošću – nije nedostižna. Treba samo prezreti haram i okrenuti se vrijednostima. Imamo li za to snage?

Bh Muslim Monitor

[bibliotekar]

ama film ko film... nidje veze ni sa islamom, a jos manje sa bogobojaznoscu

[Bosanac sa dna kace]

ama film ko film... nidje veze ni sa islamom, a jos manje sa bogobojaznoscu

jesi ga uopste pogledo?

[stranac_]

...film u kome se pokazuje zensko tijelo sigurno ne moze biti reziran i napravljen od strane poboznih muslimana...

Film je rezirao mamlaz, a u filmu je prikazao mamlaze...

Kultovi licnosti, dervisaneri i sl. nemaju veze s istinskim Islamom...

[Bosanac sa dna kace]

ama ljudi jel iko gledo film i skonto o cemu se radi?

[venera888]

znam samo da je osvojio na SFF..morat cu pogledati

[a.basko]

... ovdje mozete skinuti film "takva"... potrebna je registracija...
http://www.sadrvan.com/

[venera888]

Turski film "Čovjekov strah od Boga" dobitnik Srca Sarajeva za najbolji igrani film
26.8.2007.

Svečanom ceremonijom dodjele nagrada u Narodnom pozorištu te projekcijom filma "Sicko" reditelja Michaela Moorea u kinu Heineken Open Air sinoć je završen 13. Sarajevo Film Festival.

Najboljim dugometražnim igranim filmom kojem je i dodijeljena nagradu Srce Sarajeva proglašen je turski film "Čovjekov strah od Boga" (Takva) reditelja Ozera Kiziltana. Najboljom glumicom proglašena je Saadet Isil Aksoy za ulogu u turskom filmu "Jaje", dok je Srce Sarajeva za najboljeg glumca uručeno bh. glumcu Saši Petroviću za ulogu u filmu "Teško je biti fin" reditelja Srđana Vuletića.

O nagradama za igrani film odlučivao je žiri u sastavu Jeremy Irons (predsjednik žirija), Ozgu Namal, Andrea Štaka, Frederic Maire i Meinolf Zurhorst.

Žiri je Specijalnu nagradu dodijelio makedonskoj rediteljki Teoni Strugar Mitevskoj za ostvarenje "Ja sam iz Titovog Velesa".

Srce Sarajeva za najbolji kratki film osvojio je film "Valovi" rumunskog reditelja Adriana Sitarua. O tome je odlučivao žiri Takmičarskog programa za kratki film u sastavu - reditelji Balint Kenyeres i Namik Kabil, te selektor programa "Director's Fortnight" Cannes Film Festivala Frederic Boyer. Specijalne plakete dodijeljene su kratkim filmovima "Tripice i luk" mađarskog autora Martona Szirmaia i "Rupa" Marka Šantića, rađen u slovenačko-hrvatskoj koprodukciji. Ostvarenje "Informativni razgovori" bh. reditelja Namika Kabila osvojilo je Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film, što je odluka žirija koji su činili Stefan Haupt, Adela Peeva i Tarik Samarah.

Specijalna plaketa žirija dokumentarnog filma pripala je filmu "Eho" srbijanskog reditelja Marka Popovića, a Nagrada za ljudska prava bugarskom filmu "Problem s komarcima i druge priče", rađen u režiji Andreja Paunova.

Počasnu nagradu Srce Sarajeva za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti i podršku radu Festivala, Sarajevo Film Festival je dodijelio i ove godine, a uručena je američkom glumcu i reditelju Steve Buscemiju.

Poklonici sedme umjetnosti su tokom devet proteklih dana 13. Sarajevo Film Festivala mogli uživati u 176 filmova iz 31 zemlje, prikazanih u okviru trinaest programa.

Festival je pratilo više od 600 akreditiranih predstavnika medija, a posjetila su ga i mnoga poznata lica iz svjetske kinematografije, među kojima i Fatih Akin, Steve Buscemi, Michael Moore, Jeremy Irons, Juliette Binoche i mnogi drugi.

(FENA)

[Bosanac sa dna kace]

...film u kome se pokazuje zensko tijelo sigurno ne moze biti reziran i napravljen od strane poboznih muslimana...

Film je rezirao mamlaz, a u filmu je prikazao mamlaze...

Kultovi licnosti, dervisaneri i sl. nemaju veze s istinskim Islamom...

pitam se dje su nasi fini pobozni muslimani da snime nesto bolje i kvalitetnije, nesto o cemu ce citav svijet pricat?