Koje voce planiras saditi?sokkia wrote:meni se izgleda posrecilojer sam ja kupio 1,6 Ha (srednja Bosna) po 1-1,25 KM po kvadratu .
i rad na toj zemlji me toliko ispunjava da ne znam šta bi sa sobom da je nemam, za sada svaštarim ali planiram aBda malo više oko voca se posvetit, cini mi se da je to ipak naj....!
Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Moderator: anex
-
expertx
- Posts: 1178
- Joined: 12/06/2012 00:41
- Location: Porn
#301 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
-
sokkia
- Posts: 2777
- Joined: 23/08/2010 15:19
#302 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
svega pomaloexpertx wrote:Koje voce planiras saditi?sokkia wrote:meni se izgleda posrecilojer sam ja kupio 1,6 Ha (srednja Bosna) po 1-1,25 KM po kvadratu .
i rad na toj zemlji me toliko ispunjava da ne znam šta bi sa sobom da je nemam, za sada svaštarim ali planiram aBda malo više oko voca se posvetit, cini mi se da je to ipak naj....!
imam vec desetak šljiva i u trecoj godini rodile manšala , cini mi se da im odgovara teren.
jesenas aBda nešto kruške viljamovke ,nešto jabuke i lješnjaka, za probu pa šta bude bolje išlo s tim idem dalje
-
expertx
- Posts: 1178
- Joined: 12/06/2012 00:41
- Location: Porn
#303 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
cini mi se da ce sljiva biti najbolja, jer vidis kako je ove godine susa, samo sljive rodile kako treba. jabuke izbeharile i ometle, ostale onako male i osusile se.sokkia wrote: svega pomalo![]()
imam vec desetak šljiva i u trecoj godini rodile manšala , cini mi se da im odgovara teren.
jesenas aBda nešto kruške viljamovke ,nešto jabuke i lješnjaka, za probu pa šta bude bolje išlo s tim idem dalje
- poznanik
- Posts: 6749
- Joined: 12/05/2010 16:18
- Location: Novo Sarajevo
#304 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
sokkia wrote:meni se izgleda posrecilojer sam ja kupio 1,6 Ha (srednja Bosna) po 1-1,25 KM po kvadratu ...!
Gdje?
-
sokkia
- Posts: 2777
- Joined: 23/08/2010 15:19
#305 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
odgovor je na pp.poznanik wrote:sokkia wrote:meni se izgleda posrecilojer sam ja kupio 1,6 Ha (srednja Bosna) po 1-1,25 KM po kvadratu ...!
Gdje?
- Truba
- Posts: 94472
- Joined: 17/03/2004 09:36
- Location: Vizantija
- Grijem se na: Plin i struju
- Horoskop: Vodolija
- Contact:
-
vom Kalidorf
- Posts: 36
- Joined: 16/07/2010 19:09
#307 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Hoce kreten preko noci da postane tajkun. Pa da naftnu busotinu ima na zemlji razumio bi, ovako...fuj.Black swan wrote:http://www.nekretnine365.com/nekretnine ... 21346.html
pogledajte koliko traže za ovo
- Truba
- Posts: 94472
- Joined: 17/03/2004 09:36
- Location: Vizantija
- Grijem se na: Plin i struju
- Horoskop: Vodolija
- Contact:
#308 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
onaj prema butmir bazi u kotorcu... pored novog groblja traži skoro pola mil maraka za nekoliko dunuma...

- fortaleza
- Posts: 6220
- Joined: 05/03/2012 23:16
- Location: https://www.youtube.com/watch?v=Vh4QWmx50qA
#309 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Može li i meni na pp.sokkia wrote:odgovor je na pp.poznanik wrote:sokkia wrote:meni se izgleda posrecilojer sam ja kupio 1,6 Ha (srednja Bosna) po 1-1,25 KM po kvadratu ...!
Gdje?
-
Nebitan32
- Posts: 1118
- Joined: 31/12/2011 21:40
#310 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Black swan wrote:http://www.nekretnine365.com/nekretnine ... 21346.html
pogledajte koliko traže za ovo
Dobro. Nekretnina vrijedi onoliko koliko daju kupci a ne koliko cijeni prodavac. Moze on staviti i 1oo miliona ali prodat ce samo za onoliko koliko mu ponudi eventualni kupac.
Moj dajdza je npr. ulozio 120.000KM da bi izgradio kucu i prilaz u rodnom selu kraj Foce.
Kad bi odlucio da je proda ne bi nasao kupca ni za 15- 20.000KM. A iskreno ne bi bilo zainteresiranih.
Moze on staviti koliko hoce ali niko nije lud.
-
Nebitan32
- Posts: 1118
- Joined: 31/12/2011 21:40
#311 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
fortaleza wrote:
Može li i meni na pp.
potrazite na ovoj stranici
http://www.realitica.com/nekretnine/Bosna-i-Hercegovina
http://www.realitica.com/index.php?list ... tia&lng=hr
-
expertx
- Posts: 1178
- Joined: 12/06/2012 00:41
- Location: Porn
#312 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Tacno ovako kako kazes! (Y)Nebitan32 wrote:
Dobro. Nekretnina vrijedi onoliko koliko daju kupci a ne koliko cijeni prodavac. Moze on staviti i 1oo miliona ali prodat ce samo za onoliko koliko mu ponudi eventualni kupac.
Moj dajdza je npr. ulozio 120.000KM da bi izgradio kucu i prilaz u rodnom selu kraj Foce.
Kad bi odlucio da je proda ne bi nasao kupca ni za 15- 20.000KM. A iskreno ne bi bilo zainteresiranih.
Moze on staviti koliko hoce ali niko nije lud.
- PipiDugaDevetka
- Posts: 19071
- Joined: 25/12/2003 00:00
- Location: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.
#313 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Potražnja za aromatičnim biljem iz BiH sve veća
Srijeda, 01 August 2012 09:52
Vijesti - Gljive i ljekovito bilje

Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja je jedno od najbrže rastućih tržišta u BiH, a za njim postoji i ogromna potražnja sa inozemnog tržišta. Jedan od razloga za to je izuzetno visoka kvaliteta bilja koje uspjeva na ovim područjima.
Smilje- najveća potražnja na svjetskom tržištu
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je u 2011. godini iz BiH izvezeno aromatičnog i ljekovitog bilja u vrijednosti od oko 22 milijuna KM, a uvezeno oko 10, 2 milijuna KM što je suficit od nekih 12 milijuna KM.
I sektorska analiza koja je rađena kroz projekt FARMA identificirala je povećanu potražnju za ljekovitim i aromatičnim biljem na međunarodnom tržištu, naročito za najosjetljivijim dijelovima biljaka, te zbog toga navode da je potrebno intenzivirati sustavni uzgoj ljekovitog bilja u BiH kako bi se očuvala biološka raznovrsnost i zaštitile ugrožene vrste.
Iako tržište uzgoja ovih vrsta bilja još nije razvijeno u onoj mjeri u kojoj bi moglo biti, neke firme su odlučile iskoristiti prednosti koje imamo za uzgoj ove vrste bilja. Jedna od njih je firma "Roing" iz Ljubuškog koja svu svoju proizvodnju eteričnih ulja plasira na američko tržište gdje surađuju sa svojim dugogodišnjim partnerima, a jedan dio izvoze i na europsko tržište.
Stipe Jukić, suvlasnik ove firme, kaže za eKapiju da je ovo područje jedno od malog broja podneblja koje ima klimu (osim dijela Hrvatske i Francuske) gdje uspijeva tako kvalitetno bilje. Oni su to znali iskoristiti i okrenuli su se proizvodnji eteričnih ulja. Pribavili su sve potrebne certifikate koje su im potrebni za izvoz.
Ono što im je trenutno problem je što zbog nedostatka sirovine ne mogu zadovoljiti potražnju na tržištu. Tako da su zbog toga bili prisiljeni propustiti pojedine poslove. Samtra da je potrebno da se država uključi i potakne razvoj ovog perspektivnog sektora od kojeg bi svi mogli imati dosta koristi. Federalno ministarstvo poljoprivrede, kaže Jukić, do sada nije pokazalo nikakav sluh kako bi pomogao kooperantima sa poticajima, a bez kooperanta oni ne mogu dobivati veće količine sirovina.
Naš sugovornik navodi da na našem području postoje velike perspektive uzgoja mente, kamilice i drugih biljaka koje uspijevaju samo na višim predjelima. Tu je i smilje koje je trenutno svjetski hit po potražnji.
"Mi smo prvi koji smo se počeli baviti plantažnim uzgojem ovog bilja jer smilje u prirodi nestaje i skoro ga nema. Mi smo ga počeli plantažirati, ali ono zahtjeva skupu kultivaciju, hoće kamen. To smo predstavili američkim partnerima pa ćemo vidjeti", kaže Jukić.
Polje lavande
I iz firme "Heljda eko" su zadovoljni otkupom svojih proizvoda. Oni se na svojoj plantaži od jednog hektara, koja je nalazi na Ivan planini, bave uzgojem heljde, nevena, artiočoke i matičnjaka. Plasman imaju na bh. tržište, a jedan dio ide i u daleku Australiju.
Emina Latifović, direktorica ove firme, kaže da su za sada krenuli sa ovim, a imaju i planove za slovenačko tržište, gdje su već ušli sa nekim manjim količinama, tako da se može reći da se lagano probijaju i na EU tržište. Prodaju gotove proizvode kao što su čajevi i tinkture od biljki koje uzgajaju na svojoj plantaži.
Aronija krči svoj put na bh. tržištu
Kako se kompanije sve više odlučuju za uzgoj biljaka koje se do sada nisu, u većim količinama izgajale kod nas, pokazuje i prva plantaža aronije u BiH koju je pokrenula firma Mediteran Inox iz Čelinca.
Nada Mihajlović, direktorica kompanije "Mediteran Inox", kaže da su se odlučili na uzgoj ove biljke jer se ona do sada na naše tržište uvozila iz Bugarske i Poljske. "Pomislili smo zašto da uvozimo aroniju ako taj zdravi proizvod možemo imati sa naših prostora", navodi naša sugovornica.
Iako im je ovo prva godina uzgoja kaže da su imali neočekivano visoki prinos te su u potrazi za strateškim kupcem koji bi otkupio čitav urod. Interesantno im je tržište Slovenije, Austrije, Njemačke te Makedonije. Imaju potvrdu da je biljka ekološki uzgojena, a u dogledno vrijeme planiraju ući i u certifikaciju za eko znak.
Tržište još uvijek u razvoju
Sektorska analiza rađena u sklopu projekta FARMA pokazuje također da domaće tržište ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH još uvijek je u razvoju, te da je potrebno educiranje svih sudionika u lancu vrijednosti i potrošača. Tendencija je da se sektor sve više razvija, uprkos činjenici da domaće tržište još uvijek nije dovoljno snažno. Pogodan je trenutak da se započne sa popularizacijom ljekovitog i aromatičnog bilja na domaćem tržištu imajući u vidu trend popularnosti aromaterapije i wellness tretmana kako u inozemstvu tako i u zemlji. Naročito je potrebno intenzivirati promoviranje eteričnih ulja u malim pakovanjima, navodi se u ovoj analizi.
Izvor: Ekapija
Srijeda, 01 August 2012 09:52
Vijesti - Gljive i ljekovito bilje

Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja je jedno od najbrže rastućih tržišta u BiH, a za njim postoji i ogromna potražnja sa inozemnog tržišta. Jedan od razloga za to je izuzetno visoka kvaliteta bilja koje uspjeva na ovim područjima.
Smilje- najveća potražnja na svjetskom tržištu
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je u 2011. godini iz BiH izvezeno aromatičnog i ljekovitog bilja u vrijednosti od oko 22 milijuna KM, a uvezeno oko 10, 2 milijuna KM što je suficit od nekih 12 milijuna KM.
I sektorska analiza koja je rađena kroz projekt FARMA identificirala je povećanu potražnju za ljekovitim i aromatičnim biljem na međunarodnom tržištu, naročito za najosjetljivijim dijelovima biljaka, te zbog toga navode da je potrebno intenzivirati sustavni uzgoj ljekovitog bilja u BiH kako bi se očuvala biološka raznovrsnost i zaštitile ugrožene vrste.
Iako tržište uzgoja ovih vrsta bilja još nije razvijeno u onoj mjeri u kojoj bi moglo biti, neke firme su odlučile iskoristiti prednosti koje imamo za uzgoj ove vrste bilja. Jedna od njih je firma "Roing" iz Ljubuškog koja svu svoju proizvodnju eteričnih ulja plasira na američko tržište gdje surađuju sa svojim dugogodišnjim partnerima, a jedan dio izvoze i na europsko tržište.
Stipe Jukić, suvlasnik ove firme, kaže za eKapiju da je ovo područje jedno od malog broja podneblja koje ima klimu (osim dijela Hrvatske i Francuske) gdje uspijeva tako kvalitetno bilje. Oni su to znali iskoristiti i okrenuli su se proizvodnji eteričnih ulja. Pribavili su sve potrebne certifikate koje su im potrebni za izvoz.
Ono što im je trenutno problem je što zbog nedostatka sirovine ne mogu zadovoljiti potražnju na tržištu. Tako da su zbog toga bili prisiljeni propustiti pojedine poslove. Samtra da je potrebno da se država uključi i potakne razvoj ovog perspektivnog sektora od kojeg bi svi mogli imati dosta koristi. Federalno ministarstvo poljoprivrede, kaže Jukić, do sada nije pokazalo nikakav sluh kako bi pomogao kooperantima sa poticajima, a bez kooperanta oni ne mogu dobivati veće količine sirovina.
Naš sugovornik navodi da na našem području postoje velike perspektive uzgoja mente, kamilice i drugih biljaka koje uspijevaju samo na višim predjelima. Tu je i smilje koje je trenutno svjetski hit po potražnji.
"Mi smo prvi koji smo se počeli baviti plantažnim uzgojem ovog bilja jer smilje u prirodi nestaje i skoro ga nema. Mi smo ga počeli plantažirati, ali ono zahtjeva skupu kultivaciju, hoće kamen. To smo predstavili američkim partnerima pa ćemo vidjeti", kaže Jukić.
Polje lavande
I iz firme "Heljda eko" su zadovoljni otkupom svojih proizvoda. Oni se na svojoj plantaži od jednog hektara, koja je nalazi na Ivan planini, bave uzgojem heljde, nevena, artiočoke i matičnjaka. Plasman imaju na bh. tržište, a jedan dio ide i u daleku Australiju.
Emina Latifović, direktorica ove firme, kaže da su za sada krenuli sa ovim, a imaju i planove za slovenačko tržište, gdje su već ušli sa nekim manjim količinama, tako da se može reći da se lagano probijaju i na EU tržište. Prodaju gotove proizvode kao što su čajevi i tinkture od biljki koje uzgajaju na svojoj plantaži.
Aronija krči svoj put na bh. tržištu
Kako se kompanije sve više odlučuju za uzgoj biljaka koje se do sada nisu, u većim količinama izgajale kod nas, pokazuje i prva plantaža aronije u BiH koju je pokrenula firma Mediteran Inox iz Čelinca.
Nada Mihajlović, direktorica kompanije "Mediteran Inox", kaže da su se odlučili na uzgoj ove biljke jer se ona do sada na naše tržište uvozila iz Bugarske i Poljske. "Pomislili smo zašto da uvozimo aroniju ako taj zdravi proizvod možemo imati sa naših prostora", navodi naša sugovornica.
Iako im je ovo prva godina uzgoja kaže da su imali neočekivano visoki prinos te su u potrazi za strateškim kupcem koji bi otkupio čitav urod. Interesantno im je tržište Slovenije, Austrije, Njemačke te Makedonije. Imaju potvrdu da je biljka ekološki uzgojena, a u dogledno vrijeme planiraju ući i u certifikaciju za eko znak.
Tržište još uvijek u razvoju
Sektorska analiza rađena u sklopu projekta FARMA pokazuje također da domaće tržište ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH još uvijek je u razvoju, te da je potrebno educiranje svih sudionika u lancu vrijednosti i potrošača. Tendencija je da se sektor sve više razvija, uprkos činjenici da domaće tržište još uvijek nije dovoljno snažno. Pogodan je trenutak da se započne sa popularizacijom ljekovitog i aromatičnog bilja na domaćem tržištu imajući u vidu trend popularnosti aromaterapije i wellness tretmana kako u inozemstvu tako i u zemlji. Naročito je potrebno intenzivirati promoviranje eteričnih ulja u malim pakovanjima, navodi se u ovoj analizi.
Izvor: Ekapija
-
Nokija
- Posts: 1590
- Joined: 20/05/2012 14:46
#314 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Nebitan32 wrote:Ovo je jedan jako bitna stavka koju sam isto navodio u ranijim porukama.vom Kalidorf wrote:
Danasnji gradski covjek je, nazalost, veci rob nego sto su to bili debelousti iskarikirani crnci iz filmova koji su okovani lancima brali pamuk na jugu Amerike i pjevali blues. Zasto? Kome nije jasno, nek pogleda Zaitgeist Addendum. Monetarni sistem je najveca ubleha moderne civilizacije, sistem u kom nesto das za nista, a sve u korist sacice masnih i zadriglih bankara koji vladaju svijetom. A nije vise tajna da je MMF, koji je fakticki vlasnik vecine zemlje, u saci svega nekolicine takvih. Uzevsi u obzir naprijed napisano, plus trenutnu situaciju u ovom nasem tamnom vilajetu - jednostavnom racunicom se dolazi do dva zakljucka:
1. Zivot u gradu je ubleha br.2 moderne civilizacije. Skolujes se pola zivota da bi drugo pola rintao i neko ti jahao po grbaci. Za sta? Ni za sta. Trebas biti sretan ako dobijes posao i roditelji ti pomru mladi da bi ti ostao stan i ti dobio priliku da zasnujes porodicu na vakat. Pa tako do penzije, koju tesko da ce iko docekati. Ko i doceka, tih 300-tinjak maraka mu nece biti dosta ni za lijekove. A za to vrijeme tvoja djeca cekaju da ti mandrknes kako bi oni mogli zasnovati porodicu. Ukratko, zivot ti prodje za tren, smijes se Ekremu Jevricu a ni svjestan nisi da si glavni junak njegove pjesme. Da, vrli moj gradjanine, bas o tebi i takvima pjeva Ekrem Jevric, planetarno poznata budaletina.
.
Isto radim u kancelariji i nakon studija i prvih godina to mi je bilo cool. Radio sam puno i od to kuce.
Dodem s posla i opet upalim laptom, citam poruke, odgovaram zovem...Bilo mi je zanimljivo.
Medutim vremenom shvatis da si samo jedan broj u cjelokupnoj masini.
Taj seoski ili domacinski nacin zivota ti daje mnogo vecu slobodu i to je nesto sto nema cijenu.
Samo treba dobro isplanirati gdje i sta ces raditi.
Kazes da bi uzgajao zivinu. Imas sad ovaj turski program za razvijanje farmi koza. Raspitaj se malo u vezi toga.
@Kalidorf & nebita
Poznajete li nekoga ko je zaista napustio svoj "urbani" i opredjelio se za "seoski" nacin zivota? Ja bi to sad uradila, ali nemam dovoljno "startnog" kapitala.
-
detroit-mercy
- Posts: 17044
- Joined: 07/04/2009 16:54
- Location: povis jajca
#315 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Prodaj stan u Rajvusa i imati ces dovoljno love za jedno dobro seosko gazdinstvo sa dosta togaNokija wrote:Nebitan32 wrote:Ovo je jedan jako bitna stavka koju sam isto navodio u ranijim porukama.vom Kalidorf wrote:
Danasnji gradski covjek je, nazalost, veci rob nego sto su to bili debelousti iskarikirani crnci iz filmova koji su okovani lancima brali pamuk na jugu Amerike i pjevali blues. Zasto? Kome nije jasno, nek pogleda Zaitgeist Addendum. Monetarni sistem je najveca ubleha moderne civilizacije, sistem u kom nesto das za nista, a sve u korist sacice masnih i zadriglih bankara koji vladaju svijetom. A nije vise tajna da je MMF, koji je fakticki vlasnik vecine zemlje, u saci svega nekolicine takvih. Uzevsi u obzir naprijed napisano, plus trenutnu situaciju u ovom nasem tamnom vilajetu - jednostavnom racunicom se dolazi do dva zakljucka:
1. Zivot u gradu je ubleha br.2 moderne civilizacije. Skolujes se pola zivota da bi drugo pola rintao i neko ti jahao po grbaci. Za sta? Ni za sta. Trebas biti sretan ako dobijes posao i roditelji ti pomru mladi da bi ti ostao stan i ti dobio priliku da zasnujes porodicu na vakat. Pa tako do penzije, koju tesko da ce iko docekati. Ko i doceka, tih 300-tinjak maraka mu nece biti dosta ni za lijekove. A za to vrijeme tvoja djeca cekaju da ti mandrknes kako bi oni mogli zasnovati porodicu. Ukratko, zivot ti prodje za tren, smijes se Ekremu Jevricu a ni svjestan nisi da si glavni junak njegove pjesme. Da, vrli moj gradjanine, bas o tebi i takvima pjeva Ekrem Jevric, planetarno poznata budaletina.
.
Isto radim u kancelariji i nakon studija i prvih godina to mi je bilo cool. Radio sam puno i od to kuce.
Dodem s posla i opet upalim laptom, citam poruke, odgovaram zovem...Bilo mi je zanimljivo.
Medutim vremenom shvatis da si samo jedan broj u cjelokupnoj masini.
Taj seoski ili domacinski nacin zivota ti daje mnogo vecu slobodu i to je nesto sto nema cijenu.
Samo treba dobro isplanirati gdje i sta ces raditi.
Kazes da bi uzgajao zivinu. Imas sad ovaj turski program za razvijanje farmi koza. Raspitaj se malo u vezi toga.
@Kalidorf & nebita![]()
Poznajete li nekoga ko je zaista napustio svoj "urbani" i opredjelio se za "seoski" nacin zivota? Ja bi to sad uradila, ali nemam dovoljno "startnog" kapitala.
-
Nokija
- Posts: 1590
- Joined: 20/05/2012 14:46
#316 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
hvala
toga se nisam sjetila
ne bi bas mogla skroz bez "grada"...moram imati i tu "gradsku" destinaciju u rezervi...cisto da znam da je imam, a da li bi je upraznjavala to je druga stvar...
ne bi bas mogla skroz bez "grada"...moram imati i tu "gradsku" destinaciju u rezervi...cisto da znam da je imam, a da li bi je upraznjavala to je druga stvar...
-
detroit-mercy
- Posts: 17044
- Joined: 07/04/2009 16:54
- Location: povis jajca
#317 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
E vidis, ne moze se jednom gujicom na dvije stoliceNokija wrote:hvalatoga se nisam sjetila
![]()
ne bi bas mogla skroz bez "grada"...moram imati i tu "gradsku" destinaciju u rezervi...cisto da znam da je imam, a da li bi je upraznjavala to je druga stvar...
Nego, cuvaj posla u Rajvusa ako radis, jedno 99.9% poljoprivrednika bi se sad mijenjalo sa tobom
-
Nokija
- Posts: 1590
- Joined: 20/05/2012 14:46
#318 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
neko i moze, zavisi od obima istedetroit-mercy wrote:E vidis, ne moze se jednom gujicom na dvije stoliceNokija wrote:hvalatoga se nisam sjetila
![]()
ne bi bas mogla skroz bez "grada"...moram imati i tu "gradsku" destinaciju u rezervi...cisto da znam da je imam, a da li bi je upraznjavala to je druga stvar.... Ili ces se posvetiti poljodjelstvu 100% ili nema nista od toga. Mada, vidim da ovdje vecinom forumaju balkon ili vikend poljodjelci kojima je to vise zabava/hoby nego stvarni izvor prihoda. Btw, poljoprivreda a posebno kod nas je hljeb sa sedam kora
, ne znam zbog cega pojedinci misle da je to tako lako.
Nego, cuvaj posla u Rajvusa ako radis, jedno 99.9% poljoprivrednika bi se sad mijenjalo sa tobom.
ovo je tipicno nase razmisljenje, sve je uvijek ili crno ili bijelo
ja cak mislim da bi bila uspjesan poljoprivrednik, imam puno ideja
-
detroit-mercy
- Posts: 17044
- Joined: 07/04/2009 16:54
- Location: povis jajca
#319 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Sta si radila ljetos na +43Nokija wrote:neko i moze, zavisi od obima istedetroit-mercy wrote:E vidis, ne moze se jednom gujicom na dvije stoliceNokija wrote:hvalatoga se nisam sjetila
![]()
ne bi bas mogla skroz bez "grada"...moram imati i tu "gradsku" destinaciju u rezervi...cisto da znam da je imam, a da li bi je upraznjavala to je druga stvar.... Ili ces se posvetiti poljodjelstvu 100% ili nema nista od toga. Mada, vidim da ovdje vecinom forumaju balkon ili vikend poljodjelci kojima je to vise zabava/hoby nego stvarni izvor prihoda. Btw, poljoprivreda a posebno kod nas je hljeb sa sedam kora
, ne znam zbog cega pojedinci misle da je to tako lako.
Nego, cuvaj posla u Rajvusa ako radis, jedno 99.9% poljoprivrednika bi se sad mijenjalo sa tobom.
![]()
ovo je tipicno nase razmisljenje, sve je uvijek ili crno ili bijeloili si poljoprivrednik ili si "gospodin"...a zasto se ne bi moglo kombinovati? jesi li ikad cuo za diverzifikaciju rizika? ja bi samo htjela da mi se portfolio bazira na barem dvije grane...rentam stan u sa i bavim se poljodjelstvom
![]()
ja cak mislim da bi bila uspjesan poljoprivrednik, imam puno ideja
I jos na sve to dodas kisu koja nije pala kako treba 3 mjeseca i ode diversifikacija u helac
-
Nokija
- Posts: 1590
- Joined: 20/05/2012 14:46
#320 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
ne razumijes
diverzifikacija rizika znaci ne investirati sve u jednu granu privrede nego na vise...dakle nije sve u parama, nesto je u nekretninama, nesto u poljoprivredi, nesto u stocarstvu itd
pa kad jedna grana zakaze, imas prihode iz druge...kontas?
dakle u slucaju ovakve suse bi imala prihod od stana koji bi rentala u SA...mali prihod, ali bolje nego nista...
i u ostalom moje skromno poljoprivreno iskustvo mi kaze da se ako je moguce taj luk zalije navece kad sunce manje vise zadje, pa se u ranu zoru oplijevi...kad si vidi da se na njivi radi u 14:00 kad je najveca temperatura?
ali nije u tome poenta...
mislim da je bavljenje poljoprivredom vrlo ozbiljan posao...od ispitivanja kvaliteta zemljista do savjetovanja sa strucnjacima sta je najbolje uzgajati, preko sistema navodnjavanja...to vazi i za manje parcele...sto vise novca i pameti ulozis u fazi planiranja to ces biti uspjesniji...da ne govorimo o solarnoj energiji koja se moze generirati na poljoprivrednim gazdinstvima i raznoraznim sistemima skupljanja kisnice itd...nista mi ne moramo izmisljati, to je vec sve izmisljeno...u svakom slucaju treba na samom pocetku malo vise uloziti u to sve od obicne njive i sjemena...i kasnije se puno vise dobije...
a susa kao ove godine je svakako nepredvidiva, u ovom slucaju se ne mozes nikako zastiti, svugdje u svijetu su prinosi ove godine jako losi...citam da je sad najveca zarada na berzi u parizu, inace najveca berza za trgovanje zitom, pa bujrum ko ima para nek okusa srecu
diverzifikacija rizika znaci ne investirati sve u jednu granu privrede nego na vise...dakle nije sve u parama, nesto je u nekretninama, nesto u poljoprivredi, nesto u stocarstvu itd
dakle u slucaju ovakve suse bi imala prihod od stana koji bi rentala u SA...mali prihod, ali bolje nego nista...
i u ostalom moje skromno poljoprivreno iskustvo mi kaze da se ako je moguce taj luk zalije navece kad sunce manje vise zadje, pa se u ranu zoru oplijevi...kad si vidi da se na njivi radi u 14:00 kad je najveca temperatura?
ali nije u tome poenta...
mislim da je bavljenje poljoprivredom vrlo ozbiljan posao...od ispitivanja kvaliteta zemljista do savjetovanja sa strucnjacima sta je najbolje uzgajati, preko sistema navodnjavanja...to vazi i za manje parcele...sto vise novca i pameti ulozis u fazi planiranja to ces biti uspjesniji...da ne govorimo o solarnoj energiji koja se moze generirati na poljoprivrednim gazdinstvima i raznoraznim sistemima skupljanja kisnice itd...nista mi ne moramo izmisljati, to je vec sve izmisljeno...u svakom slucaju treba na samom pocetku malo vise uloziti u to sve od obicne njive i sjemena...i kasnije se puno vise dobije...
a susa kao ove godine je svakako nepredvidiva, u ovom slucaju se ne mozes nikako zastiti, svugdje u svijetu su prinosi ove godine jako losi...citam da je sad najveca zarada na berzi u parizu, inace najveca berza za trgovanje zitom, pa bujrum ko ima para nek okusa srecu
-
Nokija
- Posts: 1590
- Joined: 20/05/2012 14:46
#321 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
@malac
jesi ti napustio posao i zivot u gradu da bi zivio na selu...ili to rekreativno u rakovici uzgajas kupus?
jesi ti napustio posao i zivot u gradu da bi zivio na selu...ili to rekreativno u rakovici uzgajas kupus?
-
Almond
- Posts: 150
- Joined: 11/08/2012 22:34
#322 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
[quote="Nokija"]
...da ne govorimo o solarnoj energiji koja se moze generirati na poljoprivrednim gazdinstvima i raznoraznim sistemima skupljanja kisnice itd...nista mi ne moramo izmisljati, to je vec sve izmisljeno...u svakom slucaju treba na samom pocetku malo vise uloziti u to sve od obicne njive i sjemena...i kasnije se puno vise dobije...
Počeo sam i ja razmišljati tokom ove suše o tim mogućim sistemima kojom bi se kišnica nakon proljetnih kiša sačuvala za ljetni period,pa ako ima neki link da se vidi kako su drugi riješili taj problem ?
Nemam zemlje,ali razmišljam neko vrijeme o prodaji stana za manji i diverzifikaciji posla.
...da ne govorimo o solarnoj energiji koja se moze generirati na poljoprivrednim gazdinstvima i raznoraznim sistemima skupljanja kisnice itd...nista mi ne moramo izmisljati, to je vec sve izmisljeno...u svakom slucaju treba na samom pocetku malo vise uloziti u to sve od obicne njive i sjemena...i kasnije se puno vise dobije...
Počeo sam i ja razmišljati tokom ove suše o tim mogućim sistemima kojom bi se kišnica nakon proljetnih kiša sačuvala za ljetni period,pa ako ima neki link da se vidi kako su drugi riješili taj problem ?
Nemam zemlje,ali razmišljam neko vrijeme o prodaji stana za manji i diverzifikaciji posla.
-
Nokija
- Posts: 1590
- Joined: 20/05/2012 14:46
#323 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Almond wrote:Nokija wrote:
...da ne govorimo o solarnoj energiji koja se moze generirati na poljoprivrednim gazdinstvima i raznoraznim sistemima skupljanja kisnice itd...nista mi ne moramo izmisljati, to je vec sve izmisljeno...u svakom slucaju treba na samom pocetku malo vise uloziti u to sve od obicne njive i sjemena...i kasnije se puno vise dobije...
Počeo sam i ja razmišljati tokom ove suše o tim mogućim sistemima kojom bi se kišnica nakon proljetnih kiša sačuvala za ljetni period,pa ako ima neki link da se vidi kako su drugi riješili taj problem ?
Nemam zemlje,ali razmišljam neko vrijeme o prodaji stana za manji i diverzifikaciji posla.
nemam nikakav link, na zalost.
ja sam to gledala par puta na tv, u neki specijalnim emisijama na temu vode kao ogranicenog resursa u svijetu...radilo se o malim "vjestackim" bazenima u kojima se ta voda akumulira, ljeti se posebnim pumpama crpi i kanalima razvodi gdje treba...to je bilo bas profesionalno...najskupjla je tu ta pumpa...poenta je tu bila u tom zatvorenom krugu, da se sve sto dolazi iz prirode (kisa, snijeg) ponovo vraca u prirodu...ima ovdje sigurno ljudi koji se u to dobro razumiju...
-
Nokija
- Posts: 1590
- Joined: 20/05/2012 14:46
#324 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
Nokija wrote:Almond wrote:Nokija wrote:
...da ne govorimo o solarnoj energiji koja se moze generirati na poljoprivrednim gazdinstvima i raznoraznim sistemima skupljanja kisnice itd...nista mi ne moramo izmisljati, to je vec sve izmisljeno...u svakom slucaju treba na samom pocetku malo vise uloziti u to sve od obicne njive i sjemena...i kasnije se puno vise dobije...
Počeo sam i ja razmišljati tokom ove suše o tim mogućim sistemima kojom bi se kišnica nakon proljetnih kiša sačuvala za ljetni period,pa ako ima neki link da se vidi kako su drugi riješili taj problem ?
Nemam zemlje,ali razmišljam neko vrijeme o prodaji stana za manji i diverzifikaciji posla.
nemam nikakav link, na zalost.
ja sam to gledala par puta na tv, u neki specijalnim emisijama na temu vode kao ogranicenog resursa u svijetu...radilo se o malim "vjestackim" bazenima u kojima se ta voda akumulira, ljeti se posebnim pumpama crpi i kanalima razvodi gdje treba...to je bilo bas profesionalno...najskupjla je tu ta pumpa...poenta je tu bila u tom zatvorenom krugu, da se sve sto dolazi iz prirode (kisa, snijeg) ponovo vraca u prirodu...ima ovdje sigurno ljudi koji se u to dobro razumiju...
zaboravih glavnu stvar u tim vjestackim akumulacijama...tu su bili neki filteri za preciscavanje vode tako da je voda bila kvalitetna i za uzgoj ribe...to je bas pravi eko sistem...
-
Nokija
- Posts: 1590
- Joined: 20/05/2012 14:46
#325 Re: Selo : neiskorišteni ruralni potencijal
malac neznalac wrote:Ne, ja od rodjenja zivim na selu, mnogo mojih komsija odselilo se u grad narocito tokom rata, ja sam ostaoNokija wrote:@malac
jesi ti napustio posao i zivot u gradu da bi zivio na selu...ili to rekreativno u rakovici uzgajas kupus?
I opet bih isto postupio , istina nigdje ne radim, jedva prezivljavam...
Ali posto znam kako je u gradu moras kupiti ogrev zimnicu povrce voce... A ja sve to imam na selu...
Samo mi zena nedostaje... A prava sam prilika vjeruj mi
mene su zanimale price onih koji nisu od rodjenja na selu, nego onih koji su se u neka doba zivota odlucili na taj korak
a tebi svaka cast! puno uspjeha!
i ako nije problem, de malo opisi taj svoj zivot na selu
