Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Negdje na internetu sam pročitao d neki izvještaj o flaširanju vode u Hrvatskoj. Rezultati za taj period se smatraju dobrim, spominje se izvoz u različite zemlje. Međutim, ono što je najinteresantnije spominje se i to da uspijeh hrvatske flaširane vode treba zahvaliti Bosancima koji popiju 60% te vode.
Uzevši u obzir da su bh. građani vrlo slabo ekonomski osviješteni, onda i nije čudo da jako velik broj naših građana i ne razumije poruku "kupujmo domaće" pa čak i do te mjere da to neki razumiju kao kupujmo domaći špinat. U vremenima kada je u svijetu ekonomska recesija ovo još više postaje aktuelno, jer povećavanje domaće proizvodnje kroz domaću potrošnju može itekako pomoći privredi.
Ako uzmemo da je ekonomija kružni proces koji počinje sa sirovinom, nastavlja se sa preradom u gotovi proizvod koji se distibuira kupcima odnosno potrošačima u zamjenu za novac, što više ovih karika za konkretni proizvod bude u BiH, to će više novca ostajati u BiH i time jačati domaću privredu.
Da ne govorimo o tome kada bi država preduzela konkretne korake poput osnivanja Instituta za kvalitetu ili sama stala iza projekta "kupujmo bh. proizvod", mada ne znam koliko je u tome sprječavaju neki međudržavni ugovori.
Last edited by seldzuk on 23/06/2009 05:28, edited 7 times in total.
JThomas wrote:u zemlji u kojoj je voda s česme tako dobra kao što je kod nas, jednostavno je bacanje para kupovati bilo kakvu flaširanu vodu...a naročito stranu.
A kakavbi tek efekat imala ta ista kupovina vode ali domaće za poticaj domaćoj proizvodnji koja je još u povojima.
Vodu ne kupujem, pijem onu iz cesme. Nadam se da ce tako i ostati i da ce moji unuci i praunuci ciniti isto. Hocu reci da se nadam, da ce svijest o potrebi cuvanja prirodnih bogatstava dostici taj nivo da ce voda i tada biti za pice, a da ce se i drugi resursi koristiti pametno i efikasno, ne dovodeci u opasnost njihovo postojanje ili kvalitet.
Sto se tice "domaceg", u prvom redu gledam rok trajanja i zemlju porijekla. Svjeze i proizvedeno u BiH ima prioritet. A sto se tice kvaliteta, sve je to tu negdje, stvar ukusa i o tome ne bih supljirao.
Drugo pitanje je koliko BiH moze da ponudi domacih proizvoda. Cesto si u situaciji da moras uzeti strano. E tu i nemam bas nekog pravila. Odredjujem se prema iskustvima drugih, dok se ne uvjerim u tacnost istih.
Violeta dobitnik Srebrnog pečata „Poslovne novine“
SARAJEVO-Kompanija „Violeta“ iz Gruda dobitnik je „Srebrnog pečata“,najvećeg priznanja u okviru izbora 100 najuspješnijih firmi u BiH,koji tradicionalno organiziraju sarajevske „Poslovne novine“. „Violeta“ je na jučerašnjoj svečanosti u Sarajevu nagrađena za ukupne rezultate poslovanja, doprinos razvoju privrede i zapošljavanju, razvoju vlastitog branda i uvođenju ekoloških standarda.
Ova kompanija izvozi svoje proizvode u 11 zemalja,a u BiH kontrolira 60% tržišta.
„U narednoj godini investirat ćemo 60 miliona maraka,čime ćemo značajno povećati proizvodnju i izvoz“,kazao je predsjednik uprave „Violete“ Petar Ćorluka.
Mislim da je besmisleno govoriti o etnocentrizmu, ukoliko ne postoji uvezan sistem koji potiče građane da se tako ponašaju. Trebaju se odraditi konkretne stvari, na nivou drzave, koji bi obuhvatale propagiranje domaćih proizvoda u trgovinskim objektima, u smislu boljeg pozicioniranja na policama, te određenom zakonskom regulativom primorati trgovinska preduzeća da dobavljaju domaće proizvode.
Potrebno je da se nivo kvaliteta domaćih proizvoda dovede na veći nivo, jer na kraju krajeva, on je glavni faktor pri donosenju odluke o kupovini. Recimo, dobra je ideja o standardu "Bosanski kvalitet", međutim, sve se to treba podići na viši nivo. Overall, fali nam sistematicnijeg pristupa stvarima.
Last edited by Vainglorious on 17/10/2008 02:43, edited 1 time in total.
Loš imidž bh. proizvoda plod skromnog marketinga
Objavljeno u kategoriji:Analize i komentari Datum: 07.04.2008
SARAJEVO - Najjača robna marka široke potrošnje u BiH i dalje je “Argeta”, a lidersku poziciju među najprodavanijim domaćim brendovima u BiH zauzima “Violetin” toaletni papir.
Istraživanje o najpopularnijim robnim markama široke potrošnje na tržištu BiH i regiona obavila je Agencija za istraživanje tržišta “Valicon”.
Istraživanje je ponovo pokazalo slabost domaćih proizvoda kada je u pitanju njihova prepoznatljivost među kupcima. Slično kao i prošlogodišnje i ovo istraživanje otkrilo je da je jedini domaći brend među deset najprodavanijih u BiH “Violetin” toalet papir koji zauzima šestu poziciju.
Iza argete pozicionirala se coca-cola, dok je na trećem mjestu “Kraftova” čokolada milka, čime je potvrđen tradicionalno dobar prodor brendova iza kojih stoje multinacionalne kompanije. Kao i u proteklom periodu, visokopozicionirana je i žvakaća guma orbit, koja se našla na četvrtom mjestu i stepenicu niže plasirano floriol ulje. Nakon jedinog domaće predstavnika na sedmom mjestu po popularnosti među potrošačkom populacijom nalazi se krema za lice nivea, a iza nje se redaju hrvatski proizvodi vegeta, cedevita i dorina.
“Nedovoljna razvijenost domaćih brendova rezultat je nesistematskog pristupa njihovom razvoju, improvizovanih i proizvoljnih poslovnih odluka, uz izuzetak pojedinih slučajeva koji bilježe sve bolji rezultat u tržišnoj utakmici sa velikim multinacionalnim brendovima”, pojašnjavaju u “Valiconu”.
Admir Kapo, predsjednik Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće - kvalitetno proizvedeno u BiH”, koje propagira korištenje domaćih proozvoda, smatra da je i dalje jedan od glavnih razloga loše pozicioniranosti bh. brendova loš marketing.
“U marketing se ne ulaže dovoljno novca, a još kad u mnogim firmama imate menadžere koji ne razumiju stvarnu problematiku marketinga, bolji rezultati od ovih se i ne mogu očekivati”, kaže Kapo.
Kao svijetao primjer navodi upravo “Violetu” koja se uspijeva nositi s mnogo većim konkurentima duge tradicije.
“Marketinška kampanja u koju je ‘Violeta’ uložila mnogo novca je u svakom slučaju veoma važan faktor dobre pozcioniranosti njenih brendova, dok veliki broj domaćih firmi, koje bi uz kvalitet svojih prozivoda mogle napraviti daleko bolje rezultate, ne ulažu ni približno potrebnog novca za brendiranje domaćih proizvoda”, ističe Kapo i dodaje da su među izuzecima i kompanije koje su i prije rata investirale značajna sredstva u marketing kao što su sarajevski “Klas” i visočki “Vispak”.
A kada je u pitanju konkurencija u kojoj su se našli samo domaći proizvodi, domniraju proizvodi “Violete” iz Gruda. Pored prvoplasiranog toalet papira, ova kompanija je među deset najjačih bh. brendova zastupljena sa još tri proizvoda - maramicama na drugom, salvetama na četvrtom i kuhinjskim ručnicima na šestom mjestu. Na trećem i petom mjestu su “Klasovi” zlatni puder i brašno. “Bimalovo” jestivo ulje se našlo na sedmom mjestu, osmo je zauzela “Vispakova” kafa, na devetoj pozciji su pileće hrenovke preduzeća “Ovako”, dok je deseti sarajevski kiseljak.
Čokolada milka vodeći regionalni brend
Istraživanje o najpopularnijim brendovima regiona, koje je osim BiH sprovedeno u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, pokazalo je da je i dalje najjača robna marka u regiji čokolada milka.
Drugo mjesto je zadržala coca-cola, na trećem mjestu je orbit, a slijede omekšivač lenor, gillete, vegeta, krema za lice nivea, cedevita, ariel i paloma. N.Novine.
Bh. proizvoda ima ali je problem u ljudima koji više vole tuđu baštu nego svoju.
I u onima koji kada kupuju niti znaju šta su kupili niti kome su dali pare. A čudiće se ako se desi slijedeća agresija na BiH, otkud to i kojim parama.
