Stanje u drvnoj industriji

[seldzuk]

Pomisao da je drvna industrija jedna od ili najstarija industrijska grana u BiH tjera na plakanje kada se uzme situacija u njoj danas. Koliko me zaboljelo kada sam djeci kupio drveni vozić od 10 KM u Meractoru, naravno Made in PRC. Ili kada u OBI-ju vidiš kojekakve držalice za lopate itd. proizvedene u Njemačkoj. Naravno, ovo nije odraz stanja, ali ni ono što možemo inače čuti o trupcima, Krivaji itd. ne daje puno optimizma.
Prilično me iznenadio jedan tekst sa sajta drvo.ba koji govori o našoj drvnoj industriji.


Drvna industrija u Bosni i Hercegovini

Drvna industrija u Bosni i Hercegovini smatra se jednom od najperspektivnijih industrijskih grana. Prije raspada bivše Jugoslavije i rata nakon toga, bh. kompanije iz sektora drvne industrije bile su poznate širom svijeta. Tih godina kompanija
Konjuh Živinice posjedovala je najveću tvornicu u Evropi za proizvodnju stolova, zavidovićka Krivaja imala je najveću evropsku tvornicu za proizvodnju tokarenih stolica sa masivnim sjedištem, dok je, recimo, u okviru šumsko-industrijskog preduzeća Šipad Sarajevo postojalo nevjerovatnih 220 proizvodnih pogona.
Tada su kompanije iz sektora drvne industrije BiH većinu svojih proizvoda izvozile na zahtjevna svjetska tržišta. Dok je švedska IKEA bila još u povojima, BiH je bila drugi po veličini evropski izvoznik namještaja u Sjedinjene Američke Države, sa neznatno količinski manjim izvozom iza prvoplasirane Italije. Izvoz je u to vrijeme rastao geometrijskom progresijom: za samo deset godina, krajem osamdesetih, BiH je povećala izvoz namještaja na američko tržište za čak 5,8 puta.
No, u ratu je većina proizvodnih kapaciteta bh. drvoprerađivačkog sektora uništena. Gotovo potpuno je nestala, recimo, mogućnost proizvodnje iverica i mediapan ploča, koje su se prije rata proizvodile u količinama od 223.000 (iverice) i 90.000 (mediapan) kubnih metara godišnje. Proizvodnja montažnih drvenih kuća pala je sa 250.000 na samo 30.000 metara kubnih, a proizvodnja šibica, kao i pluta praktično je potpuno nestala.
Umjesto nekada prosperitetne industrijske grane nikle su brojne pilane, velikim dijelom nelegalne. Radeći bez ikakvih dozvola za rad i uplata doprinosa i dažbina, za samo par godina one su razorile šumski fond Bosne i Hercegovine. Dobrim dijelom ovakvom stanju u drvnoj industriji BiH kupovali su Svjetska banka i MMF koji su prije četiri godine spriječili zahtjev privrednika da se zabrani izvoz sirove rezane građe i trupaca iz naše zemlje.
Shodno tome, i statistika bilježi značajno povećanje „proizvodnje“ u sektoru primarne obrade drveta (u prevodu to znači oboriti drvo, odsjeći grane i trupac natovariti na kamion za transport), a pad finalne proizvodnje u poratnim godinama. Recimo, proizvodnja kuhinjskog namještaja u BiH je sa 118.120 kubnih metara iz 1997. godine pala na 96.892 kubna metra u 2000. godini. Prije rata, samo Konjuh Živinice je proizvodio oko 600.000 kubnih metara kuhinjskih stolova.
Nekadašnje velike sisteme, poput Šipada, Krivaje i Konjuha, zamijenile su male firme, od koje neke posluju gotovo u potpunoj ilegali i koje se uglavnom bave izvozom trupaca. Procjenjuje se da danas u BiH posluje oko 1.500 kompanija u sektoru drvne industrije koje oko 70 posto svoje proizvodnje izvoze, a više od dvije trećine tog izvoza se odnosi na primarnu rezanu građu. S druge strane, sve relevantne informacije i istraživanja u sektoru drvne industrije pokazuju da u BiH trenutno postoji oko 2.000 pilana, većinom nelegalnih, od čega je čak 1.300 smješteno na teritoriji Federacije BiH.
No, i u tako teškoj situaciji bh. proizvođači se ipak bude. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, izvoz namještaja iz BiH je u najvećem obimu išao prema Njemačkoj i u prošloj godini je, u odnosu na prethodnu, povećan za 103 posto. Proizvodnja namještaja lani je povećana za 35 posto u odnosu na godinu ranije, a izvoz za 26,8 posto. Najveći udio u porastu proizvodnje, kao i izvoza, iskazale su kompanije Konjuh, Jadrina, Krivaja, Standard, Dallas, Palavra, Impregnacija Holz, Kesten, Fis, Finvest, Nord Ent, HMM i tako dalje.
Naravno, ovakve stidljive ali ipak dobre rezultate poslovanja prepoznali su i investitori na Sarajevskoj berzi koji su posljednjih mjeseci intenzivirali kupovinu dionica onih kompanija iz drvnog sektora čiji se vrijednosni papiri nalaze u ponudi na berzi. To su prije svega Standard Sarajevo, Konjuh Živinice, Namještaj Gradačac i ŠIP Stupčanica Olovo.
Vrijednost dionica svih ovih kompanija, čak i u slučaju zaokružene vlasničke strukture, kao u slučaju Standarda Sarajevo, porasla je značajno u posljednjih nekoliko mjeseci i godina. Dionice Konjuha Živinice su se početkom izlaska na berzu prodavale po 7 KM, a danas po 65 KM. Tako je i sa Standardom, čija je vrijednost dionica otišla sa 3,28 na 50 KM. I u slučaju ŠIP Stupčanice Olovo, najveće legalne pilane u FBiH, situacija je slična: vrijednost dionica je sa 5,5 otišla na 16 KM.
A kakva je perspektiva kompanija iz sektora drvne industrije čije su dionice izlistane na berzi? Odgovor je jednostavan - relativno o većina tih kompanija nije ono što je nekad bila, niti imaju zavidne tehnološke mogućnosti, one se ipak bave poslom u kojem nije tako teško uspjeti kao u nekim drugim sektorima. Upućeniji u trenutno stanje na tržištu znaju da je dovoljno da posjedujete bilo kakvo drvo i da će kupci pronaći vas umjesto da vi tražite njega. To, recimo, daje dobru perspektivu za Stupčanicu Olovo.
Malo teža situacija je sa proizvođačima, koji se ipak trebaju potruditi da dizajniraju i proizvedu namještaj, montažnu kuću ili pak obične ploče. No, i te kompanije, kako vidimo iz dosadašnjih analiza kretanja njihovih dionica na berzi, imaju svijetlu budućnost. Loše se piše velikim sistemima poput zavidovićke Krivaje, koji su godinama sistematski uništavani i rasparčavani, iako bi se u osnovi i ova kompanija, kada bi bilo volje i znanja, mogla oporaviti.
Nema, dakle, nikakve sumnje da kompanije iz drvne industrije BiH čeka koliko-toliko svijetla budućnost, koja će se vjerovatno odraziti povoljno i na vrijednost dionica na berzi. No, u ovom slučaju, kao uostalom i u svim ostalim, preporuka malim investitorima glasi: ne vjerujte glasinama, a prije investiranja vašeg novca u bilo koje dionice dobro provjerite kompaniju, raspitajte se da li se i čime bavi, kakve su i jesu li redovne plate radnicima, imaju li proizvodnju i izvoz, te kakva je trenutna tržišna vrijednost njihovih dionica na berzi. Tek nakon podrobne analize moguće je donijeti odluku o eventualnom ulaganju novca u dionice.

http://drvo.ba/drvna-industrija-u-bosni ... ovini.html

[michio]

Moglo bi biti perspektivno. Samo kakvi smo sa dizajnerima ako je izvoz u SAD bio toliki? Ja barem nikad nisam čuo ili je sve dolazilo iz Italije.

[seldzuk]

15.01.2010 - ŠUMARSTVO I DRVNA INDUSTRIJA U OGROMNIM PROBLEMIMA - MNOGA PREDUZEĆA PRED STEČAJEM

SARAJEVO, 15. januara (FENA) - U šumarstvu i drvnoj industriji FBiH problemi su brojni, zbog čega oba sektora u protekloj godini imaju pad i proizvodnje i izvoza, a tu se prvenstveno treba osvrnuti na sredstva iz izdvajanja za Opće korisne funkcije šuma (OFKŠ), nepostojanje zakona o šumama, rad nelegalnih pilana, favoriziranje kod snabdijevanja sirovinom, kao i ispravnost rada inspekcijskih organa, rečeno je danas u Sarajevu na pres-konferenciji Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Privrednoj komori FBiH. Midhat Ahmetović, dopredsjednik Grupacije kazao je da je nezamislivo nepostojanje zakona o šumama u FBiH kada se uzme u obzir činjenica da je 53 posto teritorije BiH pod šumom te da šumarstvo i drvna industrija predstavljaju okosnicu bh. izvoza. Vlada FBiH, kako je rečeno, s ciljem prevazilaženja pravnog vakuma, donijela je Uredbu o šumama s periodom važnosti od 90 dana, ali to nije neko rješenje s obzirom na to da su uposlenici u šumarstvu i drvnoj industriji skeptični prema parlamentarnoj brzini donošenja zakona. Proizvodnja šumskih sortimenata u deset mjeseci 2009. smanjena je za 19 posto, njihova prodaja za 18,5 posto, a prerada drveta u 11 mjeseci 2009. za oko 20 posto, kao i proizvodnja namještaja. Predsjednik Grupacije šumarstva Zdenko Laštro istaknuo je da je velika većina šumskih preduzeća pred stečajnim postupkom, a da su uz to i kreditno zadužena te da nisu isplatila potraživanja radnika. - U šumarstvu i drvnoj industriji FBiH radi oko 20.000 osoba i sada smo u tolikim problemima da je pitanje može li se iz njih izaći. Osim zakonske regulative, nedostaju nam certifikati za izvoz, pa je upitno da li ćemo za dvije do tri godine uopće moći izvoziti - kazao je Laštro. Predstavnici Grupacije šumarstva i drvne industrije FBiH upozorili su i na nenamjensko korištenje Sredstva općekorisnih funkcija šuma (OFKŠ), upozorivši da ta sredstva izdvajaju svi pravni subjekti i da ih uplaćuju u milionskim iznosima u budžete kantona i Federacije BiH. Ta netransparentnost, kako kažu, umnogome zaustavlja rekonstrukciju šuma, šumskog zemljišta i šumsko-uzgojne radove. Također je ocijenjeno da milionskim štetama u šumarstvu i drvnoj industriji doprinos daje i nepostojanje izvoznih subvencija, odnosno poticaja te povećanje prodaje namještaja 'nacrno'. Ovom prilikom, direktor Federalne uprave za šumarstvo Omer Pašalić istaknuo je da je u toku izrada Šumarskog programa FBiH koji će definirati šumarsku politiku i strategiju šumarstva u FBiH te dodao da bi FBiH mogla za dvije godine imati certificirane šume. Međutim, ocijenjeno je i to da treba još dosta uraditi s Vladom na harmonizaciji legislative kako bi domaći proizvod u uvjetima liberalizacije tržišta bio konkurentan.

http://www.kfbih.com/loc/default.wbsp?p ... STE%C8AJEM

[uvjek dobar gost]

Krivaja... Stupčanica, Stakorina.... svaki grad veći skoro pa je imao firmu koja se bavila drvetom... sjekla ga, transportovala, oblikovala... ili šta već je rađeno...
Sve to je sjebano privatizacijom, zadnji primjer jeste Krivaja... sve je sjebano zbog sitno-šićarskog interesa par ljudi, dok poslove izgubilo je nekoliko desetaka hiljada ljudi ...
Potencijala ima, šume ima još uvijek.. no sa ovolikim nemarom, divljom sječom, propadanjem nekadašnjih giganata... kako prerađivačkih tako i prodajnih.. i sa ovom politikom koja radi sve na štetu ove industrijske grane... nema naprijed već samo nazad...

Ako se nastavi ovako scenario sljedeći je... divlja sječa i ilegalna trgovina šumskim blagom će se nastaviti, trupci će slobodno putovati preko granice u Hrvatsku, Srbiju ili plafon do Italije u bescijenje, a vraćati će se nama namještaj od furnir ploča i iverice.. šuma će se prorijeđivati i kopniti i dalje.. jer niko se ne brine o bolestima i adekvatnom pošumljavanju...

Potom idu klizišta koja će nositi kuće, zgrade i velike piljare.....

[PipiDugaDevetka]

Potom idu klizišta koja će nositi kuće, zgrade i velike piljare.....

Nestaće i vode za piće jer šuma = voda za piće.

Poslije svakog rata i kojekakvih bh. kataklizmi, uvijek je Bosnu ''izvlačilo'' šumsko blago, drvo.
Naredna kataklizma će biti upravo nestanak šuma, vode,...Nestanak Bosne...

[IHAVEDREAM]

....Zaboravili svi na veliki SIK " MAGLIC" (poslovao u sastavu SIPADA.....)....