Srednjovjekovna Bosna

[Kiberluskoni]

@ energični leptir

Govoriš o banu Stjepanu 1204-1232. Ja govorim o "komadu" vremena od 1000 godina. Govorim o kasnoj antici, za koju se uporno pokušava sa sa svih strana podvaliti da nije ni postojala, da su Slaveni došli na prazan prostor, Saharu, šta li već.
Nemoj da se rasprava svede na politikantstvo i dokazivanje nacionalnog, vjerskog ili bilo kojeg drugog ekskluziviteta. Za mene je to uvod u rasizam i fašizam i u prolijevanje krvi (kad se ne može dokazati, onda se potrudi da nema drugog). Navedi da sam igdje spomenuo da u Bosni nema katoličanstva ili pravoslavlja. Samo tvrdim da se u periodu od 4. vijeka do 14. postoji jak uticaj arijanskog vjerovanja i kada se spomene Crkva bosanska, da se misli na ovo. Naveo sam ti neke od historijskih dokaza za ovo.
Kako komentarišeš navode velikodostojnika katoličke Crkve o arijancima u Bosni? Da li i poslije ovoga tvrdiš da su ostali navedeni dokazi nategnuti?

Na kraju krajeva, vidiš li simboliku u tome da je svetac zaštitnik bosanske banovine je sv. Grugur Nazijanski, tj Nikejski, kao što tvrdiš. Nije li u pitanju šlagvort i potvrda u stilu "konačno smo ih ubijedili, a on će da ih očuva na pravome putu"?
@ hrabren
Mislim da si neozbiljan i da ignoriraš navedene historijske dokaze. Ako još tome dodam poslovično nipodaštavanje svega što od tebe i sličnih ti dolazi, kada su u pitanju dokazi koji nisu approwed od onih koji kažu šta valja a šta ne, ne mislim da možemo daleko dogurati. Pitao si me odakle mi Život Simeuna. Potvrđen iz više izvora. Spis je sačuvan u biblioteci u Parizu. Opis donosi J. Martinofa, potvrđuje V. Ćorović

[hrabren miloradovic]

@ hrabren
Mislim da si neozbiljan i da ignoriraš navedene historijske dokaze. Ako još tome dodam poslovično nipodaštavanje svega što od tebe i sličnih ti dolazi, kada su u pitanju dokazi koji nisu approwed od onih koji kažu šta valja a šta ne, ne mislim da možemo daleko dogurati. Pitao si me odakle mi Život Simeuna. Potvrđen iz više izvora. Spis je sačuvan u biblioteci u Parizu. Opis donosi J. Martinofa, potvrđuje V. Ćorović

Pa taj spis koji si naveo upravo jeste bezveze i nije nikakav dokaz već totalno pogrešno protumačeno , zbog toga i negodujem!
Tu ti i jeste bajka sa arijancima?! , i još kad nadovežeš Gote... , i treba te cimati malo , da se trgneš i uozbiljiš!

[Energični leptir]

Govoriš o banu Stjepanu 1204-1232. Ja govorim o "komadu" vremena od 1000 godina. Govorim o kasnoj antici, za koju se uporno pokušava sa sa svih strana podvaliti da nije ni postojala, da su Slaveni došli na prazan prostor, Saharu, šta li već

Ja govorim o istorijskim izvorima, koje Ibrahim Pašić na čije se djelo, ne navodeći referencu, pozivaš, svjesno ignoriše, jer mu smetaju u njegovim nacionalizmom nabijenim knjigama! O kakvom podvaljivanju ti govoriš? Jesi li ikada prelistao časopise Balkanološkog instituta, Glasnike ZM, Glasnike društva istoričara, pa onda djela Špire Kulišića i drugih. Niko nikada nije tvrdio da su Slaveni došli "na prazno". ispisane su stotine i stotine radova o simbiozi došljaka i starosjedilaca! Ovdje je riječ o "wishfull thinking" dokazivanju nečega što se ne da dokazati, nego se domišljanja i izvrtanja činjenica predočuju kao neoborivi argumenti. Donose se zaključci na ideološki kreiranim premisama, a sve radi stvaranja novog ilirsko-gotskog nacionalizma. Držim da je to autor uradio namjerno!

Navedi da sam igdje spomenuo da u Bosni nema katoličanstva ili pravoslavlja. Samo tvrdim da se u periodu od 4. vijeka do 14. postoji jak uticaj arijanskog vjerovanja i kada se spomene Crkva bosanska, da se misli na ovo. Naveo sam ti neke od historijskih dokaza za ovo.

U čemu se ogleda taj utjecaj? Gdje je on na prvom mjestu u očuvanim dokumentima Crkve Bosanske? To što je neko nekoga nazvao arijancem, to ne dokazuje baš ništa, jer, kao što sam već objasnio i pravoslavni su katolike i obrnuto "častili" da su "maniheji", "arijanci" itd, itd... sve po potrebi, naročito da se nekome nešto otme! Bosanski vladari i oblasni gospodari se u priutnosti krstjana kunu, između ostalog "u 318 nikejskih otaca", dakle onih koji su osudili arijanstvo! Pa kakvi su to onda arijanci svi skupa?

Na kraju krajeva, vidiš li simboliku u tome da je svetac zaštitnik bosanske banovine je sv. Grugur Nazijanski, tj Nikejski, kao što tvrdiš. Nije li u pitanju šlagvort i potvrda u stilu "konačno smo ih ubijedili, a on će da ih očuva na pravome putu"?

Ako "Oca i Sina i Svetog Duha" nalazimo u Obredniku krstjana Radosava, te kod Stanka Kromirijanina i krstjana Hvala, ako se "prečista Trojica" spominje na stećku gosta Milutina, a "sveta Trojica nerazdjeljiva" u testamentu gosta Radina, ako jedan od pisaca Čajničkog četveroevanđelja Isusa naziva "sinom božjim, velikim bogom", a pisar Mletačkog zbornika "gospodinom bogom Isusom", ako se u Hvalovom zborniku jasno sitiče da je Isus kao "bog" rođen od djevice Marije, koju Hval krstjanin naziva "presvetom Bogorodicom", što je formulacija Kocila u Efesu iz 431. godine, ja tu stvarno ne vidim nikakvo arijanstvo, osim onoga koje se hoće konstruisati nekakvim lingvističkim domišljanjima kakvim se poigrava Pašić, ne dokazujući ništa do svoga patološkog nacionalizma, koji je poguban za svaki naučni rad.

[einiac]

Zna li mi iko reci sta ova ploca simbolizuje? Poznata je pod imenom "ploca kulina bana"..

[hrabren miloradovic]

Zna li mi iko reci sta ova ploca simbolizuje? Poznata je pod imenom "ploca kulina bana"..

Ovo te je neko debelo slago!! , ne postoji tako nešto kao "ploča Kulina bana"!!

[Energični leptir]

Ovo te je neko debelo slago!! , ne postoji tako nešto kao "ploča Kulina bana"!!

Postoji! Ovo je ploča iz Kulinove crkve, pronađena u blizini sela Muhašinovići.

[_majevica_]

GLavna molitva bogumila je "Oce naš.."

Ako "Oca i Sina i Svetog Duha" nalazimo u Obredniku krstjana Radosava, te kod Stanka Kromirijanina i krstjana Hvala, ako se "prečista Trojica" spominje na stećku gosta Milutina, a "sveta Trojica nerazdjeljiva" u testamentu gosta Radina, ako jedan od pisaca Čajničkog četveroevanđelja Isusa naziva "sinom božjim, velikim bogom", a pisar Mletačkog zbornika "gospodinom bogom Isusom", ako se u Hvalovom zborniku jasno sitiče da je Isus kao "bog" rođen od djevice Marije, koju Hval krstjanin naziva "presvetom Bogorodicom", što je formulacija Kocila u Efesu iz 431. godine, ja tu stvarno ne vidim nikakvo arijanstvo, osim onoga koje se hoće konstruisati nekakvim lingvističkim domišljanjima kakvim se poigrava Pašić, ne dokazujući ništa do svoga patološkog nacionalizma, koji je poguban za svaki naučni rad.

[Energični leptir]

GLavna molitva bogumila je "Oce naš.."

Bogumili nisu postojali u Bosni.

[einiac]

Ovo te je neko debelo slago!! , ne postoji tako nešto kao "ploča Kulina bana"!!

Druze, u Zemaljski muzej pa vidi i pitaj odakle je. Ja dobih objasnjenje da je sa "Kulinove crkve" u blizini Visokog, 1193. godina otprilike.

[civis]

Ovo te je neko debelo slago!! , ne postoji tako nešto kao "ploča Kulina bana"!!

Druze, u Zemaljski muzej pa vidi i pitaj odakle je. Ja dobih objasnjenje da je sa "Kulinove crkve" u blizini Visokog, 1193. godina otprilike.

Ima u Zemaljskom interesantnih stvari.

[hrabren miloradovic]

Ovo te je neko debelo slago!! , ne postoji tako nešto kao "ploča Kulina bana"!!

Postoji! Ovo je ploča iz Kulinove crkve, pronađena u blizini sela Muhašinovići.

Ja prvi put čujem za pojam "Kulinova crkva" , odakle se zna da je njegova?? , jel ima zapis,pominjanje ktitorstva ili se samo pretpostavlja?! , kojem svecu je posvećena?! , ima li išta osim ove table sa uklesanim krstovima i rečenice "Ovo je iz kulinove crkve"!

[Bosanac_i_Hercegovac]

Ja ne shvatam zasto moderatori toleriraju ovog trolla Hrabrena? Je li ovo arajevo-x ili ravna-gora-x?
Napokon je se okupilo na ovom forumu malo vise ljudi koji znaju nesto vise o historiji i onda se dopusta da se trola tipovima poput Hrabrena. Zasto?

[Chmoljo]

Ja ne shvatam zasto moderatori toleriraju ovog trolla Hrabrena? Je li ovo arajevo-x ili ravna-gora-x?
Napokon je se okupilo na ovom forumu malo vise ljudi koji znaju nesto vise o historiji i onda se dopusta da se trola tipovima poput Hrabrena. Zasto?

to nije tvoj posao nego moj. komentiranje rada moderacije je zabranjeno.

[Kiberluskoni]

@ leptir
Ne znam o kojem nacionalizmu autora misliš? Priznajem da nisam čitao njegove druge knjige, možda da nam objasniš o čemu se radi (pošto evidentno znaš o čemu pričaš). Ja u ovoj knjizi nisam primjetio nacionalizam (ti ako jesi, volio bih da čujem tu priču). Svi izvori koje navodi su prilično nezavisni pa ne vidim odakle taj zaključak. Ćorović, Vego, Wenzel, Čremošnik, Truhelka, Mandić, Basler, pa i Lovrenović donekle, ne vidim kako mogu biti uporište bošnjačkom (pretpostavljam da ako je autor Bošnjak, na ovo misliš) nacionalizmu. Da je ovo u pitanju, očekivao bih puno više fikcije, otomansdkih izvora, pa i više citata bošnjačkih autora.
Do sada koliko sam pročitao (a to dijelim sa forumskim auditorijem), većina izvora je katoličke Crkve.
Razlog zašto nisam naveo autora na početku jeste to da se ne bi odmah pojavila predrasuda koju sam i sam imao kada mi je knjiga poklonjena. Relativni anonimus objavljuje neke nove teze o bosanskoj historiji. Hajte molim vas.
Kada sam počeo sa čitanjem, stekao sam drugi utisak. Kniga sa preko 3500 fus nota zaslužuje malo više moje pažnje.
Drugi razlog je jer je knjiga promovirana kao multidisciplinarno djelo. A to je na šta sam posebno slab, jer ne podnosim ekskluzivitete bilo koje vrste. Gdje god u nauci se primjenjuje više metoda, rezultat je neminovno precizniji i vrijedniji. Problem kod nas je taj da imamo "genijalčine" na svakom koraku, a posebno u nauci. Ljude koji rade po 5 redovnih poslova, predaju na isto toliko fakulteta, 40 godina nemaju asistenta i u svojoj karijeri nisu proizveli niti jednog doktora nauka da ih naslijedi. Znači, poslije mene potop! Ne vrijedi ni spominjati njihovu sposobnost za saradnjom sa drugim ljudima, a kamoli na multidisciplinarnom nivou. Ti su najglasniji kada treba popljuvati svaku novinu i misle da je sve već otkriveno (posebno u historiji), a da svako ko slično pokuša i hoće da radi je najobičniji šalabajzer. Pošto vidim da su ti to kolege, bilo bi zanimljivo čuti tvoje mišljenje o tome.

@einiac

Slika koju si postavio jeste sa Kulinove crkve. Nađena je 1898. 2 km od Mila, najvećeg arheološkog nalazišta u Bosni, koje se tiče Crkve bosanske, u selu Biskupići na Tuštinoj njivi.
Na njoj je sljedeći natpis (prema Ćitri Truhelki):

Siju crkv' ban' Kulin' zida
egd... jeni Kučevsko Zagorie
i nade na nu grom ('i) u Podgorie Sljepičišt'
i postavi svoi obraz (na ili nad) pragom':
B(og) dai banu Kulinu zdravie i banici Vojslavi.

Sliku imaš i na naslovnici knjige koja mi je i izvor za ovo pisanje: Ibrahim Pašić, Predslavenski korijeni Bošnjaka, knjiga 2. Mile i Moštre, ilirsko gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, stećaka i Crkve bosanske.

[Energični leptir]

Sliku imaš i na naslovnici knjige koja mi je i izvor za ovo pisanje: Ibrahim Pašić, Predslavenski korijeni Bošnjaka, knjiga 2. Mile i Moštre, ilirsko gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, stećaka i Crkve bosanske.

Može nešto biti napisano i korištenjem sto disciplina, ako se te discipline zloupotrbljavaju da se dođe do željenog, a ne znanstvenog rezultata. Pašić naprosto ignoriše sve izvore koji mu ne idu u prilog, a na prvom mjestu originalne dokumente Crkve Bosanske. Lingvističke akrobacije u toj knjizi naprosto su ridikulne i podsjećaju me na djela Jovana Deretića i njegovo izvođenje imena Srbin id svega gdje se pojavljuju glasovi "s", "r" ili "b" u bilo kojem redoslijedu. Isto tako Pašić "pronalazi" u spomenutoj knjizi gotske jezičke korijene svemu što iomalo podsjeća neku gotsku riječ. Ako bi, vodeći se tom metodologijom puke sličnosti između indoevropskih jezika uspoređivali slavenske i sanskrtske riječi, mogli bismo doći do zaključka da su Bosnu stvorili vedski Arijci, a da je Crkva Bosanska zapravo preteča Hare Krišna pokreta. Sve se može napisati da naizgled ima smisla i zatrpati brdom referenci, ali to ne daje djelu znanstvenu vrijednost, već posvemašnja objektivnost u pristupu. A šta reći o objektivnosti i znanstvenom pristupu autora koji poklanja povjerenje izmišljotini Rusmira Mahmutčehajića o navodnom štapu djeda crkve bosanske kojeg je ovaj predao šejhu mevelevijskog reda, iako traga takvom predanju nema nigdje osim u glavama onih koji ih namjerno fabriciraju ne bi li, poput Radivoja Pešića i sličnih stvorili nove i nove nacionalne narative za ispiranje mozga.

[hrabren miloradovic]

Pošto sam jedini postavio da postoji neki Kulin osim Kulina bana na ovom svetu i da je on vlah-stočar iz 1224 godine?! , sad ću probati da dam još referenci o imenu i prezimenima mogućim koja proizilaze iz tog imena!

Kulin je ime sasvim moguće preslovenskog porekla , međutim možda ipak i nije?!

Jer moguće da se u korenu imena Kulin krije slovenska reč Kulja?! , a kulja znači trbuh,vreću,debelog i uhranjenog čoveka,puniti nešto,hraniti,odhraniti... a i mesni proizvod kulen(kulin) je od istog korena takođe!

Izgleda smešno , ali nekada na ovim prostorima a i šire naravno imena narodna su davana svrsishodno i imala su uglavnom zaštitna značenja ili očitavaju čista životna dešavanja i stremljenja ljudi !

I da kažem još da tadašnje slovenske reči nemaju ista značenja kao danas mada su slična u smislu da vode na istu suštinu!
Kao npr.ime Hrana iliti Hranislav to u prevodu znači na današnji jezik imenski Stojan,Stojislav,...jer i dan danas sahranjujemo ljude i pohranjuejmo nešto negde!

Tako da ime Kulin možda ako je slovensko znači dobro vaspitanog čoveka ,dobro odgojenog,uhranjenog,dobro stojećeg,....tako i imamo i imena Gojko,Gojislav...a danas imamo izraz odgojiti ili ugojen čovek...!

Znači da po ovoj mojoj pretpostavljenoj analogiji koja naravno ne mora biti istinita niti dobra?! , Kulin je isto što i Gojko,Gojan,...ili Hranislav,Hrana,...Stojan,Stojislav...

Postojalo je nekad ime Kule tj.verovatno nadimak od Kulin iliti Kulja , pa tako imamo prezimena Kulić,Kuljić koja su pristutna kod sva tri naroda , mada većina misli da je nastalo od turcizma "kula" što znači uzvišeni deo vojne utvrde!

Ovo je samo moja neka teorija kroz slovensku imeničnu prizmu koja naravno ne mora biti tačna , čak šta više...

Ali kad su u pitanju turcizmi i naše reči ima primera koja siptomatični , kao npr. "Kaša i Kašika"?! , kašika je turicizam(kaşık ) , ali Kaša je slovenska reč(prasl. *kaša (rus. káša, polj. kasza) ← *kasja: prosijano ≃ lit. košti: cijediti )!

Znači jeli smo nekada slovensku kašu sa turskom kašikom?! , malo loša analogija , ali ko zna...

[Toto]

Zna li mi iko reci sta ova ploca simbolizuje? Poznata je pod imenom "ploca kulina bana"..

Evo sta kazu o tome Ciro Truhelka. Otidji na link pa ces naci i orginalni dokument i kad je stampan i od koga.



http://books.google.com/books?id=_BfmAA ... in&f=false

[Kiberluskoni]

Možda si u pravu, hrabrene. Samo ti fali malo naučnog osnova. Naime, ligvistika je najpreciznija društvena nauka, sa jako preciznim pravilima. Malo se potrudi, potkrijepi dokazima iz historije i arheologije, pa te možda i ozbiljno shvatim. Do tada je to, što bi lingvisti rekli, pučka onomastika. U stilu, da se u Busovači pravila dobra pita od autobusa - Busovača.

[hrabren miloradovic]

Možda si u pravu, hrabrene. Samo ti fali malo naučnog osnova. Naime, ligvistika je najpreciznija društvena nauka, sa jako preciznim pravilima. Malo se potrudi, potkrijepi dokazima iz historije i arheologije, pa te možda i ozbiljno shvatim. Do tada je to, što bi lingvisti rekli, pučka onomastika. U stilu, da se u Busovači pravila dobra pita od autobusa - Busovača.

Lingvistika kao istorijsko pomagalo je krajnje nezahvalno , ali može pomoći!

Leksik kojim se služimo za odrediti nešto je kranje promenljiv iz čistog razloga što je jezik živa stvar , tako da se možemo držati tančina i tvrditi nešto u potpunosti kao istinu jer nam to ljudska narav nalažei ništa više!

Kulja zvani Kulin je verovatno ima poreklo u imenu preslovenskog porekla?! , ali sam čisto pomenuo da može i druga varijanta(slovenska) ako se već vatamo nečega što lebdi u vazduhu kao što je lingvistika što bi trebala biti teorijska nauka !

"Naš" jezik je jako nezahvalan za istraživanje u smislu dokazivanja bilo čega istorojski jer je veliki i sve se u njemu sadrži i ogleda! , svaki hebeni koren!

[Kiberluskoni]

Da vidimo šta lingvistika kaže o porijeklu riječi stećak:

Š. Bešlagić kaže da je etimologija došla od nečega velikog, postojanog i visokog, kao stojećak, iz čega dolazi stećak. On, kao i većina suvremenika stećku pripisuje novije porijeklo, te ga indirektno svrstava u kolokvijani naziv. U objašnjenju ne postoji niti jedno lingvističko pravilo.
A. Škobalj je na sličnom fonu i objsašnjava da ime dolazi od nečega što stoji, što se u staro vrijeme govorilo steći. Po njemu je u pitanju particip prezenta stajati - stojeći. Slično tvrdi i Lovrenović. U pitanju je klasična pučka etimologija, bez lingvističkih zakonitosti, zasnovana na sazvučnosti sa osloncem na tuđe fonetske oblike.

Rječnik JAZU izbija argument da je stećak novija riječ, jer ga potvrđuje kao narodnu riječ u oblasti Imotskog, Hercegovini, Podrinju, te Bos. Krajini.

Potvrdu starosti naziva stećak, te kontraargument kolokvijalnosti naziva, daju i nazivi lokaliteta: Stećak ili Glavica, Stećak (Vir Posušje), Stećak (kod Koćerina), Šolini stećci kod Čitluka, Vionički stećci kod Čitluka, Stećci kod lokaliteta Garice (Čapljina), Stećak na lokalitetu Spiljani kod Konjica, Stećak kod Sovića pored Mostara, Stećak, Seljani-Nevesinje, te Stećci na Raškoj Gori kod Mostara. Na svim lokalitetima postoje i sami stećci.

Pored ovoga, Petar Skok, ne spominje oblik stojećak, kao oblik glagola stajati, u svom Etimološkom rječniku.

Konačno, Š. Bešlagić, daje podatak, da je od ukupnog broja stećaka, 95% "ležećih", a samo 5% "stojećih" stećaka. Takođe, niti jedan stojeći stećak se ne naziva stojećkom, niti na jednom lokalitetu. Naprotiv, svi stojeći stećci se nazivaju spomenicima ili stubovima. Isto se odnosi i na nekropole na kojima se nalaze stojeći stećci (nekropole Stup, Stubo, Stupac, Stupine).

V Ćorović, u jednom od svojih posljednjih radova, tvrdi, rječ je od osnove sto-sta, sr. izvedene od glagola stojeći, odatle stojećki, stezanjem od oje u e.
P. Kajer misli na da dolazi od grčke riječi koja znači natkriveno mjesto, kuću, sobu, jamu.

[Goran_35]

Lagao bih kada bih rekao da nisam očekivao ovakvu reakciju. Predrasude, bez želje da se na trenutak pomisli da li je drugi možda u pravu.

Dakle, da krenemo od arijanske prirode Crkve bosanske (a i ostalo će doći na red). Na osnovu tvoje ekavice, pretpostavljam (ovo je moja predrasuda, a ti je razbij ako imaš interesa) da će ti izvor istočno od Drine značiti malo više od "ostalih":

U šestom poglavlju svog djela "Život Simeona", Stjepan "Prvovenčani" opisuje kako je njegov otac, Stefan Nemanja uništio krivovjerje, koje se pojavilo u njegovoj državi krajem 12. vijeka. pa kaže:
"Jedan od pravovjernih ratnika njegovih (Nemanjinih)priđe mu i, bacivši se na koljena, s uzbuđenjem i dubokim poštovanjem reče mu: ... Gospodin Bog i prečista vladarica Bogorodica, mati njegova, ne gledajući lice čovječije, udostoji se izabrati mene najslabijega, koji vjerujem u jednobitnu i nerazdijeljivu Trojicu, da čuvam ovo povjereno mi stado, koje vidite sada, da se ne posije kukolj lukavog i odvratnog đavla. I nikad nisam mislio da je on u oblasti mojoj. A sad eto vidim da se lukavi (đavo) brzo ukorijenio i da nanosi hulu na Svetoga duga i dijeli nedjeljivo božanstvo, kao što je govorio bezumni Arije presjecajući jednobitnu trojicu. Kada su pitali bogonosni oci: "Tko ti, Spasitelju, haljinu razdrije, reče: Arije bezumni, koji trojicu presiječe". Tako i ovi bezumni idu za učenjem njegovim..."

E sada ćeš ti, ko da gledam reći, "pa šta, ovo je u Srbiji, gde je tu Bosna?"

Papski izvor s početka 15. vijeka u kojem se govori o pohodu vojvoda kralja Sigismunda, Nikole Garazda i ladislava Silagija, na Bosnu 1405. Sigismund se ne miri sa porazom i priprema novi napad. U tome ga podupire i papa Gregorije XII pozvavši 9. studenog 1407. "sviet na križarsku vojnu proti Turkom i nevjernim Arijanom i Manikejom..."

Pa onda u svom radu "Oko bogumilstva u srednjovjekovnoj Bosni" G. Čremošnik je 1937. izjavio da se radi o "upadnoj okolnosti da se bogumilstvo i srodne jeresi pojavljuju baš u onim zemljama , u kojima su nekoliko vekova ranije boravili Goti i u kojima su oni ostavljali svoga elementa kao trajne naseljenike".
U vezi progona Gota od strane Justinijana, te o Gotima za koje se kod njega zauzimao car Teoderih, Čremošnik kaže: "niko ne može ni sumnjati da su progonjeni krivovjerci oni ostaci Germana, prvenstveno Gota, koji su ostali na Balkanu, unutar granica istočnog carstva i poslije seobe jezgra tog naroda u Italiju..."
Na osnovu naziva Gacka i Nikšića (Onogošt)koji su gotskog porijekla, Čremošnik zaključuje: "nisu li možda ovi gotsko-arijanski, u najvišem stepenu, antirimski ostaci ono seme iz koga će, nekoliko stoleća kasnije, niknuti antirimski pokret, kod nas nazvan bogumilstvom, drugde patarenstvom..."

Gotist Ivan Pudić piše (Gotski jezik i istorijska gramatika, Beograd 1972.): "Nije isključeno da prve korene bogumilstva treba tražiti u arijanizmu ovih istočnih Germana, pretežno Vulfilinih Gota, koji su se na Balkanu zadržali kao samostalna nacija do početka X veka, sve dok se nisu utopili u Slovene"

Onda Lujo Margetić kaže o Biljinpoljskoj abjuraciji iz 1203: "..proizilazi neusaglašenost između katoličkog ispovijedanja i ispovijedanja bosanskih krstjana utoliko što bi se njihova heterodoksija približavala ublaženom arijanstvu, koje su zastupala mnoga germanska plemena, osobito Goti". Margetić heterodoksiju bosanskih krstjana čiji su korijeni u kvaziarijanstvu vidi i u Raspravi između rimokatolika i patarena gdje hereticus kaže: "Naša vjera je bila ona ista kao u Rimu, sve do vremena (pape) Silvestra, koji je bio naš učitelj i onda (od nje) otpao..." iz čega je vidljivo da bosanski hereticus povezuje heterodoksiju bos. krstjana sa sukobom Arija sa stajalištem Nikejskog sabora iz 327. upravo iz doba pape Silvestra.

Dominik Mandić kaže o oporuci gosta Radina: "Ako ipak gost Radin tvrdi i vjeruje, da je njegova crkva, koja je različita od katoličke prava vjera apostolska, on je sebe time i svoje sumišljenike stavio u red onih krivovjeraca 4. stoljeća koji su bili osuđeni na općem crkvenom saboru u Carigradu 371.

Evo ti malo istoriskih izvora, a kad s njima završim, nastaviću sa arheološkim i lingvističkim, koji ovo podupiru.

odlicno!

[osa]

poziv svima koji drže do sjećanja na katarinu....



Molitveni pohod Bobovcu

Misno slavlje predslavit će vojni biskup Republike Hrvatske mons. Juraj Jezerinac uz propovijed kardinala Vinka Puljića nadbiskupa metropolita vrhbosanskog

Poznato je da pod vodstvom Ureda katoličkog dušobrižništva Ministarstva obrane BiH vjernici-katolici djelatnici Ministarstva obrane BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, pripadnici Oružanih snaga BiH, policajci na svim entitetskim i državnim razinama zajedno s drugim vjernicima Vrhbosanske nadbiskupije svake godine krajem listopada idu na molitveni pohod Bobovcu kako bi svi zajedno molili za domovinu Bosnu i Hercegovinu.

I ove godine učinit će to u subotu 23. listopada 2010. godine. Svi se već godinama odazivamo pozivu koji svima nama upućuje vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić.

Misno slavlje, kojemu će predsjedati vojni biskup Republike Hrvatske mons. Juraj Jezerinac uz propovijed vrhbosanskog nadbiskupa i metropolite Vinka kardinala Puljića, započet će u 11 sati. Svi pristigli vjernici-katolici, predvođeni vojnim kapelanima, u 10 sati s pripadnicima Oružanih snaga BiH i policijskih postrojbi raznog entitetskog i državnog ustroja na raskrižju kod rijeke Bukovice podno Bobovca molitveno i pješice krenut će prema samom Bobovcu. Svi pristigli vjernici-katolici pozvani su da se priključe vojnim kapelanima, vojnicima i redarstvenicima te s njima pješice, koje traje pola sata, molitveno krenu prema Bobovcu.

Svima se skreće pozornost da se obuče odgovarajuća obuća zbog lakšeg kretanja i samog terena na kojem se nalazi Bobovac te računaju s promjenom vremena na Bobovcu u ovo jesensko vrijeme. Važno je znati kako su pristupne prometnice jednim dijelom makadamske bilo preko Kraljeve Sutjeske bilo preko Vareša.

Do Bobovca se najbrže dolazi preko Kaknja osobnim autima, kombijima i manjim autobusima i potrebno je od Kaknja do Bobovca oko sat i pol vremena. Za veće autobuse jedino je moguće ići cestom preko Podlugova, Breze i Vareša, a od Podlugova do Bobovca potrebno je oko dva i pol sata. Od pomoći će Vam biti i jednim i drugim putom civilna i vojna policija kao i oznake smjera na putu.

Sve informacije mogu se dobiti svakim danom od 9 do 17 sati jedino u Uredu katoličkog dušobrižništva Ministarstva obrane BiH, Hamdije Kreševljakovića 98, 71000 Sarajevo, tel./faks: 033/286-686.

[zonbirile]

poziv svima koji drže do sjećanja na katarinu....



Molitveni pohod Bobovcu

Misno slavlje predslavit će vojni biskup Republike Hrvatske mons. Juraj Jezerinac uz propovijed kardinala Vinka Puljića nadbiskupa metropolita vrhbosanskog

Poznato je da pod vodstvom Ureda katoličkog dušobrižništva Ministarstva obrane BiH vjernici-katolici djelatnici Ministarstva obrane BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, pripadnici Oružanih snaga BiH, policajci na svim entitetskim i državnim razinama zajedno s drugim vjernicima Vrhbosanske nadbiskupije svake godine krajem listopada idu na molitveni pohod Bobovcu kako bi svi zajedno molili za domovinu Bosnu i Hercegovinu.

I ove godine učinit će to u subotu 23. listopada 2010. godine. Svi se već godinama odazivamo pozivu koji svima nama upućuje vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić.

Misno slavlje, kojemu će predsjedati vojni biskup Republike Hrvatske mons. Juraj Jezerinac uz propovijed vrhbosanskog nadbiskupa i metropolite Vinka kardinala Puljića, započet će u 11 sati. Svi pristigli vjernici-katolici, predvođeni vojnim kapelanima, u 10 sati s pripadnicima Oružanih snaga BiH i policijskih postrojbi raznog entitetskog i državnog ustroja na raskrižju kod rijeke Bukovice podno Bobovca molitveno i pješice krenut će prema samom Bobovcu. Svi pristigli vjernici-katolici pozvani su da se priključe vojnim kapelanima, vojnicima i redarstvenicima te s njima pješice, koje traje pola sata, molitveno krenu prema Bobovcu.

Svima se skreće pozornost da se obuče odgovarajuća obuća zbog lakšeg kretanja i samog terena na kojem se nalazi Bobovac te računaju s promjenom vremena na Bobovcu u ovo jesensko vrijeme. Važno je znati kako su pristupne prometnice jednim dijelom makadamske bilo preko Kraljeve Sutjeske bilo preko Vareša.

Do Bobovca se najbrže dolazi preko Kaknja osobnim autima, kombijima i manjim autobusima i potrebno je od Kaknja do Bobovca oko sat i pol vremena. Za veće autobuse jedino je moguće ići cestom preko Podlugova, Breze i Vareša, a od Podlugova do Bobovca potrebno je oko dva i pol sata. Od pomoći će Vam biti i jednim i drugim putom civilna i vojna policija kao i oznake smjera na putu.

Sve informacije mogu se dobiti svakim danom od 9 do 17 sati jedino u Uredu katoličkog dušobrižništva Ministarstva obrane BiH, Hamdije Kreševljakovića 98, 71000 Sarajevo, tel./faks: 033/286-686.

---------------------------------
lijep gest,ali ide u prilog tomu da ne bude sviju nas-slažeš se.Šteta.

[osa]

bit će tamo ljudi svih profila, u svakom pogledu, kladim se....

[zonbirile]

@osa
ne kontriram,ali nije to ,to.Jednostavno,kao što počeh temu,ona nije NAŠA,sviju nas i mislim da je propala stvar,jer je prigrabljena,a i odgurnuta istovremeno.Nije važna ni faktografija,da li je kraljica,još i zadnja,važno je da je prepoznatljiva,poznata i mogla biti NAŠA,naša sviju nas.