uvjek dobar gost
...Mi ne cijenimo sebe, svoje vrijeme, rad, novac svoj...nas handre privatnici koji su prije agresije bili harmonikaši, prodavci lubenica, danas nas jašu priučeni inžinjeri koji se kite tuđem perijem, jašu naš političari koji nas nogama guraju u srednji vijek...a mi šutimo jer jašu nas "naši"... jahači apokalipse... danas pristali smo biti narodi bez građanske hrabrosti, bez građanske odgovornosti prema djeci koja su danas mala i kojima će ukoliko se ovako nastavi jedina perspektiva biti branje pamuka uz nuđenje seksualnih usluga tada već do srži iskvarenom staležu koji je nama zgulio kožu sa leđa i koji nam je isprao mozgove i u nama ubio bilo kakve ideale il vrijednosti ! Staležu koji se već sad smatra nedodirljivim i oni su nama danas nešto kao Faraoni i bogovi Sunca jer tako se ponašaju, tako hodaju, tako nas lažu, a mi tako šutimo!
Kako mi da izađemo na proteste kad nema tog čovjeka ili žene koji može da nas pozove na iste, a mi ga čekamo; treba li opet da se oformi neformalna grupa ljudi koja će izprovocirana nekim tragičnim događajem pozvati ljude na ulicu i gdje će onda ljudi tražiti odgovornost, od koga ovaj put, od Špirića, Bibera, Mujezinovića, Dodika, Brankovića (lopovčine koju niko više i ne spominje), od koga, od sebe samog ću tražiti odgovornost najprije jer ja sam dio problema, a ne dio njegovog rješenja! Od koga kad usadili su nam taj kod nemoći, kad ubijedili su nas u vlastitu nemoćnost bespomoćnost...kako kad bi mi da se sve promijeni preko noći...Kako kad ni sami ne vjerujemo da možemo, hoćemo i trebamo ?! Kako kad uvjerili su nas da nagrada dolazi poslije smrti , kako kad nas pozivaju na strpljenje i sabur, oni koji ni sami nemaju mjere ni nadzora...ako očekujemo pobunu ona neće doći iz Sarajeva koje je danas...sve sem Sarajeva, pobuna mora doći iz male sredine u kojoj laži nema u ovolikoj mjeri, mora pobuna doći iz Zenice, Mostara, Tuzle...u Sarajevu je uzalud čekamo!
Pretpostavimo da smo, svaki od nas, skupili tih 10-tak osoba, da nas sada ima podosta, spremnih i dovoljno odlučnih za izlazak na protest, pretpostavimo da znamo koji su nam zahtjevi, naravno – i da znamo kome da se obratimo, i td, i td.LaBomba
...Svako od nas zna najmanje 10 osoba koje bi trebali skupiti oko sebe i diskutovati o ovim stvarima, pocet se skupljat i osnovati neki pokret, valjda bi se pojavio i neko ko ima ulogu vodje u svemu ovome. Sta smo to mi tako "posebni" pa ne mozemo izac na ulice. Albanci, mogu, Grci mogu, Ukrajinci prije par godina protestovali na -20, a mi zamisljamo da nam je dobro a dobro znamo da nam nije dobro.
A šta ako oni kojima se obraćamo neće...?

