Sretan 8 Mart

[SerijeSync]

Sretan 8 mart svim mici maci s foruma, želim dobar provod danas!!

[Thorgerson]

neš jebat

[pici]

[Edin H.]

Jesu li sindikati organizovali putovanje u Trst za pripadnice ljepseg pola?

[piupiu]

Svim ženama koje čitaju, sretan Medjunarodni Dan žena!

Borba za prava još uvijek traje. U nerazvijenim zemljama, 80% zaposlenih u tekstilnoj industriji su žene, koje rade za mizerne nadnice i čiji su uslovi rada često neljudski. Prije koju godinu je u Bangladešu poginulo preko 1,100 radnika, mahom žena, nakon što se - zbog bespravne dogradnje dodatnih spratova - fabrika tekstila u kojoj su bili zaposleni srušila tokom radnog vremena. Borba za ženska prava počela je pod sličnim okolnostima ...

Kako je nastao 8. mart Dan žena?


8 marta 1857-e godine u New Yorku su u strajk stupile radnice fabrike tekstila, zahtijevajuci bolje uvjete rada za zene. Na isti dan, na istom mjestu samo 51-godinu kasnije, ponovo je doslo do strajka zena. Radnice su najprije bile zatvorene u fabrici, iz koje nisu mogle izaci, a potom je izbio pozar. Pozar u kojem su izgorile 129-e zene. U sjecanje na ovaj dogadjaj , godinu dana kasnije u New Yorku je po prvi put obiljezen 8.mart, Dan zena.

1910-te u Kopenhagenu, na Drugoj internacionalnoj konferenciji zena dogovoreno je da se jedan dan u martu proglasi Danom borbe zena za njihova prava. Tako je za prvi medjunarodni Dan zena najprije proglasen 19-ti a ne 8-i mart. Naime, tada su zene Njemacke, Danske, Austrije, Svajcarske i Amerike zatrazile pravo glasa.

U Njemackoj je tako, Klara Cetkin izvela milion ljudi na ulice. 1912-e su i zene u Francuskoj zatrazile da dobiju pravo glasa, u koje spada i pravo da budu izabrane, a potom i zene u Holandiji, Svedskoj i godinu dana kasnije, dakle 1913-e Rusiji.

1918-te je u Njemackoj po prvi put uvedeno pravo zena da glasaju ali i da budu izabrane. To je bio prvi veliki uspjeh pokreta zena u ovoj zemlji. Prvi zenski poslanik u njemackoj Nacionalnoj Skupstini u Weimaru bila je clanica socijaldemokratske partije Marie Juchacz:

Moje dame i gospodo, zena je od sada punopravna gradjanka ove zemlje. Razmislite dobro sta to znaci. To znaci da je puno vise zena u starosnoj izbornoj dobi, nego muskaraca. Zena je sada, s obzirom da ima pravo glasa, u stanju da utice na politicki zivot u zemlji.Svakog prijatelja socijaldemokratije to bi trebalo prisliliti da se zalozi za pravo zena na glas."

Dvije godine ranije, 8, marta u Petersburgu, zene,Ruskinje zaposlene u tekstilnoj industriji stupile su, po ugledu na Amerikanke u strajk. Ovaj strajk doveo je kasnije do izbijanja februarske revolucije u Rusiji. Na Drugoj medjunarodnoj konferenciji zena u Moskvi, 1921-e odluceno je da se 8 mart, u cijelom svijetu proglasi Medjunarodnim Danom zena. Na ovaj dan podsjeca se na njihovu dugogodisnju borbu, u kojoj su najveci uspjesi bili uvodjenje 8-casovnog radnog vremena, ujednacavanje plata za muskarce i zene, ali i zastita majki, te uvodjenje porodiljskog odmora.

U vrijemeekonomske krize izmedju dva svjetska rata, povecao se broj abortusa u Njemackoj. Samo je 1931-e u ovoj zemlji od posljedica ilegalno uradjenog abortusa umrlo 44.000 zena. Kada su Hitlerovi nacisti dosli na vlast zabranili su Dan zena i uveli Dan majki. Zena je od tada u Njemackoj bila reducirana na suprugu i porodilicu. Nakon Drugog svjetskog rata, Dan zena 8 mart ponovo je uveden u dijelu Njemacke pod sovjetskom okupacijom. Emancipacija zena u socijalistickim zemljama politicki je forsirana. Tek kasnih 60-tih godina zene u tada Zapadnoj Njemackoj, ponovo su otkrile 8. Mart, medjunarodni Dan zena.

http://www.dw.com/bs/kako-je-nastao-8-m ... /a-2503635

Martina Mlinarević Sopta: Nalijte po jednu čašu za Arnelu za vašim osmomartovskim stolovima

Mogao je on mene tu, na vratima malog podstanarskog stana u potkrovlju, komotno ošamariti da mi se glava zavrti ritmom disko kugle osamdesetih, ispucati u mene šaržer i poravnati me s parketom ili nožem ko lokalni mesar birati mjesto gdje da me siledžijski razreže. Između nas su stajale četiri divne godine veze i jedno konačno, iznenadno zbogom. Izgovorila sam ga ja, ovdje prisutna krava, pomogla mu zatim iznijeti stvari i gledala ga kako odlazi autom. Nije učinio ništa od navedenog, bio je i ostao čovjek, džentlmen i prijatelj. Valjda je i sam skontao koliko je zapravo privilegiran što se jedna ovakva zauvijek odjavljuje s njegova perona. Danas je sretno oženjen čovjek, džentlmen i prijatelj.

Zbog svoje kamenjarske i bikovske tvrdoglavosti, šlepera inatluka, bahatluka i kojekakvih gluposti, bila sam počesto za mlaćenja klasičnom balkanskom metodom, i u vezama mi, i u braku. Svi oni s kojima sam se u nekom momentu svog života silno voljela, smijala, skidala, svađala, plakala i budila, zbog nekog su me razloga ipak ostavili živu. Da, bili su ljudi, džentlmeni i prijatelji. A bilo je tu onih ljubavi od čije se strastvenosti umiralo na nogama po nekoliko puta dnevno. I bilo je tu onih strasti čija je ljubav gorjela narančastošću rajske ptice u grudima. Prihvaćali su moje blesavosti, nikad zadirući u dio koji bi sugerirao mijenjanje bilo čega u mojoj osobi, pružali mi prostor da budem što jesam, odmičući se kad bi osjetili da prostor postaje za krila mi zagušljiv, na čudan način voljeli su me i plačkavu, i nasmijanu, i grlatu, uz zajebanciju smo se nalazili, uz istu rastajali.

Imam potrebu reći im hvala. Za ljudskost, za muškost, za ljubavnost. I na kraju, i na početku. Za gospodstvo. Iako su rasli i na selu, i u gradu, svejedno. U njihovim se kućama učilo da se jedinka pokraj tebe poštuje najprije kao jedinka, zasebna i svoja osoba, a tek onda kao tvoja osoba. Pa dok god ti, ona, ili jednostavno život odluči da će biti tvoja osoba. Jer čak i kad više nije tvoja osoba, ima pravo ostati i biti svoja osoba. Opet nečija ili sama, kao da je bitno. Svoja pod zvijezdama.

Arnelu Đogić iz Olova prije nekoliko večeri svirepo su ubili i s litice u kanjon rijeke bacili njezin bivši dečko i njegov prijatelj, sve feštajući kasnije u birtiji. Za Osmi mart, njezine će prijateljice i radne kolegice umjesto dogovorene zajedničke večere u lokalnom hotelu, održati šetnju sjećanja za ljepoticu koja više nije s njima. Svoja među zvijezdama.

Drage žene, nalijte po jednu čašu za Arnelu za vašim osmomartovskim stolovima. Vino crveno kao krik. I pričajte, pričajte. I o lijepom, i o sranjima. Ne pristajite nikada na ništa manje od vas samih. Budite se samo s čovjekom, džentlmenom, prijateljem. Frajeri, hvala vam što ste. I raja, i jebači, i zabavljači, i kišobrandržači u oluji, maramicohvatači ispred tužnog filma, i pms-shvatači. Gospodstvo.

Monstruoznim ubojicama Avdiji i Murizu unatoč, u Olovu stanuje još toliko gospodstva. I toliko mnogo ljubavi. Znam ja.

Čuvajte svoju. Tvoja je onoliko koliko joj dozvoliš da bude svoja.

http://radiosarajevo.ba/novost/218572/m ... -stolovima

Svaka četvrta žena u BiH doživila je neki oblik nasilja. Nijedan, ali baš nijedan nasilnik nije zbog toga završio u zatvoru.

U Bosni i Hercegovini, u zatvor se ide samo ako su posljedice po ženu fatalne, ako bude ubijena. U slučaju fizičkog nasilja, sve se svodi na uslovnu i novčanu kaznu, a da apsurd bude veći, čest je slučaj i da žene koje se odluče prijaviti nasilje na kraju moraju platiti kaznu, kao i zlostavljač, jer ih tretiraju kao aktere prekršaja!

Stoga nije teško izvući zaključak u kakvoj situaciji se nalaze žene koje imaju tu nesreću da život i krov nad glavom dijele sa nasilnikom. A zbog siromaštva, nezaposlenosti, patrijarhalne sredine i nebrige države, mnoge od njih potpisuju same sebi presudu i ostaju u nasilnoj zajednici da trpe torturu i nasilje.

Koliko je žena svakodnevno izloženo torturi, najbolje svjedoči statistika SOS telefona, banjalučke Fondacije “Udružene žene”. U prošloj godini, zabilježeno je 1114 poziva na njihov besplatni SOS broj 1264, a uglavnom se radi o ženama koje su doživjele kombinovani oblik nasilja, u kome su obuhvaćeni psihičko, fizičko, seksualno i ekonomsko nasilje.

Ove podatke iznijela je Amela Bašić Tomić, koordinatorica Sigurne kuće Fondacije "Udružene žene" na konferenciji za novinare u Banjaluci održanoj povodom Međunarodnog dana žena. Dodala je da veliki problem u vezi sa nasiljem nad ženama leži u činjenici što se nasilnici ne sankcionišu adekvatno. “Za nasilnika se propisuju uslovne ili novčane kazne, dok se kazna zatvora izriče samo za femicid, odnosno ubistvo žene”, naglasila je Bašić Tomić.

Sigurne kuće više nisu sigurne
Usprkos velikom broju slučajeva nasilja, ni sigurne kuće, koje su nekada jedino mjesto gdje se žene i djeca mogu skloniti od porodičnog nasilja, ne pružaju sigurnost. Naime, Sigurne kuće se nose sa problemima smještajnih kapaciteta i nedovoljnih finansijskih sredstava. Pored toga, veliki problem je što Centri za socijalni rad sve rjeđe odobravaju ovu mjeru. Centri za socijalni rad, kaže Bašić Tomić, veoma restriktivno donose rješenja o zbrinjavanju žena i djece u sigurne kuće, a žrtvama koje same zatraže smještaj, po pravilu odbijaju odobriti boravak. Odluke kojima se odbija smještaj u Sigurnu kuću donose se bez obrazloženja, čak i bez provedene procedure. Ovo se događa i ženama koje imaju vidne fizičke povrede ili su duboko traumatizovane.

Bašić-Tomić ističe još jedan veliki problem sa kojim se suočavaju žene žrtve nasilja, a to je izostanak programa zapošljavanja, dokvalifikacije, prekvalifikacije, ali i samozapošljavanja žena žrtava nasilja. Naime, u najvećem broju slučajeva, žene žrtve nasilja su u srednjim godinama, kada je teško naći posao, a dešava se i da su žrtve nasilja na početku veze prekinule započeto školovanje, ili na nagovor partnera prekinule radni odnos. Na pitanje da li raspolažu podacima o tome da li nakon boravka u sigurnoj kući žene nastavljaju bračnu ili vanbračnu zajednicu ili se pak češće odlučuju na samostalan život, Bašić-Tomić kaže da se oko 60 posto korisnica sigurnih kuća nakon isteka mjere podrške odlučuje započeti novi život, bez nasilja, samostalno ili sa svojom djecom, ali i da se oko 40 posto korisnica opet nekada u budućnosti vrati u sigurnu kuću.

Trenutno u BiH postoji devet sigurnih kuća, sa 173 raspoloživa mjesta. Na području Federacije BiH djeluje šest sigurnih kuća, sa 126 raspoloživih mjesta za smještaj žrtava nasilja u porodici. One djeluju u okviru nevladinih organizacija: Fondacija lokalne demokratije Sarajevo, Medica – Zenica, Žene sa Une – Bihać, Žena BiH – Mostar, Caritas - Mostar i Viva žene – Tuzla.
Na teritoriji Republike Srpske postoje tri sigurne kuće sa 47 raspoloživih smještajnih kapaciteta. Sigurne kuće djeluju u okviru nevladinih organizacija: Budućnost – Modriča, Udružene žene – Banjaluka, Lara – Bijeljina.

Kazne preblage
U ostalim nevladinim organizacijama već godinama upozoravaju da zakoni, kako porodični na nivou entiteta, tako i Krivični zakon na nivou države, ne osiguravaju u potpunosti prevenciju i zaštitu od nasilja nad ženama. U Udruženju građana "Žene sa Une" kažu da su kazne u porodičnom zakonu za djela nasilja nad ženama i dalje izrazito blage, a često se i ne provode.
Radmila Žigić iz Fondacije “Lara” Bijeljina smatra da najveći problem leži u činjenici što se zakon selektivno primjenjuje, od institucije do institucije, od grada do grada.

I sam Krivični zakon BiH takođe je pun manjkavosti. Prema njemu, nasilje u porodici se sankcioniše udaljavanjem nasilnika, te novčanom kaznom od hiljadu do deset hiljada maraka ili zatvorskom kaznom u trajanju do godinu dana.

Dugogodišnja zatvorska kazna određuje se samo u slučaju ako nasilnik na smrt pretuče žrtvu. Krivičnim zakonom, za ubistvo su predviđene kazne od 8 do 12 godina. Međutim, muškarci koji ubiju krvne srodnike često dobijaju daleko manje kazne.

I misija OEBS-a u BiH je u svom istraživanju također došla do poražavajućih podataka, pa su tako u 77,2 posto slučajeva za nasilje u porodici izrečene samo uslovne kazne, u samo tri posto slučajeva su izrečene zatvorske kazne, a novčane u 13, 5 posto slučajeva.

http://www.6yka.com/novost/100797/tuci- ... emoj-ubiti

Ženski pokret u Bosni i Hercegovini

http://www.fondacijacure.org/files/zens ... za-web.pdf

[Nepass]

Svim ženama koje čitaju, sretan Medjunarodni Dan žena!

Borba za prava još uvijek traje. U nerazvijenim zemljama, 80% zaposlenih u tekstilnoj industriji su žene, koje rade za mizerne nadnice i čiji su uslovi rada često neljudski. Prije koju godinu je u Bangladešu poginulo preko 1,100 radnika, mahom žena, nakon što se - zbog bespravne dogradnje dodatnih spratova - fabrika tekstila u kojoj su bili zaposleni srušila tokom radnog vremena. Borba za ženska prava počela je pod sličnim okolnostima ...

Kako je nastao 8. mart Dan žena?


8 marta 1857-e godine u New Yorku su u strajk stupile radnice fabrike tekstila, zahtijevajuci bolje uvjete rada za zene. Na isti dan, na istom mjestu samo 51-godinu kasnije, ponovo je doslo do strajka zena. Radnice su najprije bile zatvorene u fabrici, iz koje nisu mogle izaci, a potom je izbio pozar. Pozar u kojem su izgorile 129-e zene. U sjecanje na ovaj dogadjaj , godinu dana kasnije u New Yorku je po prvi put obiljezen 8.mart, Dan zena.

1910-te u Kopenhagenu, na Drugoj internacionalnoj konferenciji zena dogovoreno je da se jedan dan u martu proglasi Danom borbe zena za njihova prava. Tako je za prvi medjunarodni Dan zena najprije proglasen 19-ti a ne 8-i mart. Naime, tada su zene Njemacke, Danske, Austrije, Svajcarske i Amerike zatrazile pravo glasa.

U Njemackoj je tako, Klara Cetkin izvela milion ljudi na ulice. 1912-e su i zene u Francuskoj zatrazile da dobiju pravo glasa, u koje spada i pravo da budu izabrane, a potom i zene u Holandiji, Svedskoj i godinu dana kasnije, dakle 1913-e Rusiji.

1918-te je u Njemackoj po prvi put uvedeno pravo zena da glasaju ali i da budu izabrane. To je bio prvi veliki uspjeh pokreta zena u ovoj zemlji. Prvi zenski poslanik u njemackoj Nacionalnoj Skupstini u Weimaru bila je clanica socijaldemokratske partije Marie Juchacz:

Moje dame i gospodo, zena je od sada punopravna gradjanka ove zemlje. Razmislite dobro sta to znaci. To znaci da je puno vise zena u starosnoj izbornoj dobi, nego muskaraca. Zena je sada, s obzirom da ima pravo glasa, u stanju da utice na politicki zivot u zemlji.Svakog prijatelja socijaldemokratije to bi trebalo prisliliti da se zalozi za pravo zena na glas."

Dvije godine ranije, 8, marta u Petersburgu, zene,Ruskinje zaposlene u tekstilnoj industriji stupile su, po ugledu na Amerikanke u strajk. Ovaj strajk doveo je kasnije do izbijanja februarske revolucije u Rusiji. Na Drugoj medjunarodnoj konferenciji zena u Moskvi, 1921-e odluceno je da se 8 mart, u cijelom svijetu proglasi Medjunarodnim Danom zena. Na ovaj dan podsjeca se na njihovu dugogodisnju borbu, u kojoj su najveci uspjesi bili uvodjenje 8-casovnog radnog vremena, ujednacavanje plata za muskarce i zene, ali i zastita majki, te uvodjenje porodiljskog odmora.

U vrijemeekonomske krize izmedju dva svjetska rata, povecao se broj abortusa u Njemackoj. Samo je 1931-e u ovoj zemlji od posljedica ilegalno uradjenog abortusa umrlo 44.000 zena. Kada su Hitlerovi nacisti dosli na vlast zabranili su Dan zena i uveli Dan majki. Zena je od tada u Njemackoj bila reducirana na suprugu i porodilicu. Nakon Drugog svjetskog rata, Dan zena 8 mart ponovo je uveden u dijelu Njemacke pod sovjetskom okupacijom. Emancipacija zena u socijalistickim zemljama politicki je forsirana. Tek kasnih 60-tih godina zene u tada Zapadnoj Njemackoj, ponovo su otkrile 8. Mart, medjunarodni Dan zena.

http://www.dw.com/bs/kako-je-nastao-8-m ... /a-2503635

Martina Mlinarević Sopta: Nalijte po jednu čašu za Arnelu za vašim osmomartovskim stolovima

Mogao je on mene tu, na vratima malog podstanarskog stana u potkrovlju, komotno ošamariti da mi se glava zavrti ritmom disko kugle osamdesetih, ispucati u mene šaržer i poravnati me s parketom ili nožem ko lokalni mesar birati mjesto gdje da me siledžijski razreže. Između nas su stajale četiri divne godine veze i jedno konačno, iznenadno zbogom. Izgovorila sam ga ja, ovdje prisutna krava, pomogla mu zatim iznijeti stvari i gledala ga kako odlazi autom. Nije učinio ništa od navedenog, bio je i ostao čovjek, džentlmen i prijatelj. Valjda je i sam skontao koliko je zapravo privilegiran što se jedna ovakva zauvijek odjavljuje s njegova perona. Danas je sretno oženjen čovjek, džentlmen i prijatelj.

Zbog svoje kamenjarske i bikovske tvrdoglavosti, šlepera inatluka, bahatluka i kojekakvih gluposti, bila sam počesto za mlaćenja klasičnom balkanskom metodom, i u vezama mi, i u braku. Svi oni s kojima sam se u nekom momentu svog života silno voljela, smijala, skidala, svađala, plakala i budila, zbog nekog su me razloga ipak ostavili živu. Da, bili su ljudi, džentlmeni i prijatelji. A bilo je tu onih ljubavi od čije se strastvenosti umiralo na nogama po nekoliko puta dnevno. I bilo je tu onih strasti čija je ljubav gorjela narančastošću rajske ptice u grudima. Prihvaćali su moje blesavosti, nikad zadirući u dio koji bi sugerirao mijenjanje bilo čega u mojoj osobi, pružali mi prostor da budem što jesam, odmičući se kad bi osjetili da prostor postaje za krila mi zagušljiv, na čudan način voljeli su me i plačkavu, i nasmijanu, i grlatu, uz zajebanciju smo se nalazili, uz istu rastajali.

Imam potrebu reći im hvala. Za ljudskost, za muškost, za ljubavnost. I na kraju, i na početku. Za gospodstvo. Iako su rasli i na selu, i u gradu, svejedno. U njihovim se kućama učilo da se jedinka pokraj tebe poštuje najprije kao jedinka, zasebna i svoja osoba, a tek onda kao tvoja osoba. Pa dok god ti, ona, ili jednostavno život odluči da će biti tvoja osoba. Jer čak i kad više nije tvoja osoba, ima pravo ostati i biti svoja osoba. Opet nečija ili sama, kao da je bitno. Svoja pod zvijezdama.

Arnelu Đogić iz Olova prije nekoliko večeri svirepo su ubili i s litice u kanjon rijeke bacili njezin bivši dečko i njegov prijatelj, sve feštajući kasnije u birtiji. Za Osmi mart, njezine će prijateljice i radne kolegice umjesto dogovorene zajedničke večere u lokalnom hotelu, održati šetnju sjećanja za ljepoticu koja više nije s njima. Svoja među zvijezdama.

Drage žene, nalijte po jednu čašu za Arnelu za vašim osmomartovskim stolovima. Vino crveno kao krik. I pričajte, pričajte. I o lijepom, i o sranjima. Ne pristajite nikada na ništa manje od vas samih. Budite se samo s čovjekom, džentlmenom, prijateljem. Frajeri, hvala vam što ste. I raja, i jebači, i zabavljači, i kišobrandržači u oluji, maramicohvatači ispred tužnog filma, i pms-shvatači. Gospodstvo.

Monstruoznim ubojicama Avdiji i Murizu unatoč, u Olovu stanuje još toliko gospodstva. I toliko mnogo ljubavi. Znam ja.

Čuvajte svoju. Tvoja je onoliko koliko joj dozvoliš da bude svoja.

http://radiosarajevo.ba/novost/218572/m ... -stolovima

Svaka četvrta žena u BiH doživila je neki oblik nasilja. Nijedan, ali baš nijedan nasilnik nije zbog toga završio u zatvoru.

U Bosni i Hercegovini, u zatvor se ide samo ako su posljedice po ženu fatalne, ako bude ubijena. U slučaju fizičkog nasilja, sve se svodi na uslovnu i novčanu kaznu, a da apsurd bude veći, čest je slučaj i da žene koje se odluče prijaviti nasilje na kraju moraju platiti kaznu, kao i zlostavljač, jer ih tretiraju kao aktere prekršaja!

Stoga nije teško izvući zaključak u kakvoj situaciji se nalaze žene koje imaju tu nesreću da život i krov nad glavom dijele sa nasilnikom. A zbog siromaštva, nezaposlenosti, patrijarhalne sredine i nebrige države, mnoge od njih potpisuju same sebi presudu i ostaju u nasilnoj zajednici da trpe torturu i nasilje.

Koliko je žena svakodnevno izloženo torturi, najbolje svjedoči statistika SOS telefona, banjalučke Fondacije “Udružene žene”. U prošloj godini, zabilježeno je 1114 poziva na njihov besplatni SOS broj 1264, a uglavnom se radi o ženama koje su doživjele kombinovani oblik nasilja, u kome su obuhvaćeni psihičko, fizičko, seksualno i ekonomsko nasilje.

Ove podatke iznijela je Amela Bašić Tomić, koordinatorica Sigurne kuće Fondacije "Udružene žene" na konferenciji za novinare u Banjaluci održanoj povodom Međunarodnog dana žena. Dodala je da veliki problem u vezi sa nasiljem nad ženama leži u činjenici što se nasilnici ne sankcionišu adekvatno. “Za nasilnika se propisuju uslovne ili novčane kazne, dok se kazna zatvora izriče samo za femicid, odnosno ubistvo žene”, naglasila je Bašić Tomić.

Sigurne kuće više nisu sigurne
Usprkos velikom broju slučajeva nasilja, ni sigurne kuće, koje su nekada jedino mjesto gdje se žene i djeca mogu skloniti od porodičnog nasilja, ne pružaju sigurnost. Naime, Sigurne kuće se nose sa problemima smještajnih kapaciteta i nedovoljnih finansijskih sredstava. Pored toga, veliki problem je što Centri za socijalni rad sve rjeđe odobravaju ovu mjeru. Centri za socijalni rad, kaže Bašić Tomić, veoma restriktivno donose rješenja o zbrinjavanju žena i djece u sigurne kuće, a žrtvama koje same zatraže smještaj, po pravilu odbijaju odobriti boravak. Odluke kojima se odbija smještaj u Sigurnu kuću donose se bez obrazloženja, čak i bez provedene procedure. Ovo se događa i ženama koje imaju vidne fizičke povrede ili su duboko traumatizovane.

Bašić-Tomić ističe još jedan veliki problem sa kojim se suočavaju žene žrtve nasilja, a to je izostanak programa zapošljavanja, dokvalifikacije, prekvalifikacije, ali i samozapošljavanja žena žrtava nasilja. Naime, u najvećem broju slučajeva, žene žrtve nasilja su u srednjim godinama, kada je teško naći posao, a dešava se i da su žrtve nasilja na početku veze prekinule započeto školovanje, ili na nagovor partnera prekinule radni odnos. Na pitanje da li raspolažu podacima o tome da li nakon boravka u sigurnoj kući žene nastavljaju bračnu ili vanbračnu zajednicu ili se pak češće odlučuju na samostalan život, Bašić-Tomić kaže da se oko 60 posto korisnica sigurnih kuća nakon isteka mjere podrške odlučuje započeti novi život, bez nasilja, samostalno ili sa svojom djecom, ali i da se oko 40 posto korisnica opet nekada u budućnosti vrati u sigurnu kuću.

Trenutno u BiH postoji devet sigurnih kuća, sa 173 raspoloživa mjesta. Na području Federacije BiH djeluje šest sigurnih kuća, sa 126 raspoloživih mjesta za smještaj žrtava nasilja u porodici. One djeluju u okviru nevladinih organizacija: Fondacija lokalne demokratije Sarajevo, Medica – Zenica, Žene sa Une – Bihać, Žena BiH – Mostar, Caritas - Mostar i Viva žene – Tuzla.
Na teritoriji Republike Srpske postoje tri sigurne kuće sa 47 raspoloživih smještajnih kapaciteta. Sigurne kuće djeluju u okviru nevladinih organizacija: Budućnost – Modriča, Udružene žene – Banjaluka, Lara – Bijeljina.

Kazne preblage
U ostalim nevladinim organizacijama već godinama upozoravaju da zakoni, kako porodični na nivou entiteta, tako i Krivični zakon na nivou države, ne osiguravaju u potpunosti prevenciju i zaštitu od nasilja nad ženama. U Udruženju građana "Žene sa Une" kažu da su kazne u porodičnom zakonu za djela nasilja nad ženama i dalje izrazito blage, a često se i ne provode.
Radmila Žigić iz Fondacije “Lara” Bijeljina smatra da najveći problem leži u činjenici što se zakon selektivno primjenjuje, od institucije do institucije, od grada do grada.

I sam Krivični zakon BiH takođe je pun manjkavosti. Prema njemu, nasilje u porodici se sankcioniše udaljavanjem nasilnika, te novčanom kaznom od hiljadu do deset hiljada maraka ili zatvorskom kaznom u trajanju do godinu dana.

Dugogodišnja zatvorska kazna određuje se samo u slučaju ako nasilnik na smrt pretuče žrtvu. Krivičnim zakonom, za ubistvo su predviđene kazne od 8 do 12 godina. Međutim, muškarci koji ubiju krvne srodnike često dobijaju daleko manje kazne.

I misija OEBS-a u BiH je u svom istraživanju također došla do poražavajućih podataka, pa su tako u 77,2 posto slučajeva za nasilje u porodici izrečene samo uslovne kazne, u samo tri posto slučajeva su izrečene zatvorske kazne, a novčane u 13, 5 posto slučajeva.

http://www.6yka.com/novost/100797/tuci- ... emoj-ubiti

Nije ravnopravnost izabrati samo ono sto valja

Sretan praznik

[_BataZiv_0809]

"Žene vladaju nedokučivom tajnom - sve stići, izaći na kraj s ogromnim teretom briga i ostati nježan, upečatljiv, zavodljiv.

- Vi donosite ovom svijetu dobro i ljepotu, svjetlost i nadu. Ponosimo se vama i volimo vas."

[HAVANA]

Sretno,limvo vas ja.

[Chisum]

Sretno vam, ŽENE!

[gospodja profiterka]

Pa sretno nam eto...

[HAVANA]

Sto ti je muzjak,nema ga mjesecima i osvane na dan zena

[JoseMujica]

sretno mu'minke

[O'zone]

Svim pripadnicima cvjećarske industrije želim sretan današnji dan...Takođe i trgovcima a posebno trgovkinjama koji će se danas razletiti sa od -10 do -20% jer današnji dan je samo jednom godišnje. Također želim čestitati današnji dan ugostiteljima koji su na žalost manje zastupljeni na ovakve dane bez obzira na veoma izdašne ponude lokala. Nad njima se održava neka tiha diskriminacija.

[zeleni xy]

[ultima_palabra]

Svim pripadnicima cvjećarske industrije želim sretan današnji dan...Takođe i trgovcima a posebno trgovkinjama koji će se danas razletiti sa od -10 do -20% jer današnji dan je samo jednom godišnje. Također želim čestitati današnji dan ugostiteljima koji su na žalost manje zastupljeni na ovakve dane bez obzira na veoma izdašne ponude lokala. Nad njima se održava neka tiha diskriminacija.

Jesi siguran u ovo?

[O'zone]

Svim pripadnicima cvjećarske industrije želim sretan današnji dan...Takođe i trgovcima a posebno trgovkinjama koji će se danas razletiti sa od -10 do -20% jer današnji dan je samo jednom godišnje. Također želim čestitati današnji dan ugostiteljima koji su na žalost manje zastupljeni na ovakve dane bez obzira na veoma izdašne ponude lokala. Nad njima se održava neka tiha diskriminacija.

Jesi siguran u ovo?

Ma nije ko prije vala

[It_is_a_Leclerc]

A tu su i bogovi forumskog humora...

[Banksy]

Sretan

[Connaisseur Karlin]

Svim ženama koje čitaju, sretan Medjunarodni Dan žena!

Hvala

Sve Nam Najbolje u Nasoj Buducnosti

Obavezno uvesti cas istorije u kojoj zu zabiljezene zene u svim epohama,jer u sadasnjoj istoriji su biljeske o zenama ostale neobjavljene.
Vrijeme je da se biljeske uzmu iz ladice.

[zagortenej]

nek je sretan i berićetan

[Connaisseur Karlin]

nek je sretan i berićetan

Hvala

[dale cooper]

Djevojčice, djevojke, žene, sretan Vam 8 mart.

[¤ jelena ¤]

Hvala svima

i od mene srećan 8. mart forumašicama.

[piupiu]

Ovogodišnji Osmomartovski (borbeni) marš održao se danas u Banjaluci pod geslom „Ne perite ruke od ženskih prava!“.

Marš je već tradicionalno krenuo od Narodnog pozorišta RS i završio se na Trgu Krajine gdje su se prikupljali sapuni za porođajno odjeljenje Kliničkog centra u Banjaluci.

Naime, na ginekološkom odjelu u sklopu Poliklinike postoji uputstvo kako bi porodilje ispravno trebalo da peru ruke, ali ne i sapuni za pranje ruku! Imajući na umu upravo tu činjenicu nastao je slogan „Ne perite ruke od trudnica“.

Danas je istaknuto da se žene i dalje suočavaju sa brojnim izazovima i problemima, od kojih država, entiteti, kantoni i lokalne vlasti peru ruke ili ih jednostavno ignorišu i guraju pod tepih.

Okupljeni su podsjetili da danas svjedočimo da se ženama, kroz prijedlog radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, pokušavaju dodatno umanjiti prava za koja su se već izborile.

Predloženim izmjenama Izbornog zakona (član 4.19 stav 4.) urušava se postojeća rodna kvota, koja je predviđala zastupljenost oba pola od minimlano 40%, ali ne bilo gdje na kandidatskim listama, nego uz obavezno redanje kandidatkinja u prva tri, pet i osam mjesta. Prema predloženim izmjenama biće moguće sačiniti kandidatsku listu od 20 osoba, od kojih će prvih dvanaest biti muškarci a zadnjih osam žene, što predstavlja značajno nazadovanje.

Dragana Dardić, iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka povodom prijedloga o izmjeni izbornog zakona rekla je da danas organizacije traže da ovaj prijedlog ne bude prihvaćen, jer je on očigledno nazadovanje kada su u pitanju ženska prava.

„Žene se kod nas suočavaju sa mnogim problemima i mi zapravo govorimo o jednoj sistemtskoj i strukturalnoj diskriminaciji žena u svim oblastima života. Možemo govoriti o diskriminaciji žena u oblasti rada, obrazovanju, medijima, o diskrimiaciji žena kada je u pitanju nasilje nad ženama i tako dalje. Problema je zaista mnogo i ovo je zapravo jedan od načina da u duhu tradicije koje su započele naše pretkinje, predstavnice ženskih pokreta, prije 100 godina da iskoristimo ovaj dan i da vidimo gdje smo danas“, rekla je Dardić Dragana.

Ona ističe da zabrinjavaju tendencije i pokušaji da se prava za koje su se žene već izborile ukinu i ponište.

Irena Medar Tanjga, članica Udruženja gražana DRIP (Djeca, roditelji i porodilje) rekla je rekla je da je fokus djelovanja DRIP-a popravljanje uslova u porodilištima.

„U okviru današnjeg marša prikupljaju se sapuni za Klinički centar Banjaluka za Odjeljenje ginekologije, babinjare konkretno, jer tamo od sredstava za ličnu higijenu nema ništa. Na ovaj simboličan način želimo da ukažemo da je to veliki problem sa kojima se žene u porodilištu susreću“, rekla je Irena Medar Tanjga.

Ona je dodala da prema istraživanju DRIP-a ženama u Banjaluci najviše smeta loš odnos medicinskog osoblja prema njima, a manje im smetaju loši materijalni i higijski uslovi.

Dražana Lepir iz Oštre nule rekla je da je prvi poslijeratni osmomartovski marš u Banjaluci pokrenut prije pet godina, a danas je na neki način i cilj Oštre nule kao pokretača ovog događaja ostvaren, jer ove godine deset organizacija stoji iza ovog događaja.

„Prava žena, nažalost, još uvijek nisu na zavidnom nivou, ali to je ono što nam istorija govori svih ovih 110 godina, da se za prava moramo boriti svaki dan, a ne samo Osmog marta. Danas najviše želimo da ukažemo na socio-ekonomska prava žena. Žene zaista nemaju iste prilike kao muškarci, pogotovo na tržištu rada, a ovim ne želimo da kažemo da one nisu sposobne da se izbore za ta svoja prava, već im društvo to ne dozvoljava“, rekla je Lepir Dražana.

Danas je ukazano da su žene višestruko opterećene poslovima, a manje plaćene. I dalje nemaju ravnopravan pristup resursima i tržištu rada. I dalje su izložene svim vrstama nasilja, i nedovljno zaštićene od nasilnika.

„Tek mali broj bivših supružnika ili partnera redovno uplaću alimentaciju za izdržavanje djece. Potrebe višestruko marginalizovanih žena nisu prepoznate i uključene u postojeće strategije i politike“, rečeno je an osmomartovskom maršu.

Osmomartovski marš organizovali su: Helsinški parlament građana Banja Luka, UG Oštra Nula, DRIP, Mreža za izgradnju mira, Fondacija Udružene žene, Institut Perpetuum mobile, Centar za mlade Kvart, Inicijativa Građanke za ustavne promjene, Forum žena Bratunac, Udruženje omladine sa invaliditetom Info part, HO Partner, Omladinski centar Derbent i Mreža žena sa invaliditetom.

http://www.6yka.com/novost/100811/osmom ... blema-foto

[mih0]

sretan i od mene !