Mladen Bosić o formiranju vlasti, mogućim koalicionim partnerima, Dodiku i Čoviću...
Objavljeno: 05. novembar 2014. godine
bosic intervjuO formiranju vlasti, mogućim koalicionim partnerima, uplitanju Beograda u unutrašnje stvari BiH i RS u Dnevniku plus Ognjen Blagojević je razgovarao sa predsjednikom SDS Mladenom Bosićem.
- Uvjereni ste da će Savez za promjene imati većinu u Skupštini Republike Srpske. Na osnovu čega imate toliku dozu samopouzdanja?
Prvo pitanje je ko može skupiti 42 poslanika. U ovom trenutku evidentno je da niko nema većinu od 42, ali stvari se razvijaju u tom smjeru da smo mi ponudili Socijalističkoj partiji da daju mandatara, odnosno predsjednika Vlade. To je pet dodatnih poslanika na naših 36, plus jedan, pretpostavljam, ali ne bih sada otkrivao detalje, što bi bilo 42 poslanika, plus Koalicija Domovina, to bi bilo 47 poslanika, što bi se moglo smatrati, koliko - toliko, komotnom skupštinkom većinom. Dodik da ima 42 poslanika, to bi već objavio i krenuo bi u pripreme za formiranje Vlade. On zna da to nema, pokušava vršiti pritisak na svoje koalicione partnere da ostanu zajednom, međutim, mislim da će mu to teško poći za rukom.
Kako je Petar Đokić reagovao na ponudu pozicije premijera u Vladi. Kakva je Vaša procjena hoće li je prihvatiti?
Mislam da je Đokić razuman političar, dugo je u politici i razumije šta znači funkcija predsjednika Vlade RS. Smatram da je to veliki izazov ne samo za njega, nego i za SP kojoj je to šansa da osnaži, da se vrati u jačem kapacitetu na političku scenu. Vjerujem da Đokić sa svojim stranačkim kolegama razmatra ovu varijantu. Ubjeđen sam da će je na kraju prihvatiti, jer mi se čini da je to ponuda koja se ne odbija bez jako dobrog razloga. Ja ne vidim razlog koji bi ih mogao natjerati da odbiju tu ponudu.
Ukoliko Đokić pređe na stranu SDS-a, jesu li time riješeni pregovori?
Mislim da je onda jasno da je formirana skupštinska većina. Time bi, dakle, bila formirana skupštinska većina. U toj skupštinskoj većini bi pored Saveza za promjene, našla bi se i Koalicija Domovina. Smatram da je to osnova za normalan rad u narednom periodu.
To bi zahtijevalo i razgovore u drugoj fazi oko ministarstava i podjele mjesta. SDS je odlučila da ne traži čak ni ono što joj pripada, nego da pokuša stvoriti uslove da bi se stvorile promjene. Svima je jasno da promjena nema ukoliko je u skupštinskoj većini dominantna dosadašnja vladajuća struktura na čelu sa Dodikom i SNSD. Naš cilj u ovoj fazi je da omogućimo da se stvore politički preduslovi da bi se desile promjene i duboke reforme, za koje smo ubijeđeni da su neophodne RS za dalji razvoj.
Ukoliko bude nastavljena situacija sa ekonomskom krizom, konfliktnom politikom kakvu je Dodik do sada vodio, svađalačkom politikom, prioritetima koji nisu vezani sa načinom života građana, već za istorijske ili stare nacionalne ili bilo kakve druge ciljeve, RS će zajedno sa BiH dalje tonuti u krizu i bojim se da će doći u situaciju iz koje neće imati izlaz. Mi pokušavamo stvoriti političku klimu koja bi značila dogovor oko prioriteta, a oni bi morali biti razvoj ekonomije, izlazak iz siromaštva i početak borbe protiv korupcije i kriminala, odnosno stvaranje pravne države.
Dodik je juče bio u Beogradu. Vi idete nakon ovog razgovora. Jesu li ove posjete na bilo koji način povezane?
Ne, ja idem privatno u Beograd, tako da nema veze sa politikom ovog puta. No, mi svakako imamo kontakte u Beogradu sa raznim političkim faktorima. I prije sadašnje situacije, Beograd je uvijek zainteresovan za dešavanja u RS i BiH, svakako da ima svoje interese u svemu tome, poput drugih zemalja, poput Hrvatske i Turske. To je postala normalna situacija i ne mora biti nužno loša. Dobra je ako ti interesi nisu upereni ni protiv koga. Mislim da bismo svi zajedno trebali iskoristiti naš potencijal i prijateljske odnose na različitim stranama, da bismo to iskoristili kao nešto što bi bilo dobro za sve. Meni ne smeta ukoliko se neko na dobar način miješa u BiH. Turska je, tokom poplava, pokazala da je prijatelj, pritekla je u pomoć. Ljudi iz pojednih dijelova RS zahvalni su onima koji su došli iz Turske. Ne smeta mi miješanje Hrvatske ukoliko će ona pomoći razvoju bio kojeg dijela RS. Ne vidim zašto bi dobri odnos RS i Srbije bili na štetu nekom.
Moramo promijeniti filozofiju politike ovdje, da pokušamo izvući koristi iz ovoga što imamo, a ne svađu i konflikt kako je to do sada bilo.
Kako gledate na ulogu Beograda? Stižu li neki signali iz srbijanske prijestolnice? Jeste li razgovarali sa liderom vaše sestrinske stranke Aleksandrom Vučićem i kakvo je njegovo viđenje situacije?
Mi nismo sestrinjske stranke, nastali smo u različitim istorijskim uslovima. Ipak, vrlo se dobro razumijmo i narodnjačke smo orjentacije. Imamo saradnju od vremena osnivanja SNS, korektne odnose, ali je Vučić u vrijeme kampanje više puta ponovio da se ne želi miješati u izbore u RS. Mi smo pozdravili njegov stav. To je prvi put da se iz Srbije ne miješaju direktno u izbore u RS. Prethodna vlast na čelu s Borisom Tadićem se nedvosmisleno i otvoreno miješala u izbore, učestvujući direktno u kampanji na strani Milorada Dodika. Ovaj put su oni pustili. Smatram da je korektno da građani RS odlučuju o tome.
Međutim, ne možemo reći da nije bilo miješanja u izbore u RS sa strane. Dodik je na tome pokušao napraviti političku prednost. Mislim da je to bila osnova njegove političke kampanje. Sjetimo se da je tri dana čamio u Rusiji, čekajući da dođe do Putina. To mu je bila osnova predizborne kampanje. Na kraju krajeva, bilo je i miješanje Srbije, ali ne od političke strukture, nego od crkvene strukture i opet na Dodikovoj strani. On je ovu kampanju vodio na nacionalnim i bezbjednosnim osnovama, plašeći narod novim konfliktima, obećavajući zaštitu RS, to je bila okosnica njegove kampanje. Mi smo, s druge strane, išli sa pričom oko boljeg života, potrebe da se dogovorimo, smirimo političku situaciju i počnemo pričati o stranim problemima – ekonomija, nezaposlenost i pravna država koja evidentno nikada nije profunkcionisala.
Špekuliše se da je Petar Đokić na stalnoj vezi sa Ivicom Dačićem, koji navodno podržava ideju da vlast u RS formira Savez za promjene. Znate li nešto o tome?
Imam neke naznake, ali ne znam ništa direktno. Dačić i Đokić su iz istog političkog gnijezda. Nasljednici su ranije stranke, koja je ovdje imala ekspozituru u Socijalističkoj partiji, kasnije i dobila sadašnje ime. Oni nedvosmisleno imaju direktne odnose. Dačić se miješao u kampanju, podrškom SP i Petru Đokiću. Đokić je na izborima u Srbiji direktno podržao Dačića. Kakvi su interesi i da li se Dačić miješao u ovu situaciju, ne mogu vam ja to reći, to morate pitati Đokića. Mogu samo da nagađam, imam neke informacije, ali one nisu te vrste da ih javno mogu iznositi.
SDS je zajedno sa dva HDZ-a, SDA i PDP-om potpisnik jedne deklaracije narodnjačkih stranaka koje su trenutno vladajuća grupacija u Evropi. Koliko to može biti važno pri formiranju nove vlasti?
To bi bilo prvi put da se vlast formira na nekim političkim principima i ideologiji. U ovom slučaju, radi se o ideologiji narodnjačkih stranaka u Evropi. Po prvi put u BiH je prije izbora potpisan sporazum oko toga šta su glavni principi za koje ćemo se zajedno zalagati, a to su univerzalni ljudski principi, prije svega, razvoj ekonomije i tržišnog društva, socijalna osjetljivost, razvoj pravne države, te obaveza da zajedno radimo na ostvarivanju tih principa. SDS ostaje dosljedna tom našem potpisu. Smatram da bi to bilo dobro rješenje, jer bismo lakše otvorili put ka EU i imali bolje razumijevanje u samoj zajednici. EPP je Evropskom parlamentu dominantna grupacija stranaka i oni su neskriveno više puta ponovili da bi voljeli da vide kombinaciju stranaka te provincijencije na vlasti u BiH. Skloni smo tome rješenju, ali ne znam da li je ono ostvarivo. Pod znakom pitanja je stav HDZ BiH.
http://www.sdsrs.org/dokumenti/Deklaracija05042014.pdf
Rekli ste da bi se prvo, prije entitetskih, mogla formirati vlast na državnom nivou, da bi to mogla biti prva parlamentarna većina - je li to realno?
Ne znam da li je realno, ali je moguće. Ne znam da li će se desiti, ali je sasvim lako ostvarivo. SDA sa svojih deset poslanika, Savez za promjene sa njih šest, DF sa njih pet, HDZ 1990, čine već skupštinsku većinu. Mislim da tu ima još nekoliko manjih stranaka koje bi se bezrezervno pridružile tome. SDS smatra da bi to bio poziv i HDZ BiH, na osnovu narodnjačkog sporazuma, ali ne znam da li bi to prihvatili. Na ovim osnovama mogla bi se formirati skupštinska većina koja bi značila promjene u odnosu na ovo što smo imali do sada. S druge strane, imamo varijantu koju su najavili Dodik i Čović, osovina koje je funkcionisala u prethodnom periodu. Osovina Dodik – Čović bila je konstanta politike protekle četiri godine, pa i duže. Oko nje se vrtila politika na nivou BiH sve vrijeme.
Oni su mijenjali, dovodili, odvodili partnere u toj koaliciji, ali oni su bili konstanta. Satelit koji je kružio oko te osovine bio je SDP BiH. Smatram da je to jedan od razloga, između ostalog, zašto je SDP BiH prošao kako je prošao. Očigledno nisu shvatili kakva je njihova uloga u takvoj konstalaciji, jer je to konstalacija produkovanja krize, otvaranja stalnih pitanja promjene strukture BiH, treći entitet, federalizacija, centralizacija... Ubjeđen sam da je krajnje vrijeme da se okrenemo stvarnim životnim pitanjima, da se spusti politička temperatura, da počnemo pričati o pitanjima koja su interes za sve nas – razvoj ekonomije, izlazak iz ovog kruga siromaštva i pravljenje pravne države kroz konačni početak borbe protiv kriminala i korupcije. Ostali smo crna rupa, svuda u okolini se nešto dešava, institucije pokušavaju da uđu u koštac sa krupnim ribama iz sfere korupcije, osim u BiH gdje je to još tabu zbog vladajućih struktura koje su jako dugo na političkoj sceni.
SNSD i HDZ su u Mostaru potvrdili da je njihovo partnerstvo neupitno. Neki analitičari smatraju da bi, ukoliko Dodik ne uđe u vlast i Čovićev HDZ dodatno oslabio svoju poziciju u vlasti. Dijelite li to mišljenje?
Od Dodika se razlikujemo po osnovnom političkom principu, smatramo da ovdje ne treba graditi odnose dva protiv jednog na bilo kojoj strani. To je pogubno po BiH, našu budućnost i saradnju, to je stalni izvor krize. SNSD i HDZ BiH su imali partnerski odnos u prethodnom periodu. Dodik pokušava da osnaži taj odnos, jer je Čović njegova posljednja šansa. Ukoliko Dodika u buduću vlast ne ugura HDZ BiH, ne vidim ko bi drugi to mogao uraditi, imajući u vidu politički koncept stalnog konflikta koji Dodik podgrijava. Njegova politika je politika stalne tenzije u kojoj nema prostora za realnu politiku normalnog života i pitanja običnih građana. Ako Dodik nema podršku ili ultimativnu podršku HDZ BiH, on nema politički prostor. Ne znam ko bi išao sa njim kao poželjnim partnerom. Ovdje postoji matematika koja jasni govori da deset poslanika SNSD i HDZ BiH nije broj koji bi se mogao smatrati osovinom. No, ako oni naprave takve uslove, ukoliko bošnjačke stranke, prije svega sarajevske stranke, prihvate da učestvuju u takvoj konstalaciji, to je njihov izbor. U tom slučaju, imaćemo situaciju kakvu smo imali do sad. Ja se zalažem za situaciju u kojoj će sva pitanja biti otvorena, ali u kojoj neće biti neprincipijelnih koalicija i u kojoj ćemo uvažavati interese jedni drugih. Koliko vidim, na stolu su još stari koncepti. Kako će se poredati vlast u BiH zavisi od perioda, dakle stava HDZ BiH, ali prije svega od stava SDA i velikim dijelom od stava DF.
Da li imali razgovore sa predstavnicima stranaka iz Federacije, osim sa Demokratskom frontom ?
Nisam imao zvanične razgovore. Razgovarao sam sa Koalicijom Domovina o formiranju vlasti u RS. No imao sam telefonske razgovore i vrlo često se čujem sa Bakirom Izetbegovićem, Željkom Komšićem i Martinom Ragužem. Smatram da postoji veliki stepen volje da se nešto napravi što bi otkočilo situaciju u kojoj se vrlo dugo nalazimo. Svakako da je to strankama iz FBiH problem zbog formiranja vlasti na kantonalnim i entitetskom nivou. Naš prijedlog je da prvo formiramo vlast na nivou BiH. To bi značajno uticalo na brzinu i strukturu formiranja vlasti na ostalim nivoima. Mislim da bi se u tom slučaju stvari brže redale, a i ne vidim razlog zašto bi HDZ BiH ostao izvan te konstrukcije.
Iako se činilio da će o brzini formiranja vlasti odlučivati situacija među strankama u Federaciji, ipak se glavno pitanje riješava u Republici Srpskoj. Šta predviđate, koliko brzo se vlast može formirati?
Mislim da je politički najkomplikovanije formirati vlast u kantonima i na nivou FBiH. To je problem koji je matematički vrlo teško razriješiti. No, smatram da u RS postoji jasna situacija. Ovdje će odlučivati dva ili tri poslanika, koji će morati da se opredijele da li žele promjene ili sadašnju strukturu. Ne vidim zašto bi vlast u RS diktirala ostale nivoe vlasti. To su odvojeni problemi i strukture, različite stranke, tako da nisam siguran da to ima neke veze. Najjednostavnije je formirati vlast u RS. Manje je kombinacija. Ubjeđen sam da je isto tako jednostavno formirati vlast na nivou BiH po principima o kojima sam govorio. To je moguće uraditi i na političko ideološkom planu poštivanja dogovora narodnjačkih stranaka u BiH. No, vidjećemo šta će biti, ima mnogo različitih interesa. Ja sam spreman da to uradimo za pet dana. Ne vidim tu ništa komplikovano, no ako se veže za ostale nivoe formiranja vlasti, onda to može biti začarani krug. Čak smatram da postoji varijanta da dođemo u ćorsokak na pojedinim nivoima. Nije isključena ni varijanta da se vlast ne može formirati u RS zbog odnosa snaga ova dva bloka koji su vrlo blizu, da niko ne bude imao 42 poslanika i da se sve prolongira. Smatram da je za građane dobro da se vlast formira što je moguće prije i da pokuša uraditi nešto. Ukoliko ostane stara struktura na vlasti, ako većinu u RS formiraju stranke koje su do sada bile na vlasti, imaćemo kontinuitet prethodnih osam godina, odnosno dalje propadanje ekonomije, dalje siromaštvo i cvjetanje korupcije i kriminala.
Ukoliko eventualno Vaša stranka uđe u vlast, šta ćete koalicionim partnerima predložiti kao prioritete u radu?
Mislim da je svijest narasla da to mora biti bacanje težišta upravo na pitanja o kojima sam govorio – kako omogućiti bolje uslove poslovanja, kako olakšati privrednicima, kako napraviti ambijent u koji bi neko imao hrabrosti da uloži kapital iz inostranstva, kako promijeniti prioritete od prioriteta koji su motivisani ličnom korišću u prioritete novog zapošljavanja i perspektiva društva. To su stvari koje se ne mogu lako razriješiti, ali neko mora povući prve bolne poteze. Mi smo bili spremni da u RS stavimo glavu na panj, da povučemo poteze koji su možda nepopularni u javnosti, ali da uradimo sve kako bismo napravili neku perspektivu društvu.
Ista situacija je i na nivou BiH. Vijeće ministara BiH mora da se bavi upravo ovim pitanjima, razmatra stvari koje se tiču zaštite domaće proizvodnje, da više vodi brigu o onome što je u interesu građana BiH, a ne da štiti uvozničke lobije okolnih država i lične interese pojedinih političara.
Mnogo prostora je za promjene. U ovom trenutku se lomi situacija i donosi odluka da li ćemo nastaviti po starom ili ćemo napraviti zaokret u politici. Ubjeđen sam da to zavisi od toga ko će formirati novu vlast, kakva će biti njena struktura. Ako ona bude preslikana iz prethodnih četiri ili osam godina, ako umjesto SDP BiH u kombinaciju sa osovinom uđe samo SDA, mislim da ćemo imati isto natezanje u sljedeće četiri godine. Na političarima i strankama je da odluče. Mislim da će građani imati sve manje strpljenja zbog načina na koji se vodi ova zemlja i sve teže ekonomske i socijalne situacije u kojoj žive.
Izvor:
http://www.tv1.ba/produkcija/formati/dn ... bosic.html
