Snovi
- Prozor
- Posts: 4178
- Joined: 23/05/2007 00:54
#1 Snovi
Iako sam davno već otvorio istoimenu temu na Filozofiji
, ona se više ticala tumačenja snova sa raznih aspekata. Ova se tiče snova kao mentalnog fenomena. Šta su oni zapravo? Zašto sanjamo? Gdje nastaju snovi? Iako bih volio da se fokusira na naučna gledište moguće se i osnvrnuti i na druga, kao recimo filozofska i religijska....Zbog toga temu ne stavljam na Nauka & Edukacija već na Razne Diskusije....
- astrid
- Posts: 5243
- Joined: 06/04/2010 21:48
- Location: tu negdje
#2 Re: Snovi
Paaa recimo psihoanalitičari kažu da su snovi potisniti strahovi ,želje....
Frojd (Freud)zanimljivo tumači snove
Frojd (Freud)zanimljivo tumači snove
- alibaba_i_30_godina
- Posts: 16995
- Joined: 16/01/2010 19:15
#3 Re: Snovi
A mora nesto i mozak raditi da ne daj Boze zaspi prije nego sto treba, pa se zato igra malo ... neka. 
-
pshhh
- Posts: 446
- Joined: 16/01/2010 23:26
#4 Re: Snovi
Kad malo bolje razmislis svaku noc kada zaspimo mi ustvari kao da umremo, bukvalno se izgubimo i ne znamo za sebe dok smo u stanju sna sve dok se ne probudimo.
Niko ne zna kako nastaju snovi, koji mogu biti refleksija necega sto smo tokom dana dozivjeli, neke poruke covjeku ili vidjenje onoga sto ce se desiti u buducnosti.
Na ovom linku mozete pronaci citavu knjigu koja se bavi tumacenjem snova.
Niko ne zna kako nastaju snovi, koji mogu biti refleksija necega sto smo tokom dana dozivjeli, neke poruke covjeku ili vidjenje onoga sto ce se desiti u buducnosti.
Na ovom linku mozete pronaci citavu knjigu koja se bavi tumacenjem snova.
-
japo-
- Posts: 29468
- Joined: 15/01/2009 16:43
- Location: Banovići
#5 Re: Snovi
NeyDan wrote:A mora nesto i mozak raditi da ne daj Boze zaspi prije nego sto treba, pa se zato igra malo ... neka.
- Mis mekinjas
- Posts: 42278
- Joined: 01/07/2009 22:33
- Location: U svemiru ili u Krležinim romanima
#6 Re: Snovi
NeyDan wrote:A mora nesto i mozak raditi da ne daj Boze zaspi prije nego sto treba, pa se zato igra malo ... neka.
U pa ovo je maštanje, a ne snovi.
Moj mozak, mora da se umori maštajući, pa od te smantanosti, ništa i ne sanjam....
- lazni penzioner
- Posts: 69
- Joined: 30/01/2010 17:49
- Location: stranacka centrala
#7 Re: Snovi
Snovi su najslicniji defragmentiranju mozga, tj. sve iskuseno tokom nekog "random" vremenskog perioda se ponovo obradjuje i sortira kako bi mozak nastavio raditi efikasno i dobro. Nuspojava su razne predstave tokom REM faze. 
- astrid
- Posts: 5243
- Joined: 06/04/2010 21:48
- Location: tu negdje
#8 Re: Snovi
Snovi su čudo
Postoji npr.vrsta sna kad smo svjesni da sanjamo ..često se poslije takvog sna brzo budimo tj. nastojimo kontrolisati san.Mislim da se ova vrsta snova zove Lucidni san(neka me neko ispravi ako griješim
)
Kako san nastaje niko ne zna ali je poznato i dokazano da svi sanjaju samo u su snovi različitog intezita.Naravno da će svi prije zapamtiti ružan jer jače utiče na psihu.
Postoji npr.vrsta sna kad smo svjesni da sanjamo ..često se poslije takvog sna brzo budimo tj. nastojimo kontrolisati san.Mislim da se ova vrsta snova zove Lucidni san(neka me neko ispravi ako griješim
Kako san nastaje niko ne zna ali je poznato i dokazano da svi sanjaju samo u su snovi različitog intezita.Naravno da će svi prije zapamtiti ružan jer jače utiče na psihu.
- Prozor
- Posts: 4178
- Joined: 23/05/2007 00:54
#9 Re: Snovi
negdje sam bio pročitao da su japanski naučnici kao radili na mašini koja bi mogla konvertirati moždane vijuge u slike i tako bukvalno snimiti nečiji san!
ima li neko neki link ili tekst o tome?
- astrid
- Posts: 5243
- Joined: 06/04/2010 21:48
- Location: tu negdje
#10 Re: Snovi
Misliš ovo:Prozor wrote:negdje sam bio pročitao da su japanski naučnici kao radili na mašini koja bi mogla konvertirati moždane vijuge u slike i tako bukvalno snimiti nečiji san!ima li neko neki link ili tekst o tome?
- Čitanje misli i snimanje snova
Japanska tvrtka tvrdi da je razvila tehnologiju čitanja moždanih aktivnosti
Novi broj znanstvenog magazina Neuron donosi vijest od uspjehu japanskih istraživača u razvoju tehnologije analize moždanih aktivnosti koje mogu rekonstruirati slike koje osoba stvara u svom umu i prikazati ih na monitoru. Optimistični znanstvenici tvrde da su korak do bilježenja snova u slikama.
Korištenjem magnetske rezonance bilježen je protok krvi kroz mozak i snimane su promjene koje su se događale kada bi ispitanik gledao u neku nasumično odabranu sliku ispred sebe. Pokazano im je 400 crno-bijelih sličica veličine 10 x 10 pixela, svaka po 12 sekundi. Dok je magnetska rezonanca snimala promjene u moždanoj aktivnosti računalo je procesiralo podatke učeči povezivati promjene u moždanoj aktivnosti s različitim slikama.
Nakon toga su ispitanicima pokazali novi set slika s riječi neuron, i računalo je uspjelo rekonstruirati i pokazati upravu slike koje čine tu riječ na monitor, koristeći jedino podatke o promjenama moždane aktivnosti.
Za sada je sustav u mogućnosti prikazati jednostavne crno-bijele slike, no znanstvenici su sigurni da će se s poboljšanjem preciznosti mjerenja moći prikazivati i slike u boji. Ovakav napredak mogao bi pomoći u prvom redu bolesnicima s psihičkim poremećajima koji uključuju halucinacije, jer bi liječnici mogli tako imati izravan uvid u slike koje opsjedaju umove pacijenata.
Naravno, vrlo je jednostavno predvidjeti i neke druge mogućnosti, pogotovo u vojno-obavještajne svrhe, no nadajmo se da će i obični ljudi imati barem neku korist od toga. (metro-portal)
- Prozor
- Posts: 4178
- Joined: 23/05/2007 00:54
#11 Re: Snovi
da, to je to. bilo bi stvarno extra
gledati snimku nečijeg sna. 
- astrid
- Posts: 5243
- Joined: 06/04/2010 21:48
- Location: tu negdje
#12 Re: Snovi
O....oooo,bilo bi tu svega...za svaki žanr

-
duboka_misao
- Posts: 4333
- Joined: 30/08/2008 15:08
- Location: malta
#14 Re: Snovi
u zadnje vrijeme sanjam u formatu crtanog filma ..... zanr nebitan 
- astrid
- Posts: 5243
- Joined: 06/04/2010 21:48
- Location: tu negdje
#15 Re: Snovi
Nadam se da nije neka japanska verzija
Koji bi to filmovi bili....potisnuti strahovi,želje...nisi ni sam svjestan toga i onda ti to neko fino snimi i prostre ti..čovjek se šokira sadržajem i kune se da nema ništa sa sadržajem

Koji bi to filmovi bili....potisnuti strahovi,želje...nisi ni sam svjestan toga i onda ti to neko fino snimi i prostre ti..čovjek se šokira sadržajem i kune se da nema ništa sa sadržajem
- Prozor
- Posts: 4178
- Joined: 23/05/2007 00:54
#16 Re: Snovi
duboka_misao wrote:u zadnje vrijeme sanjam u formatu crtanog filma ..... zanr nebitan
ma šalim se
ja sanjah san u kojem me uopće nije bilo
-
duboka_misao
- Posts: 4333
- Joined: 30/08/2008 15:08
- Location: malta
#17 Re: Snovi
stvarno nije hentai sto @astrid misliProzor wrote:duboka_misao wrote:u zadnje vrijeme sanjam u formatu crtanog filma ..... zanr nebitanovo je čovječe fenomen
![]()
ma šalim se, ali neobično je....
![]()
ja sanjah san u kojem me uopće nije biloodnosno isključivo druge osobe
-
zijancer
- Posts: 4749
- Joined: 03/08/2004 20:52
- Location: 39
#18 Re: Snovi
mh, pamtim desetak snova so far..sve ostalo je b produkcija u reziji čika foknera
- alica.k
- Posts: 8808
- Joined: 09/05/2007 17:20
- Location: Calexico :D
#19 Re: Snovi
ehe, bilo je ovo u jednoj epizodi house md. ja misla oni se zezaju, kad evo fakat...Prozor wrote:negdje sam bio pročitao da su japanski naučnici kao radili na mašini koja bi mogla konvertirati moždane vijuge u slike i tako bukvalno snimiti nečiji san!ima li neko neki link ili tekst o tome?
-
duboka_misao
- Posts: 4333
- Joined: 30/08/2008 15:08
- Location: malta
#20 Re: Snovi
kapetan na bela ladja uvijekzijancer wrote:bitno je sta si ti na toj palubi
mh, pamtim desetak snova so far..sve ostalo je b produkcija u reziji čika foknera
- astrid
- Posts: 5243
- Joined: 06/04/2010 21:48
- Location: tu negdje
#21 Re: Snovi
Hajde malo se uozbiljite...vidi kapetan na bela ladja,crtani....hajmo malo konkretnog
Frojdovo tumačenje snova
Odlazeći na spavanje čovek svake noći na isti način na koji skida svoje odelo svlači i svoju psihu, odriče se svojih psihičkih tekovina te se u oba aspekta i fizičkom i psihičkom približava situaciji sa samog početka životnog razvoja. Somatski posmatrano, spavanje je, po Frojdu, reaktiviranje boravka u majčinoj utrobi. O tome svedoče stanje mirovanja, toplota, odsutnost nadražaja i fetusni položaj u kome ljudi spavaju. Najviše odmora donose oni snovi za vreme kojih je um najmanje aktivan, pa stoga snovi imaju po Frojdu imaju zadatak da utišaju svest i očuvaju proces spavanja što nije baš lak zadatak.
Kako u toku spavanja slabi budnost našeg unutrašnjeg policajca Superega koji nam nameće zakone suprotstavljene našim željama, u snovima stvaranjem kompletne narcističke situacije dobijamo pravu priliku za ispunjenje potisnutih želja, agresivnih poriva i seksualnih nagona koji se nisu mogli ostvariti, već su ostali zakopani u dubini podsvesti. Problem se, međutim, javlja zbog toga što se sudbina potiskivanja za pojedini nagon sastoji u nemogućnosti olakog prelaska iz sistema nesvesnoga u sistem predsvesnoga. Sam materijal nesvesnog je potisnut sadržaj.
Um, naime, u sebi krije dve odaje: svesno i nesvesno i njihove želje se često razlikuju. Kada su svesno i nesvesno saglasni oko onoga što žele, onda je san ispunjenje želje (dok je išao u školu Frojdu se često dešavalo da prečuje buku budilnika sanjajući sebe kako leži na osunčanoj poljani u švajcarskim brdima što na najplastičniji način ilustruje dvostruku funkciju sna da bude čuvar spavanja, koji nas štiti od spoljašnjih nadražaja /budilnik/ i da ispunjava želju /nastavak spavanja/). Međutim, kada su želje nesvesnog uma drugačije, onda je "san prerušeno ispunjenje potisnute želje". Na taj način, san kao kombinacija dnevnih ostataka (pojedinih dnevnih sećanja) i energije sadržane u nesvesnoj potisnutoj želji predstavlja suočavanje s neželjenim nagonskim impulsom.
Frojdovo tumačenje snova
Odlazeći na spavanje čovek svake noći na isti način na koji skida svoje odelo svlači i svoju psihu, odriče se svojih psihičkih tekovina te se u oba aspekta i fizičkom i psihičkom približava situaciji sa samog početka životnog razvoja. Somatski posmatrano, spavanje je, po Frojdu, reaktiviranje boravka u majčinoj utrobi. O tome svedoče stanje mirovanja, toplota, odsutnost nadražaja i fetusni položaj u kome ljudi spavaju. Najviše odmora donose oni snovi za vreme kojih je um najmanje aktivan, pa stoga snovi imaju po Frojdu imaju zadatak da utišaju svest i očuvaju proces spavanja što nije baš lak zadatak.
Kako u toku spavanja slabi budnost našeg unutrašnjeg policajca Superega koji nam nameće zakone suprotstavljene našim željama, u snovima stvaranjem kompletne narcističke situacije dobijamo pravu priliku za ispunjenje potisnutih želja, agresivnih poriva i seksualnih nagona koji se nisu mogli ostvariti, već su ostali zakopani u dubini podsvesti. Problem se, međutim, javlja zbog toga što se sudbina potiskivanja za pojedini nagon sastoji u nemogućnosti olakog prelaska iz sistema nesvesnoga u sistem predsvesnoga. Sam materijal nesvesnog je potisnut sadržaj.
Um, naime, u sebi krije dve odaje: svesno i nesvesno i njihove želje se često razlikuju. Kada su svesno i nesvesno saglasni oko onoga što žele, onda je san ispunjenje želje (dok je išao u školu Frojdu se često dešavalo da prečuje buku budilnika sanjajući sebe kako leži na osunčanoj poljani u švajcarskim brdima što na najplastičniji način ilustruje dvostruku funkciju sna da bude čuvar spavanja, koji nas štiti od spoljašnjih nadražaja /budilnik/ i da ispunjava želju /nastavak spavanja/). Međutim, kada su želje nesvesnog uma drugačije, onda je "san prerušeno ispunjenje potisnute želje". Na taj način, san kao kombinacija dnevnih ostataka (pojedinih dnevnih sećanja) i energije sadržane u nesvesnoj potisnutoj želji predstavlja suočavanje s neželjenim nagonskim impulsom.
- Prozor
- Posts: 4178
- Joined: 23/05/2007 00:54
#22 Re: Snovi
E ovo je već nešto konkretno, šta kažu ostale psihološke škole o snovima?
- astrid
- Posts: 5243
- Joined: 06/04/2010 21:48
- Location: tu negdje
#23 Re: Snovi
K.G Jung Tumačenje snova
U ranoj fazi svoje karijere Jung je opčinjen Frojdovim Tumačenjem snova stupio u prepisku sa njim, da bi ga 1907. godine i posetio u Beču. Nakon intenzivne saradnje do prekida je zbog nepomirljivih razlika po pitanju shvatanja prirode libida i koncepta nesvesnog došlo sedam godina kasnije.
Jung je 1913. godine doživeo izvanredno snažnu viziju. Imao je seriju snova u kojima čudovišan potop prekriva sve severne zemlje i nizije između severnog mora i stepa. Na kraju se celo more pretvara u krv. Ta vizija se ponavlja u snovima nekoliko nedelja kasnije praćena glasom koji je rekao da je sve to "sasvim stvarno i da će tako biti". Usledio je niz sličnih zloslutnih snova koji se završio u junu 1914. godine. Kada je u avgustu 1914. izbio Veliki rat , Jung je shvatio da njegovi snovi nisu bili lični i poželeo je da razume mehanizme u kojima se njegovo lično iskustvo podudaralo s iskustvom čovečanstva u celini. Analizirajući kako svoje, tako i tuđe snove Jung je 1917. godine došao do rešenja u vidu ideje o postojanju nadličnog nesvesnog.
Kolektivno nesvesno predstavlja riznicu sveukupnog ljudskog iskustva, trezor u kome su pohranjena duhovna iskustva hiljada generacija naših predaka koja se prenose sa generacije na generaciju. Ovim otkrićem Jung vraća čoveka carstvu mita kao onoj jedinstvenoj prapostojbini skrivenoj pod suncem kolektivnog nesvesnog, kao onom mestu koje je ljudskom biću dostupno u snovima i mašti.
Kolektivno nesvesno je kreator sna, a sam san je kao neko mitsko biće – polusvesno, polunesvesno – u kome se Ja sreće sa arhetipskim predstavama i simbolima kolektivnog nesvesnog. U snovima Ja se približava nečem univerzalnom, istinskom, većem čemu čovek neumitno stremi u tami primordijalne kosmičke noći. Modernim rečnikom govoreći, san je kao veliki kompjuter koji integriše naše mikrokosmičko self sa makrokosmosom i potom štampa podatke.
Zašto? Pa, zato što je istorija, po Jungu, pokazala da u pojedinim životnim situacijama čoveku vrlo često individualno iskustvo sadržano u individualno nesvesnom ne doprinosi u razrešenju nekih njegovih dilema. Stoga se u tim graničnim situacijama javljaju arhetipski simboli sadržani u kolektivnom nesvesnom (Jung) i "figure predaka" iz familijarnog nesvesnog (Leopold Sondi, 1937) koji pomažu da se lično utopi u kolektivnom da bi se potom otkrilo u ličnom.
Arhetipski san
U kolektivnom nesvesnom nisu prisutna potiskivanja, već sadržaji prisutni pre svakog individualnog iskustva. Te arhaične ostatke snova predaka sadržane u kolektivnom nesvesnom Jung naziva arhetipovima i to su u svakom od nas pohranjene "mudrosti iskustava bezbrojnih milenijuma" (Arhetipovi kao animus, anima, senka se manifestuju u snovima u vidu simbola ili figura starca, mladića, đinovskog pauka u zavisnosti od situacije do situacije). Kada snovi imaju arhetipski kontekst pre arhetipskih paralela tumač snova mora da iscrpi sve mogućnosti iz ličnih asocijacija snevača kako bi se saznalo šta taj simbol znači za osobu koja ga je sanjala. Tek potom posežemo za opštom arhetipskom simbolikom, to jest metodom objektivne amplifikacije.
U suprotnom ako bismo prilikom tumačenja nekog simbola zanemarili lične asocijacije snevača interpretacije bi bile neadekvatne (jer zmija u snu za svakog ima različito značenje). Na nivou amplifikacije bitne su informacije iz okoline koje su nepoznanica za snevača. Ako se pokaže potrebnim nakon toga se ide na amplifikaciju u mitologiji, arheologiji, ritualima praljudi, hemijskim eksperimentima i naravno nauci čime se otkriva arhetipski smisao datog simbola. Metodom objektivne amplifikacije otkriva se, dakle, arhetipski smisao sna. Ali čist arhetipski san je redak. On se javlja samo u "prelaznim situacijama" našeg života – u ranom detinjstvu, pubertetu, srednjem dobu i pre smrti "kada postoji potreba da se izrazi ono što misao ne može, ili ono što se samo sluti i oseća" i u naročito kritičnim trenucima, kada arhetipska mudrost treba da pomogne tamo gde individualna zakazuje.
Rezultat tumačenja arhetipskog sna je poput gledanja autoportreta u simboličkoj formi, a
dva osnovna cilja arhetipskih snova su uvećanje svesnosti koje je dovedeno u harmoniju sa prirodom čoveka, tj. ucelovljenje duše i osećaj manje izolovanosti od drugih ljudi.
Plod ovakvog tumačenja vidimo u snu jednog Jungovog pacijenta, armijskog oficira koji je imao bol u levoj peti, a u čijem snu se pojavljuje zmija koja ga ujeda. Jung je pretpostavio da je on možda načuo ili pročitao negde u Bibliji priču o zmiji koja je postala neprijatelj žene i njenog potomstva praćenu izjavom da moraš da udariš njegovu petu, ne smeš da ga razmaziš jer mora da oseti nešto što nije prijatno u procesu osamostaljenja i kasnije separacije. Ispostavlja se da paralele postoje i u Knjizi postanja i u pacijentovoj istoriji. Pacijent je zaista razmažen majčinim odnosom. Paralele se takođe pronalaze i u staroj egipatskoj pesmi koja ima isti smisao, a u kojoj je žena uzrok paralize.
Interesantno je videti i kako posmatrano iz frojdovske perspektive Jung greši u tumačenju snova na primeru jednog svog slikovitog sna. Sanjajući jednom prilikom kako ubija velikog nemačkog mitskog heroja Zigfrida Jung nalazi da je došlo vreme da napusti svoj herojski idealizam. Iz ugla frojdovske psihoanalize Zigfrid zapravo predstavlja Zigmunda oca psihoanalize. On je ubijen nesvesnom agresijom izazvanom megalomanijom Junga koji je želeo da zauzme Zigfridovo, odnosno, Zigmundovo mesto.
......................................
Jung je za razliku od Freuda bio mnogo normalniji....pa su vjerovatno i njegova tumačenja normalnija , nisu zasnovana na isključivosti kao kod Freuda.(ovo je moje skromno mišljenje)
U ranoj fazi svoje karijere Jung je opčinjen Frojdovim Tumačenjem snova stupio u prepisku sa njim, da bi ga 1907. godine i posetio u Beču. Nakon intenzivne saradnje do prekida je zbog nepomirljivih razlika po pitanju shvatanja prirode libida i koncepta nesvesnog došlo sedam godina kasnije.
Jung je 1913. godine doživeo izvanredno snažnu viziju. Imao je seriju snova u kojima čudovišan potop prekriva sve severne zemlje i nizije između severnog mora i stepa. Na kraju se celo more pretvara u krv. Ta vizija se ponavlja u snovima nekoliko nedelja kasnije praćena glasom koji je rekao da je sve to "sasvim stvarno i da će tako biti". Usledio je niz sličnih zloslutnih snova koji se završio u junu 1914. godine. Kada je u avgustu 1914. izbio Veliki rat , Jung je shvatio da njegovi snovi nisu bili lični i poželeo je da razume mehanizme u kojima se njegovo lično iskustvo podudaralo s iskustvom čovečanstva u celini. Analizirajući kako svoje, tako i tuđe snove Jung je 1917. godine došao do rešenja u vidu ideje o postojanju nadličnog nesvesnog.
Kolektivno nesvesno predstavlja riznicu sveukupnog ljudskog iskustva, trezor u kome su pohranjena duhovna iskustva hiljada generacija naših predaka koja se prenose sa generacije na generaciju. Ovim otkrićem Jung vraća čoveka carstvu mita kao onoj jedinstvenoj prapostojbini skrivenoj pod suncem kolektivnog nesvesnog, kao onom mestu koje je ljudskom biću dostupno u snovima i mašti.
Kolektivno nesvesno je kreator sna, a sam san je kao neko mitsko biće – polusvesno, polunesvesno – u kome se Ja sreće sa arhetipskim predstavama i simbolima kolektivnog nesvesnog. U snovima Ja se približava nečem univerzalnom, istinskom, većem čemu čovek neumitno stremi u tami primordijalne kosmičke noći. Modernim rečnikom govoreći, san je kao veliki kompjuter koji integriše naše mikrokosmičko self sa makrokosmosom i potom štampa podatke.
Zašto? Pa, zato što je istorija, po Jungu, pokazala da u pojedinim životnim situacijama čoveku vrlo često individualno iskustvo sadržano u individualno nesvesnom ne doprinosi u razrešenju nekih njegovih dilema. Stoga se u tim graničnim situacijama javljaju arhetipski simboli sadržani u kolektivnom nesvesnom (Jung) i "figure predaka" iz familijarnog nesvesnog (Leopold Sondi, 1937) koji pomažu da se lično utopi u kolektivnom da bi se potom otkrilo u ličnom.
Arhetipski san
U kolektivnom nesvesnom nisu prisutna potiskivanja, već sadržaji prisutni pre svakog individualnog iskustva. Te arhaične ostatke snova predaka sadržane u kolektivnom nesvesnom Jung naziva arhetipovima i to su u svakom od nas pohranjene "mudrosti iskustava bezbrojnih milenijuma" (Arhetipovi kao animus, anima, senka se manifestuju u snovima u vidu simbola ili figura starca, mladića, đinovskog pauka u zavisnosti od situacije do situacije). Kada snovi imaju arhetipski kontekst pre arhetipskih paralela tumač snova mora da iscrpi sve mogućnosti iz ličnih asocijacija snevača kako bi se saznalo šta taj simbol znači za osobu koja ga je sanjala. Tek potom posežemo za opštom arhetipskom simbolikom, to jest metodom objektivne amplifikacije.
U suprotnom ako bismo prilikom tumačenja nekog simbola zanemarili lične asocijacije snevača interpretacije bi bile neadekvatne (jer zmija u snu za svakog ima različito značenje). Na nivou amplifikacije bitne su informacije iz okoline koje su nepoznanica za snevača. Ako se pokaže potrebnim nakon toga se ide na amplifikaciju u mitologiji, arheologiji, ritualima praljudi, hemijskim eksperimentima i naravno nauci čime se otkriva arhetipski smisao datog simbola. Metodom objektivne amplifikacije otkriva se, dakle, arhetipski smisao sna. Ali čist arhetipski san je redak. On se javlja samo u "prelaznim situacijama" našeg života – u ranom detinjstvu, pubertetu, srednjem dobu i pre smrti "kada postoji potreba da se izrazi ono što misao ne može, ili ono što se samo sluti i oseća" i u naročito kritičnim trenucima, kada arhetipska mudrost treba da pomogne tamo gde individualna zakazuje.
Rezultat tumačenja arhetipskog sna je poput gledanja autoportreta u simboličkoj formi, a
dva osnovna cilja arhetipskih snova su uvećanje svesnosti koje je dovedeno u harmoniju sa prirodom čoveka, tj. ucelovljenje duše i osećaj manje izolovanosti od drugih ljudi.
Plod ovakvog tumačenja vidimo u snu jednog Jungovog pacijenta, armijskog oficira koji je imao bol u levoj peti, a u čijem snu se pojavljuje zmija koja ga ujeda. Jung je pretpostavio da je on možda načuo ili pročitao negde u Bibliji priču o zmiji koja je postala neprijatelj žene i njenog potomstva praćenu izjavom da moraš da udariš njegovu petu, ne smeš da ga razmaziš jer mora da oseti nešto što nije prijatno u procesu osamostaljenja i kasnije separacije. Ispostavlja se da paralele postoje i u Knjizi postanja i u pacijentovoj istoriji. Pacijent je zaista razmažen majčinim odnosom. Paralele se takođe pronalaze i u staroj egipatskoj pesmi koja ima isti smisao, a u kojoj je žena uzrok paralize.
Interesantno je videti i kako posmatrano iz frojdovske perspektive Jung greši u tumačenju snova na primeru jednog svog slikovitog sna. Sanjajući jednom prilikom kako ubija velikog nemačkog mitskog heroja Zigfrida Jung nalazi da je došlo vreme da napusti svoj herojski idealizam. Iz ugla frojdovske psihoanalize Zigfrid zapravo predstavlja Zigmunda oca psihoanalize. On je ubijen nesvesnom agresijom izazvanom megalomanijom Junga koji je želeo da zauzme Zigfridovo, odnosno, Zigmundovo mesto.
......................................
Jung je za razliku od Freuda bio mnogo normalniji....pa su vjerovatno i njegova tumačenja normalnija , nisu zasnovana na isključivosti kao kod Freuda.(ovo je moje skromno mišljenje)
-
ifbbpro
- Posts: 490
- Joined: 19/05/2006 00:13
#24 Re: Snovi
Interesuje me da li je neko od vas iskusio paralizu sna, ukoliko nije moze na google-u/ wikipediji procitati sta je to. Navodno to pogadja 50% ljudi a ja se ne sjecam da mi je iko iz mog okruzenja pricao da mu se to desava pa me bas zanima. Meni se to desava svakih mjesec-dva u prosjeku i tako zadnjih 10ak godina. Jezivo.
- ladyblue18
- Posts: 22380
- Joined: 24/12/2006 22:57
- Location: You don't have to like me, I'm not a facebook status
#25 Re: Snovi
Bila tema prije nekog vremena.ifbbpro wrote:Interesuje me da li je neko od vas iskusio paralizu sna, ukoliko nije moze na google-u/ wikipediji procitati sta je to. Navodno to pogadja 50% ljudi a ja se ne sjecam da mi je iko iz mog okruzenja pricao da mu se to desava pa me bas zanima. Meni se to desava svakih mjesec-dva u prosjeku i tako zadnjih 10ak godina. Jezivo.
