Strategija visokog obrazovanja u BiH: Društveni vs. tehnički

[nellington]

Strategiju visokog obrazovanja i stvaranja kadrova i nemamo, to je bar jasno - međutim svako od nas ima svoju viziju. Najčešće se pri iznošenju takve vizije sukobe stavovi onih koji vide kadrove sa društvenih fakulteta kao prioritet sa onima koji u tehničkim fakultetima vide isključivu viziju napretka.

Pošto je takav sukob izbio na temi http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... 37&t=78012 gdje mu baš i nije mjesto - otvaram ovu temu za diskusiju.

Zamolit ću učesnike da tema ne prerasta u flamewar - samo zrela, konstruktivna diskusija je dozvoljena. Hvala.

[nellington]

Neki dan smo komentarisali ovo na fakultetu - UNSA i ima ukupno 40.000 studenata Mislim da ćemo dobiti nevjerovatne pogodnosti od Telecoma pri kupovini nekih krš 'malih bombonjera' i to je sve - ali živi bili pa vidjeli.

[nellington]

Ko zna šta oni misle. Telecom u svojim pamfletima piše nejasne i proizvoljne rečenice - Živi bili pa vidjeli.

[high_volume]

Nece niko da diskutuje o ovome...

Mene zanima nesto drugo...
40 hiljada laptopa za studente UNSA

Jel zna iko ista o ovome, jel stvarno cilj pokloniti studentima toliko laptopa ili se snima skrivena kamera?

Znate kad će 40.000 sarajevskih studenata ugledati SVOJ - BHTelecom laptop ? - NIKAD

40.000 x (min)300 KM = 12.000.000 KM - u istom odijelu, iz jednog džepa u drugi...

Priča o 40.000 laptopa je ljigav pokušaj da se pridobije 40.000 glasova u oktobru, pa da ni u naredne 4 godine nemamo strategiju visokog obrazovanja, npr.

[amrica]

Ovo o laptopima je

Kao onaj sto mu je nepoznati stric iz Toga ostavio 12 miliona nekih para



A sto se tice ovih gorepomenutih faxova, ne mogu jedni bez drugih, nije to nadmetanje, i nepostoji pravilo, da je, napr. svako ko zavrsi jednu vrstu faxa nesto pametniji ili sposobniji ili utjecajniji ili ce zaraditi vise love.... Manje vise je do pojedinaca.
A koji je fax tezi kako za koga.... Neko ce poloziti sve matematike, informatike, statike.... a ne bi polozio Rimsko pravo da 10 godina samo to buba... ili obrnuto.

I jos pitanje: gdje tu spadaju medicina, stomatologija, farmacija, veterina...poljoprivreda, sumarstvo, ? U drustvene? U tehnicke? u prirodne?

[MAN-lion's coach]

.........

[P!nk]

Sumarstvo je biotehnicki fakultet... sta cemo sad?

[Toto]

Obrazovanje je univerzalan proces i nije odredjen nikakvim podjelama i sektasenjima. Svaka podjela je samo organizcone prirode. A svaki konflikt zasnovan na tim podjelam je samo intelektualni turbo folk, sund, zuta stampa.

Moju viziju obrazovanja je najlakse izreci pukom copy/paste tehnikom mudrosti neponovljivog Konfucija:

"Sest odanih sluga imam. Od njih sam stekao znanje, a to su:
Sta?
ZAsta?
Kako?
Kada?
Gdje?
Ko?"

Fakultet koji me nauci da odgovorim na ovih sest pitanja -u bilo kojoj djelatnisti- ispunio je moju viziju obrazovanja. Nebitno je je li se radi o gramatici i knjizevnim jezicima ili se radi o informatici i programskim jezicima.

Poslije misije i vizije dolaze glavni i sporedni ciljevi. Glavni cilj visokog obrazovanja je -za mene- znanje. Dok je glavni cilj srednjeg obrazovanja vjestina.


Gramaticka i informaticka pismenost je vjestina. Onaj ko ima gramaticku pismenost nema i znanje da ispise esej, prozni tekst, roman, novinarski clanak, filmski scenari, studiju slucaja, diplomski rad. Isto kao sto aktivni korisnik photoshopa posjeduje samo vjestinu obrade fotografije pomocu nekog alata a nema znanje da pomocu nekog programskog jezika napravi photoshop, google, kompjuter.

inzenjer.. ingenius na latinskom znaci: snalazljiv, kretaivan, onaj ko zna rjesavati probleme visoko obrazovanje trena da stvara kretaivce i snalazljivce..


Moja vizija "visokoserijskog" visokog obrazovnja buducnosti je bazirana na cinjenici da je danas upotrebna vrijednost svake diplome 5-7 godina. tako da bih ja visoko obrazovanje i radni vijek organizaova u povezan lanac koji bi pojednostavljeno izgledao : 2 godine obrazovanja; 5-7 godina rada; jedna god. prekvalifikacije/dokvalifikacije; pa 5-7g rada, 1 god obrazovanja i tako do penzije.

Sustinski problem naseg viskog obrazovanja je u tome sto to Univerziteti nisu hramovi za obrazovanje studenata, vec su to fabrike za zaposljavanje nastavnika, gdje su studenti nusprodukat.
Danasnji razvoj nauke i tehnologije je takav da je basnoslovno skupo da naucno istrazivacki radnik trosi vijeme na obrazovanje studenata a besmisleno je da se nastavnik bavi naukom u prekovremenom radu.

Naucno istrazivacki radnici bi se trebali baviti samo obrazovanjem doktoranata, akademika i nobelovaca

Ovi antagonizmi na relaciji drustvenjaka i prirodnjaka su samo odraz poremecenog sitema vrijednosti u nasoj zajednici.
McDonallds na pljekavici obrne 30 milijardi $ godisnje, sto je vise nego bih bruto drustveni p.
Jedan od razloga takvom uspjehu je sto vec 50 godina McD ima Hamburger Univerzitet. Bih nema Cevap Univerzitet jer nasi Univerziteti nemaju ni znanja ni vizije da naprave Cevap univerzitet.
postjenje hamburger Univerziteta nedvosmisleno i znanstveno svjedoci da 30 milijardi dolara na pljekavici pravi univarzalan tim, a nikalo neki mesar, penzionisani fudbaler, ekonomista, prehrambeni tehnolog, magistar ili akademik.
Vrijeme Tesle, Dajmler Benza, Tupoljeva, Vajat Erpa je davno proslo. Zajednice ravijaju timovi. A nasi profesori gledaju kako ce nekoj studentici napravit novog Teslu, Huga Hefnera.

[michio]

Istocne zemlje su tehnicki i prirodno-matematicki orijentisane. Na prvi pogled to ne izgleda tako. Evo i FBiH je imala barem 3 inzinjera za premijera.

O matematickim olimpijadama i zeznutim profesorima matematike se moze cuti samo na istoku.

[Barcafan]

Puna nam je zemlja nepismenih i polupismenih inžinjera i magistara, ne bi me iznenadilo da naiđem i na ponekog doktora... koji uglavnom dolaze sa tehničkih fakulteta. Mislim da su neke stvari potpuno zapostavljene na takvim fakultetima, jezik i izražavanje prije svega, možda malo i sociologije i psihologije ne bi škodilo na svim tehničkim fakultetima i to ne da budu neki sporedni predmeti koje svako može položiti na nivou sa TZO već da budu jednako važni kao i ostali tehnički predmeti.

Kako zemlja može napredovati sa nepismenim magistrom koji se kandidovao za funkciju gradonačelnika u jednom određenom gradu ako on tokom svog mučnog obrazovanja učio isključivo o mašinama, kablovima, transformatorima i slično.

Prilikom pohađanja srednje škole, koja je, možda ćete se iznenaditi, bila tehničkog karaktera, imao sam priliku uvjeriti se u sve te nedostatke jer je 99% predavačkog kadra u mojoj školi bilo sastavljeno od takvih inžinjera koji su nam neke društvene pojave objašnjavali primjerom utikača i utičnice ili slično. A pedagogija i odnos prema učenicima tokom predavanja u ovom slučaju su priča za sebe, no moram priznati, da nisam imao takve profesore danas možda ne bih bio ono što jesam. Možda takvi polupismeni i poluobrazovani profesori jesu na mene pozitivno djelovali na neki način ali sam siguran da nisu djelovali pozitivno na 90% učenika koji su prošli njihove časove i koje su ubijali u razum i unazađivali u socijalnom i obrazovnom napretku raznim pričama o, ponavljam, utikačima i utičnicama, zatim klasifikacijom i vrednovanjem pojedinog učenika na samom početku srednjeg obrazovanja, proricanje njegove budućnosti da li će upisati fakultet ili će rintati u javnom preduzeću za održavanje gradske čistoće. Kao učenikov san, takvi profesori su obično nametali zaposlenje u rudniku ili elektroprivredi koje je bio vrhunac svih ciljeva koje je jedan izgubljeni srednjoškolac, budući poslušnik sistema koji se zasniva na principu "nije se s rogatiJem bosti", mogao imati.

Ovo što napisah možda nekima koji su pohađali neku gimnaziju u Sarajevu možda neće baš zvučati kao realnost, ali ja garantujem da je ovo stanje koje obuhvata 95% kompletnog obrazovnog sistema u BiH i taj isti obrazovni sistem smatram direktnim krivcem za kompletno stanje u narodu, opšti kukavičluk nedostatak hrabrosti za poduzimanjem samostalnih koraka ili suprotstavljanje nasilništvu i korupciji na koje nailazimo na svakom koraku svakodnevno. Da, to počinje u srednjem obrazovanju nastavlja se na fakultetima i finalizira zaposljenjem kojim većina prosječnih Bosanaca prodaje svoju dušu u ruke onoga ko mu je "sredio" posao i zaklinje se na vječitu dosljednost poslovici "ne grizi ruku koja te hrani".

A na kraju, možda bi problem mogao biti riješen, malo boljim društvenim obrazovanjem kadrova na tehničkim fakultetima. Zanimljivo, zar ne?

BTW osjećam se bolje nakon gore napisanog

P.S.
Samo, malo me zabrinjava činjenica da sve češće nailazim na poprilično nepismene svršenike nekih društvenih fakulteta, posebno nekih fakulteta kao što je žurnalistika gdje nepismenost ni u kom slučaju ne smije postojati.

[atko]

@Barcafan ... da je meni tvoja glava da se odmorim