Mozda ste primijetili, Elektroprivreda je vec neko vrijeme u gubicima, i naravno, prodaja ce biti prikazana kao jedino moguce rjesenje.
Nakon sto se sve ovo zavrsi, potrosaci u BiH ce placati cijenu nekoliko puta vecu od danasnje ...
Započinje rasprodaja elektroenergetskog sektora
Struja strancima, brige rudnicima
Javnom raspravom zakazanom za srijedu u Tuzli Državna regulatorna komisija za električnu energiju Bosne i Hercegovine (DERK) započinje postupak kreiranja i donošenja odluka o obimu, uvjetima i vremenskom rasporedu otvaranja tržišta električne energije u BiH. To nije ništa drugo do početak rasprodaje jednog od najznačajnijih i najskupljih javnih dobara ove države.
Pitanja bez odgovora
Prema pomenutom dokumentu od 1. januara 2007. godine, status kvalificiranog kupca steći će svi oni sa godišnjom potrošnjom većom od 10 gigavat sati. Godinu dana kasnije taj status mogu dobiti i kupci sa godišnjom potrošnjom većom od jednog gigavata, potom od 2009. kupci iz kategorije potrošnje domaćinstva i od 1. januara 2015. i svi drugi.
Predlaže se da procenat otvorenosti tržišta iznosi 28,4 posto.
Osmišljene su i ostale pojedinosti u vezi sa ovim.
Zabrinjavajuće je, međutim, da je odluka pomenute državne agencije kreirana bez ikakve prethodne analize kakve će efekte izazvati njena eventualna primjena i u nedostatku strateških opredjeljenja u vezi sa organizacijom i razvojem elektroenergetskog sektora.
Iz dokumenta pripremljenog za raspravu u Tuzli se ne može prepoznati ni javni interes za ovakvo rješenje, pa čak ni sigurnost urednog napajanja potrošača u kategoriji domaćinstava. U njemu se mnogo poziva na postojeće zakone, direktive, smjernice, memorandume itd. a nikako na stanje i mogućnosti sektora da prihvati otvorenost tržišta, što u konačnici nije upitno.
Skupa cijena
Otvorenost tržišta električnom energijom je “vruća” tema za rudare i rudnike i oni ništa manje od drugih nisu zainteresirani za to da znaju kakve će posljedice pomenuta odluka izazvati po njih. To nije beznačajno s obzirom na činjenicu da više od polovine električne energije dobivamo iz uglja.
Moguće je da će se do odgovora doći i tokom rasprave, ali se istovremeno ne treba iznenaditi ako on bude ponuđen u formi “da je sve urađeno na osnovu dogovora sa međunarodnom zajednicom i da drugačijih rješenja nema”.
Ako je tako, onda su uzaludna upozorenja domaće, prije svega stručne javnosti, pa i iskrenih prijatelja BiH u inostranstvu da sa elektroprivredom, telekomunikacijama, prirodnim bogatstvima poput vode i šume u privatizacijske i druge aranžmane ulazimo veoma oprezno.
Cijenu pogrešno povučenih poteza nećemo platiti samo mi, već i generacije koje dolaze.
