Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
U zadnje vrijeme sve češće u medijima srećem izraz šetnica, a znam da se do prije 5-6 godina taj izraz uopšte nije koristio... pa tako imamo sređivanje šetnica (a ne šetališta ili staza za šetnju) po Sarajevu.
Zna li iko odakle je pristigao ovaj izraz i kako se za tako kratko vrijeme odomaćio?
Pretpostavljam da je riječ o hrvatskom novogovoru koji često izbacuje takve riječi... a sjećam se da je i kod njih prije rata bilo Šetalište Karla Marxa i slično...
Šetalište je izraz koji se koristi kao ili naziv za ulicu ili kao naziv za čitavu zonu... pa je tako npr. Vilsonovo šetalište i naziv ulice, a i jedna čitava zona grada (jer je jasno da se ne odnosi samo na površinu za šetanje)... isto tako je i ulica Ferhadija - šetalište...
Šetnica je naziv za samu stazu... pa je recimo tako recimo popločani dio ulice Obala Maka Dizdara - šetnica...
slavkoimamodilera wrote:Šetalište je izraz koji se koristi kao ili naziv za ulicu ili kao naziv za čitavu zonu... pa je tako npr. Vilsonovo šetalište i naziv ulice, a i jedna čitava zona grada (jer je jasno da se ne odnosi samo na površinu za šetanje)... isto tako je i ulica Ferhadija - šetalište...
Šetnica je naziv za samu stazu... pa je recimo tako recimo popločani dio ulice Obala Maka Dizdara - šetnica...
Nadam se da sam malo pojasnio...
Aha, kontam... pretpostavljam da onda nije bilo nekog drugog izraza za to prije nego što je došla šetnica Ili se govorilo staza za šetanje?
slavkoimamodilera wrote:Šetalište je izraz koji se koristi kao ili naziv za ulicu ili kao naziv za čitavu zonu... pa je tako npr. Vilsonovo šetalište i naziv ulice, a i jedna čitava zona grada (jer je jasno da se ne odnosi samo na površinu za šetanje)... isto tako je i ulica Ferhadija - šetalište...
Šetnica je naziv za samu stazu... pa je recimo tako recimo popločani dio ulice Obala Maka Dizdara - šetnica...
Nadam se da sam malo pojasnio...
Aha, kontam... pretpostavljam da onda nije bilo nekog drugog izraza za to prije nego što je došla šetnica Ili se govorilo staza za šetanje?
Manji dio kolovozne trake je onda, pretpostavljam, voznica. Stvar je u pojednostavljenju jezika
ma glupost..hrvatski novogovor..jedna od rijeci koju su smislili krajem 90tih a prije se udomacila usred Sarajeva nego u Zagrebu. Slicno kao i zaprimiti i sl...Koliko se ja sjecam prvi su je poceli koristiti Denis Zvizdic i Fehim Skaljic za svog mandata
neki wrote:ma glupost..hrvatski novogovor..jedna od rijeci koju su smislili krajem 90tih a prije se udomacila usred Sarajeva nego u Zagrebu. Slicno kao i zaprimiti i sl...Koliko se ja sjecam prvi su je poceli koristiti Denis Zvizdic i Fehim Skaljic za svog mandata
Nidje veze Mi smo uvijek na fakultetu koristili taj izraz i nije nimalo nepoznat...
bubica123 wrote:Manji dio kolovozne trake je onda, pretpostavljam, voznica. Stvar je u pojednostavljenju jezika
Ne kralju, nego ako obratimo pažnju na riječi koje izgovaramo desi se da se iznenadimo njihovom značenju ako ih rastavimo na slogove. Druga stvar je što su nam postale stvar navike i šablonski ih izgovaramo.
Praznik ili Blagdan, ako između te dvije riječi mogu da biram a da ipak budem shvaćen u komunikaciji sa drugim, je ću izabrati riječ blagdan. Meni Bajram nije prazan ...doživljavam ga kao blag- dan, i više mi godi u opisu stanja tog dana.
neki wrote:ma glupost..hrvatski novogovor..jedna od rijeci koju su smislili krajem 90tih a prije se udomacila usred Sarajeva nego u Zagrebu. Slicno kao i zaprimiti i sl...Koliko se ja sjecam prvi su je poceli koristiti Denis Zvizdic i Fehim Skaljic za svog mandata
Ma ja, a neke se tako prime... sjećam se kad je Tuđman počeo forsirati riječ dijaspora da su se ljudi smijali, a danas je to jedna od najupotrebljavanijih riječi (znam da je riječ grčkog korijena)
Generalno mislim da je iz hrvatske poteklo, kolovoz, kolnik, šetnica... za aute, pješake i pretpostavljam travu...cesto se koristi u urbanistickim planovima i podrucijima uz ceste, tj. uredjenima istih...bar sam ja ih tekstovima ponuda vidio te nazive
Ima dosta rijeci iz hrvatskog novogovora u nasem jeziku, ali i dosta rijeci koje su oduvijek postojale, samo sto ih ljudi ili ne znaju, ili su koristili i koriste ekavske varijante, tako da ime se to cini kao nesto novo i na silu kroatizacija jezika (bilo bosanskog, bilo hrvatskog).
Sjecam se koliki je belaj bio objasniti ljudima da je ijekavski "dolje", a ne "dole" i da to nije nikakva novotarija, nego ljudi ne znaju vlastiti jezik, pa tako ni kojim narjecjem pricaju, nego se vode logikom da je ono kako oni govore i pisu ispravno, a sve ostalo novotarija.
Sarajevski kolodvor, sarajevska zračna luka, sarajevska ŽUPANIJA (valjda je to nostalgija za velikom župom Vrhbosna u jednoj lijepoj nezavisnoj državici 1941.-1945.)...
Hajde vi, nostalgičari za prošlim bratsvojedinstvenim vremenima, recite mi KADA je i KO je u Sarajevu ovako IKADA govorio, ma koje nacije bio?
Pera Trta wrote:Sarajevski kolodvor, sarajevska zračna luka, sarajevska ŽUPANIJA (valjda je to nostalgija za velikom župom Vrhbosna u jednoj lijepoj nezavisnoj državici 1941.-1945.)...
Hajde vi, nostalgičari za prošlim bratsvojedinstvenim vremenima, recite mi KADA je i KO je u Sarajevu ovako IKADA govorio, ma koje nacije bio?
Internet je čudo, pa evo pogledaj kako su govorile Sarajlije čitajući članke iz ''Bosanske vile''. Sad, sam procijeni kako je govorio obični narod, a kako govore ovi novinari ili nepotpisani autori: http://www.idoconline.info/digitalarchi ... h/1/day/1/
Kod svakog članka klikni na ''HTML'' da bi pročitao cijeli članak.
Ovo su djela književnika, a ne narodni govor. Ali opet ne vidim one usiljene kroaštine...ali znam dobro kako pričaju fratri u pripovijetkama Ive Andrića i to mi je dovoljno (hint: isto kao i ja).
PipiDugaDevetka wrote:Iz programa Svetosavskih besjeda, valjda proslave Dana Svetog Save svira i navedena vojna muzika:
(Na zabavi sviraće vojnička muzika 6. pjegaačke pukovnije kralja rumunskoga, Karla I.)
Pukovnija, to je prilično benigno. A i ljepše zvuči nego "puk"...a Hrvati bejahu mnogi osterajhsko-ugarski oficiri i činovnici, ne? Ali zračna luka i županija....ccccc...da si u blaženom komunizmu (gdje smo svi bili ravnopravni, pa i Hrvati, jelte) takvo što rekao, vjerojatno bi negdje na preodgoju završio, ne?
Pera Trta wrote: Pukovnija, to je prilično benigno. A i ljepše zvuči nego "puk"...a Hrvati bejahu mnogi osterajhsko-ugarski oficiri i činovnici, ne? Ali zračna luka i županija....ccccc...da si u blaženom komunizmu (gdje smo svi bili ravnopravni, pa i Hrvati, jelte) takvo što rekao, vjerojatno bi negdje na preodgoju završio, ne?
Postojala je, a i sada postoji firma Zrak,...Bilo je i predstavništvo srbijanske firme ''Vino župa'', Banja Luka je bila Banja Luka, oficiri JNA sa tri zvjezdice zlatom okružene su bili PUKovnici....i nikome nije bio potreban preodgoj.
Ovo je bilo glavno: http://img838.imageshack.us/img838/6965/wtfe.jpg
"Vinožupa" se tako zove, jer je iz Aleksandrovca, grada u dijelu Srbije koji je poznat kao Župa ("župa" općenito znači neko rodno i bogato područje, "župno", a ova srpska poznata je po svom grožđu).
Pera Trta wrote:"Vinožupa" se tako zove, jer je iz Aleksandrovca, grada u dijelu Srbije koji je poznat kao Župa ("župa" općenito znači neko rodno i bogato područje, "župno", a ova srpska poznata je po svom grožđu).
Pera Trta wrote:Sarajevski kolodvor, sarajevska zračna luka, sarajevska ŽUPANIJA (valjda je to nostalgija za velikom župom Vrhbosna u jednoj lijepoj nezavisnoj državici 1941.-1945.)...
Hajde vi, nostalgičari za prošlim bratsvojedinstvenim vremenima, recite mi KADA je i KO je u Sarajevu ovako IKADA govorio, ma koje nacije bio?
Nema to veze sa jugonostalgijom ili bratstvom i jedinstvom. Prije II svjetskog rata se u BiH (barem u Sarajevu) vise koristila kroatizirana verzija maternjeg jezika. Dolaskom partizana, pocinje da prevladava srpska verzija. I danas je npr. u Sa uobicajeno reci hljeb (hleb, leb) za kruh (to prije II svj. rata u Sa su govorili samo dosljaci), pa recimo prevoz (ijekavski je prijevoz), pa lepina i sl.
Pera Trta wrote:"Vinožupa" se tako zove, jer je iz Aleksandrovca, grada u dijelu Srbije koji je poznat kao Župa ("župa" općenito znači neko rodno i bogato područje, "župno", a ova srpska poznata je po svom grožđu).
E, hajde strucnjace za jezik, objasni ovo; ako Hrvati za kucu (srpska varijanta ili po tebi i bosanska) kazu dom, zasto onda ne govore domacica, vec kucanica i obratno. Sto se Hrvati krste (umjesto da se "krizaju") i zasto Srbi rezu krisku (umjesto "krst") kruha/hljeba? To kako ti govoris (i tvoja bliza okolina) uopce nije relevantno, niti bitno za izvodjenje zakljucka da je u Sa sada u modi neki "novi" jezik. Prije ce biti da je, sto se jezika tice, stanje vraceno na normalu, koja je bila prije II svjetskog rata.
slavkoimamodilera wrote:Šetalište je izraz koji se koristi kao ili naziv za ulicu ili kao naziv za čitavu zonu... pa je tako npr. Vilsonovo šetalište i naziv ulice, a i jedna čitava zona grada (jer je jasno da se ne odnosi samo na površinu za šetanje)... isto tako je i ulica Ferhadija - šetalište...
Šetnica je naziv za samu stazu... pa je recimo tako recimo popločani dio ulice Obala Maka Dizdara - šetnica...
Nadam se da sam malo pojasnio...
A u čemu - gdje, si našao uporište u ovoj svojoj tvrdnji?
#1 Šetnica
Mi smo uvijek na fakultetu koristili taj izraz i nije nimalo nepoznat...
(znam da je riječ grčkog korijena)
