Sta nauciti od poplava i klizista, kako dalje

Post Reply
stari grad Visegrad
Posts: 2215
Joined: 23/03/2009 18:35

#1 Sta nauciti od poplava i klizista, kako dalje

Post by stari grad Visegrad »

Svake godine se u Bosni i Hercegovini desavaju poplave, spasavnje zivota ljudi i stoke, stres, unistena imovina, unisteni putevi, unisteni usjevi,.
Prirodna katastrofa je zadesila nasu zemlju. Svi koji mogu pomoci pomazu na sve nacine. Pokazali smo da smo narod velikog srca. Sva BiH i dijaspora se digla na noge da pomogne.

Sta mozemo popraviti u bududcnosti?

1. Korita rijeka se trebaju urediti i dimenzionirtai na stogodisnje vode. Znaci ograditi korita. U koritima rijeka se ne trebaju graditi kuce ni zgrade.
2. Trebamo obrazovati narod gdje je bezbiejdno garditi kuce, kuce trebaju imati dobre temelje povezane na stijenu ako je moguce. Za sve su krivi urbanisti koji daju dozvole za gradnju kuca na potencijalnim klizistima i u koritima rijeka. Kako toi opcinare aju dozvole? Valjda znaju gdje su korita i potencijanla klizista (?)
"Profesor sa Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajavu dr. Muriz Spahić kazao: "Urbanističke saglasnosti daju bez prethodne konsultacije sa stručnjacima, a i sami građani, kaže on, skloni su potplaćivanju inspekcija kako bi dobili potrebne dozvole, što im se kasnije obije o glavu."

Treba se napraviti nekoliko tv emisje sa arhiktima, geolozima i kvalitetniim urbanistima i objasniti ljudima kako i gdje se trebaju garditi kuce! Koje su posljedice lose odabrane lokacije? Reprize davati svaki mjesec. Pisati u novinama. Pozvati na odgovornost opcinare koji su dali saglasnost i dozvole za granje kuca gdje ne treba i koje su sada unistene. Pozvati na odgovornost sve politicare u vlasti koji njer nisu obeznjedili novac za uredjenje korita rijeka.
KATASTROFA
Dr. Spahić: Za klizišta nije kriva priroda već bespravna gradnja i korumpirani općinari!
16 May 14 - 18:04:03
Profesor sa Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajavu dr. Muriz Spahić kazao je u izjavi za bh. novinsku agenciju Patria (NAP) da za klizišta koja su u posljednja tri dana uništila na desetine kuća širom BiH ne treba kriviti prirodu, već lokalne vlasti koje ljudima dozvoljavaju gradnju u zonama gdje se ne bi smjelo graditi.

Praksu i nauku u BiH, tvrdi profesor, malo ko poštuje. Urbanističke saglasnosti daju bez prethodne konsultacije sa stručnjacima, a i sami građani, kaže on, skloni su potplaćivanju inspekcija kako bi dobili potrebne dozvole, što im se kasnije obije o glavu.

- Klizišta se najčešće dešavaju na slojevima koja su u podlozi glinovita. A posljedica su natapanja površinskog sloja zemlje, koje usljed gravitacije i opterećenja u jednom trenutku počne kliziti – objašnjava dr. Spahić za Patriu.

Ali, ukoliko se poštuju preporuke i mišljenja struke, na takvim mjestima se neće graditi i do katastrofa neće ni doći.

On navodi da je klizišta moguće predvidjeti analizama, odnosno, da je potencijalna klizišna područja moguće otkriti na vrijeme te takva područja ne koristiti za izgranju, već u druge srvhe.

Na taj način moguće je spriječiti katastrofe koje su upravo posljednjih dana zahvatile našu zemlju.

- Kako opštinari mogu dozvoliti ili izdati građevinsku saglasnost čovjeku koji hoće da pravi kuću u vodoplavnoj zoni. Imate primjere da ljudi dobiju dozvole da prave kuće u dijelovima koji su sastavni dio korita rijeka. Pa kako se onda možemo čuditi kada te kuće budu poplavljene – kaže dr. Spahić.

Dodaje i to da oni koju daju sporne urbanističke saglasnosti, a to su svakako i naplatili, onda, kaže on, za to moraju i odgovarati u slučaju šteta.
HM 2011
Posts: 4736
Joined: 26/06/2011 22:58

#2 Re: Sta nauciti od poplava i klizista, kako dalje

Post by HM 2011 »

stari grad Visegrad wrote:Svake godine se u Bosni i Hercegovini desavaju poplave, spasavnje zivota ljudi i stoke, stres, unistena imovina, unisteni putevi, unisteni usjevi,.
Prirodna katastrofa je zadesila nasu zemlju. Svi koji mogu pomoci pomazu na sve nacine. Pokazali smo da smo narod velikog srca. Sva BiH i dijaspora se digla na noge da pomogne.

Sta mozemo popraviti u bududcnosti?

1. Korita rijeka se trebaju urediti i dimenzionirtai na stogodisnje vode. Znaci ograditi korita. U koritima rijeka se ne trebaju graditi kuce ni zgrade.
2. Trebamo obrazovati narod gdje je bezbiejdno garditi kuce, kuce trebaju imati dobre temelje povezane na stijenu ako je moguce. Za sve su krivi urbanisti koji daju dozvole za gradnju kuca na potencijalnim klizistima i u koritima rijeka. Kako toi opcinare aju dozvole? Valjda znaju gdje su korita i potencijanla klizista (?)
"Profesor sa Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajavu dr. Muriz Spahić kazao: "Urbanističke saglasnosti daju bez prethodne konsultacije sa stručnjacima, a i sami građani, kaže on, skloni su potplaćivanju inspekcija kako bi dobili potrebne dozvole, što im se kasnije obije o glavu."

Treba se napraviti nekoliko tv emisje sa arhiktima, geolozima i kvalitetniim urbanistima i objasniti ljudima kako i gdje se trebaju garditi kuce! Koje su posljedice lose odabrane lokacije? Reprize davati svaki mjesec. Pisati u novinama. Pozvati na odgovornost opcinare koji su dali saglasnost i dozvole za granje kuca gdje ne treba i koje su sada unistene. Pozvati na odgovornost sve politicare u vlasti koji njer nisu obeznjedili novac za uredjenje korita rijeka.
KATASTROFA
Dr. Spahić: Za klizišta nije kriva priroda već bespravna gradnja i korumpirani općinari!
16 May 14 - 18:04:03
Profesor sa Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajavu dr. Muriz Spahić kazao je u izjavi za bh. novinsku agenciju Patria (NAP) da za klizišta koja su u posljednja tri dana uništila na desetine kuća širom BiH ne treba kriviti prirodu, već lokalne vlasti koje ljudima dozvoljavaju gradnju u zonama gdje se ne bi smjelo graditi.

Praksu i nauku u BiH, tvrdi profesor, malo ko poštuje. Urbanističke saglasnosti daju bez prethodne konsultacije sa stručnjacima, a i sami građani, kaže on, skloni su potplaćivanju inspekcija kako bi dobili potrebne dozvole, što im se kasnije obije o glavu.

- Klizišta se najčešće dešavaju na slojevima koja su u podlozi glinovita. A posljedica su natapanja površinskog sloja zemlje, koje usljed gravitacije i opterećenja u jednom trenutku počne kliziti – objašnjava dr. Spahić za Patriu.

Ali, ukoliko se poštuju preporuke i mišljenja struke, na takvim mjestima se neće graditi i do katastrofa neće ni doći.

On navodi da je klizišta moguće predvidjeti analizama, odnosno, da je potencijalna klizišna područja moguće otkriti na vrijeme te takva područja ne koristiti za izgranju, već u druge srvhe.

Na taj način moguće je spriječiti katastrofe koje su upravo posljednjih dana zahvatile našu zemlju.

- Kako opštinari mogu dozvoliti ili izdati građevinsku saglasnost čovjeku koji hoće da pravi kuću u vodoplavnoj zoni. Imate primjere da ljudi dobiju dozvole da prave kuće u dijelovima koji su sastavni dio korita rijeka. Pa kako se onda možemo čuditi kada te kuće budu poplavljene – kaže dr. Spahić.

Dodaje i to da oni koju daju sporne urbanističke saglasnosti, a to su svakako i naplatili, onda, kaže on, za to moraju i odgovarati u slučaju šteta.
Ovo je interesantna tema....

Ljudi gradili objekte "Ispod obale", bez razmišljanja i bez postavljanja pitanja samom sebi pa onda i drugima "Hej a zašto niko ne gradi ispod obale".... Voda nadošla i odnjela im i kuće i štale i uništila apsolutno sve - i eto problema....
U slučaju klizišta se skoro ništa ne može - osim izbjegavanja gradnje na vertikalama - napominjanja ljudima da izbjegavaju takvu gradnju i slično........


Međutim u slučaju Maglajskih poplava, Dobojskih poplava, Zeničkih, Nemila itd... ono niko nije mogao predvidjeti - Čitav gradovi su trajno ugroženi (i sljedeće godine i u jesen i tako u krug) - pa se postavljaju alternative -

ili iseliti kompletne gradove (NENORMALNO, APSURDNO) ili raditi barijeru oko rijeke Bosne (JAKO SKUPO).....

Prema mom mišljenju najveći je problem zaštita kompletnih naselja - gradova, industrijskih zona i slično od poplava..... Kako se operacija zaštite provodi podizanjem barijera - posao cijenom po kilometru iznosi skoro kao izgradnja autoputa po kilometru (Prije da je cijena skoro poput magistralnog puta ali eto - čisto da ukažem na značaj - jako je skupo).....
Cohers
Posts: 470
Joined: 15/01/2013 21:46

#3 Re: Sta nauciti od poplava i klizista, kako dalje

Post by Cohers »

https://www.facebook.com/niksic.sdp
Nažalost, ima onih koji muku naroda žele iskoristiti na najgori mogući način, pa pored toga što sami sebi prave promocije na tuđoj nesreći, sa svojim medijskim agentima pokušavaju meni prišiti nešto što ni u snu ne bih izjavio, a sve kako bi tu nesreću učinili još većom.

Rekao bih da mi je žao takvih ljudi, ali neću, jer znam, a ne samo ja, nego i mnogi drugi, šta nam je u ovoj situaciji prioritet.

Lijep pozdrav,

Nermin Nikšić
Svaki angažman Lagumdžijinig premijera, Nermina Nikšića Neke, te i njegove vlade i partije neupitan i sveopći je bh-nazadak. BiH-u i bh-populaciju nije mogla, ne može i neće moći stići veća nesreća od Izetbegovićeve tamnovilajetske vlasti, od 2010. ponovo predvođene Zlatkom Lagumdžijom ZLOM.

SMRT TAMNOM VILAJETU! – SLOBODA BOSNI I HERCEGOVINI!
Haman
Posts: 922
Joined: 03/04/2014 18:27

#4 Re: Sta nauciti od poplava i klizista, kako dalje

Post by Haman »

Da j priroda mnogo mocnije nego sto smo mislili. :? :?
Kat
Posts: 660
Joined: 19/12/2009 16:45

#5 Re: Sta nauciti od poplava i klizista, kako dalje

Post by Kat »

IZVJEŠTAJ REVIZIJE UČINKA PREVENCIJA POPLAVA U FEDERACIJI BIH
Zaključci:
U fragmentiranom sistemu i podijeljenim nadležnostima i rasparčanim sistemom finansiranja, nije moguće postići efikasnu preventivnu zaštitu od poplava.
U posmatranom periodu nisu poduzete sve potrebne aktivnosti kako bi se sistem zaštite doveo u funkcionalno stanje. Od ukupno prikupljenih sredstava od vodnih naknada, samo 25% je utrošeno na zaštitu od poplava.
Izgrađeni vodozaštitni objekti su devastirani u proteklom ratnom periodu i kao takvi ne mogu obezbjediti efikasnu zaštitu od poplava na ugroženom području. Agencije su u posmatranom periodu, od ukupnih sredstava utrošile samo 8,3% sredstava za investiciono i tekuće održavanje izgrađenih vodozaštitnih objekata.
Prevencija poplava u Federaciji BiH 2
Ured za reviziju institucija u FBiH Revizija učinka
U posmatranom periodu kantonima je doznačeno oko 20 miliona sredstava više nego što su dobivali po ranijem Zakonu o vodama. I pored toga kantoni su samo 16% (oko 3 miliona KM) od ovih sredstava utrošili za zaštitu od poplava na površinskim vodama iz svoje nadležnosti.
Fljamurtari
Posts: 249
Joined: 03/04/2014 18:26

#6 Re: Sta nauciti od poplava i klizista, kako dalje

Post by Fljamurtari »

Za početak bi možda trebalo nauciti da se ne posjeku sva drva sa brijegova iza kuća čija korijenja drže barem početne slojeve zemlje...
User avatar
Warashii
Posts: 4282
Joined: 13/09/2011 12:55

#7 Re: Sta nauciti od poplava i klizista, kako dalje

Post by Warashii »

Za pocetak nebi bilo lose postaviti, ako ko zna, cijenu za sve sto treba pri izgradnji kuce, nekih 8x7, ovoga sto se nabrojalo .
Koliko kosta jedna dozvola i slicno.
Mislim da je i to jedan od problema sto ljudi vecinom grade kucu bez nekih dozvola, na mjestima gdje su nekada bile njive a nikako mjesta za izgradnju stambenih objekata .
Lijepo zvuci treba ovo treba ono, treba ovako napraviti treba onako napraviti ali sve ovo dize cijenu jedne najobicnije kuce bez fasade sa jedva sredjenim jednim spratom i do 50% .
Mislim da je nakon klizista ovo jedan od najvecih problema izgradnje kuca .
I da jos jedno dodam. Moji zive u kuci, koja se nalazi na ne bas najboljem mjestu jer je jedne godine se desilo kliziste blizu tih kuca. Kliziste je bilo uzrokovano ni manje ni vise nego ispustom tj. drenazom vode sa ceste koja ide iznad ovog naselja.
Tacnije sva voda koja se skuplja, u duzini nekih 3 km, je bila sprovedena jednom cijevi na to brdo koje je kada je primilo svu tu vodu jednostavno skliznulo.
Toliko o nasim mozgovima .
hAZNADAR
Posts: 11029
Joined: 09/01/2012 08:12

#8 Re: Sta nauciti od poplava i klizista, kako dalje

Post by hAZNADAR »

Mislim da nema vece pomoci ni vece preventive za klizista. Kada se hiljade tona zemlje na brdu pokrenu zbog procesa 100, 200 metara u dubini,.. nema te sile, potpore, korijenja, korita, drenaze,... koji to mogu zaustaviti. Ma da objekat ko Titin bunker ko kod Konjica napravis - ode i to. Atomski silos - ode i to.

Sjekla se suma uvijek u historiji, pa nikad nije bilo ovoliko klizista.
Ima naravno ljudskog faktora i efekat bi bio blazi da se nije sjeklo i da godinama nema korijenja po mnogim padinama. Ali je ipak i do klime - sto se mozemo redovno uvjeriti svake godine - nema vise normalnih ljeta ni normalnih zima. Danas je sve moguce u po zime i sve u po ljeta,,.. a kisa zna pasti kao sto nikada prije nije padala - i bosanska brda koja pretezito imaju sloj ilovace u podlozi jednostavno nisu navikla na toliku kolicinu vode.

Efekat klizista se moze samo ublaziti poput posumljavanja,.. ali ne totalno zastaviti i sprijeciti.
Kamena brda - zakon, majka Hercegovina,... jest ono gori ponekad - ali tamo brdo ne ide nikuda.
Haman
Posts: 922
Joined: 03/04/2014 18:27

#9 Re: Sta nauciti od poplava i klizista, kako dalje

Post by Haman »

Nije lose poslustai sta prica profesor. Istina sve u vudu nekih pretpstavki, ali poslusajmo njegovu pricu.

http://www.avaz.ba/globus/region/prof-d ... de-potresi

:? :? :-) :-) :-)
rajvosa1
Posts: 787
Joined: 02/06/2008 02:04

#10 Re: Sta nauciti od poplava i klizista, kako dalje

Post by rajvosa1 »

Evo dijelom odgovora, javasluk, primitivizam, korupcija...


ARAJEVO - Uzroke pojave klizišta u Kantonu Sarajevo treba gledati s dva aspekta. Prvi je prirodni fenomen na koji se ne može uticati, a drugi je ljudski faktor, odnosno uticaj bespravne gradnje i nekvalitetne infrastrukture u Kantonu Sarajevo.

Ovo je u razgovoru za Agenciju Fena nakon katastrofalnih poplava praćenih pojavom klizišta kazao Fuad Babić, koordinator sanacije klizišta u Kantonu Sarajevo iz Zavoda za izgradnju KS-a.

- Mi smo u početku mislili da je bespravna gradnja 90 posto uzrok pojave klizišta u Kantonu Sarajevo, međutim, kasnijim radom i aktivnostima smo spoznali da je čak 60 posto uticaj nekvalitetne i neodržavane infrastrukture (kanalizacije, vodovoda i drugog). Onda imate situaciju da sve te vode koje vremenom ističu učine ovo zlo koje se dešava - kazao je Babić.

Kao primjer navodi da postoji veliki broj septičkih jama, posebno po rubnim, brdovitim dijelovima Sarajeva koje su napravljene na primitivan način.

Što se tiče broja klizišta u Kantonu Sarajevo, on je "dnevno varijabilan". U Kantonu Sarajevo ima nešto više od 1.000 registriranih klizišta, od čega je do ove kataklizme bilo 205 aktivnih klizišta koja su "jako opasna". Ostala su umirena, neistražena i drugo. Međutim, i to su klizišta.

Babić je također protivnik svojevrsne licitacije o broju klizišta čemu smo svjedoci proteklih dana, naprimjer da je više od 1.000 klizišta u Tuzlanskom kantonu, više od 500 u Kantonu Sarajevo...

- To je tako paušalno, bezobrazno prema narodu, da se narod sramno plaši. Odakle ti podaci? To je netačno! Zavod za izgradnju, kao ključna institucija za problem klizišta u Kantonu Sarajevo, registrirao je po dojavama 180 pojava usljed ove kataklizme. Da li su to klizišta, mora se utvrditi, ispitati i dokazati. Tako ćemo se ponašati - kazao je Babić.

Ponovo je potvrdio informaciju da su mještani naselja Svrake kod Vogošće, koje je najviše stradalo u klizištima, bili upozoreni prije nekoliko godina na tu opasnost.

- Prije tri godine, na tom lokalitetu gdje se desila katastrofa, počeli smo da radimo istraživačke radove. Geodeziju smo snimili, jer je to preduvjet za bilo kakve aktivnosti, a nakon toga počeli smo da bušimo bušotine. Naišao je čovjek, ne bih ga imenovao, koji je rekao: "Nećete više bušiti, to je moja zemlja!. Zbog vašeg bušenja ja ne mogu prodati svoju parcelu, jer je niko neće kupiti ako je klizište" - priča Babić.

Kaže da je nakon toga upućen dopis Općini Vogošća i tražena je asistencija policije.

- Nažalost, nije bilo odgovora i mi smo se povukli, da bi se nakon tri godine desilo ovo što se desilo - naveo je Babić.

Kada su u pitanju preporuke da bi se ubuduće spriječile teže posljedice u slučajevima elementarnih nepogoda, Babić kaže da je on apsolutno protivnik legalizacije bespravne gradnje.

- To je toliko skupo. Ako vam kažem da smo od 1996. godine do danas, na sanaciju klizišta potrošili 27 miliona maraka u Kantonu Sarajevo, to je cifra koja je naprosto nevjerovatna - istaknuo je.

Navodi kako legalizacijom bespravno izgrađenog objekta općina preuzima svu odgovornost za taj objekt.

- Ako ste napravili kuću prije deset godina, a sada dođem kao inženjer da vas pitam kakvu ste armaturu stavili, kažu: "Nemam pojma". Onda treba utvrditi kvalitet betona i koje su armature stavljene, a to ne radi niko. Samo se potpisuje za 100 KM. Da li biste na takav način legalizirali tu kuću? Nikad dok ne vidim šta i kako. Kuće su u 90 posto slučajeva građene bez projekta, nego "mobom", pa sve puca. Imate objekata bez armature, potpornih zidova. To je strašno šta sve imamo - kazao je Babić.

Upozorio je i na nekvalitetno održavanje infrastrukturne mreže, vodovoda, kanalizacije u Kantonu Sarajevo.

- To je strašno u kakvom se to stanju nalazi u Kantonu Sarajevo. To curi na sve strane - poručuje Babić.

Kaže da cijeli svoj život, a njemu su 62 godine, sluša priču kako je gubitak u vodovodnom sistemu Sarajeva 70 posto.

- Kako da toliki procenat vode tolike godine ističe iz Sarajeva? Pa šta mi onda pijemo? - upozorio je Babić.
Googlerica
Posts: 1971
Joined: 28/12/2013 02:03
Location: Hangar One

#11 Re: Sta nauciti od poplava i klizista, kako dalje

Post by Googlerica »

osoba iz Nemile,mi je jednom prilikom ,spomenula o klizistima ,koja promjeraju kuce decenijama,i to stanovnistvo vrlo dobro zna,moja rekacija je naravno bila :shock: ne razumijem,zasto se uopste grade objekti na takvom "pokretnom" tlu :?
Post Reply