Selo : neiskorišteni ruralni potencijal

[Toto]

Sta sam ja sljive u Cemeriku prenio .

u boci ili u jetri ??

[detroit-mercy]

Sta sam ja sljive u Cemeriku prenio .

u boci ili u jetri ??

U flashama od Fante , cisto da se nadje u kuci, red je .
Ja je inace slabo konzumiram.

[babin_sin]

moj amidžić, rođen i živi na selu, radi u banci, ima jaaako dobru platu (znači ne treba mu dodatni posao) al eto, dosadno mu, pa odlučio da se bavi pčelama
mi mu svi govorili, de bolan šta će ti to, imaš pos'o, ostavi se pčela
i hvala Bogu, ne posluša on nas, nego krenu on oko tih pčela da devera

i kako je vrijeme prolazilo, sve je više sanduka imao, med bio pravo dobar... hajd da skratim
neki lik iz Turske proba taj med i svidi mu se, te se dogovore da Turčin otkupi svake godine sve što proizvede, do zadnjeg kg

i tako evo par godina, hvala Bogu
zarađuje velike pare na tome

a počeo od nule, znači pojma nije imao o tome kako se šta radi, al ima čo'jek volju da radi

[olensoner]

Slazem se za med, jer kvalitetan med je vrlo skup na nekim trzistima, pogotovo u blisko-istocnim zemljama. Inace su tamo ljudi veliki ljubitelji meda i cijena kvalitetnog (najcese kestenovog) meda u supermerkatu u Saudijskoj Arabiji iznosi cak i do nekih 600-700 saudijskih rijala po kilogramu, sto je otprilike nekih 200-injak KM.

[babin_sin]

ljudi na selu su se pogospodili puno
moj otac dobio od svog oca jednu njivu, meščini 4 dunuma zemlje, ima nekog voća posađenog i tako mi ljeti uglavnom idemo malo to voće sređivati i eto malo na čist zrak

i tako ljetos sjedimo, kad dođe komšija jedan malo da promuhabeti sa ocem. lik ima 4 sina, ne radi nigdje, žena također ne radi. poče on kukati, država ovo, država ono, nema se, djeca bosa hodaju, ovo ono.. a pupušio za sat vremena pola kutije drine

haj, nejse
i njemu stari kaže, de bolan nemoj tako, pa imaš zemlje, što ne siješ, što ne radiš, imaš sinove, nek' ti pomognu
pa prodaš što proizvedeš itd itd... al jok, ovaj ni da čuje, samo država kriva što on nema
uglavnom, lik neće da radi, da mu je kako da ima primanja od države a da leži i ništa ne radi

[babin_sin]

Slazem se za med, jer kvalitetan med je vrlo skup na nekim trzistima, pogotovo u blisko-istocnim zemljama. Inace su tamo ljudi veliki ljubitelji meda i cijena kvalitetnog (najcese kestenovog) meda u supermerkatu u Saudijskoj Arabiji iznosi cak i do nekih 600-700 saudijskih rijala po kilogramu, sto je otprilike nekih 200-injak KM.

baš tako
doslovno, sve što prouzvede lik kupi i vozi u Tursku
cijenu ne znam, ali nije mala sigurno

[azurna_obala]

Za svoj diplomski rad sam imala temu koja se upravo ticala sela, uslova i potencijala za razvoj poljoprivrede. Sve je to super, prirodni uslovi odlični, međutim, treba poći prvo od lokalne uprave, tj. opštine koja ničim ne podržava taj razvoj, nema nikakvih ulaganja, sve se svelo na potenciranje nekakvog turizma. Ljudi koji se aktivno bave poljoprivredom, koji ostvaruju prilično dobre godišnje prinose, ili prinose po sezoni, zavisno šta se uzgaja, opet nemaju gdje da plasiraju te proizvode, nema kupaca, i šta da se radi s tim?? Naravno da će potrošiti za svoje potrebe dio, ali šta je sa viškovima?! Tako da i nije baš sve do samog naroda na selu. Jednostavno ljudi nemaju tržišta.

Također, ima i gospode na selima, znam lično primjer, gdje ode baci 100 KM u prodavnicu, kupi pašteta, mlijeko u tetrapaku, marmelade...a oko kuće ogromna bašta, i još nekoliko njiva u posjedu, a ništa od toga ne obrađuje. Stoke što je bilo, rasprodali, i žive sad gradskim životom na selu...

[Nebitan32]

ljudi na selu su se pogospodili puno
moj otac dobio od svog oca jednu njivu, meščini 4 dunuma zemlje, ima nekog voća posađenog i tako mi ljeti uglavnom idemo malo to voće sređivati i eto malo na čist zrak

i tako ljetos sjedimo, kad dođe komšija jedan malo da promuhabeti sa ocem. lik ima 4 sina, ne radi nigdje, žena također ne radi. poče on kukati, država ovo, država ono, nema se, djeca bosa hodaju, ovo ono.. a pupušio za sat vremena pola kutije drine

haj, nejse
i njemu stari kaže, de bolan nemoj tako, pa imaš zemlje, što ne siješ, što ne radiš, imaš sinove, nek' ti pomognu
pa prodaš što proizvedeš itd itd... al jok, ovaj ni da čuje, samo država kriva što on nema
uglavnom, lik neće da radi, da mu je kako da ima primanja od države a da leži i ništa ne radi

Jos uvijek imamo prisutnost komunistickog nacina razmisljanja. Decenijama se ubijala inicijativa za samosnalazenjem i poduzetnistvom. Cak sta vise to se i sistematski suzbijalo jer sistemu nisu trebali poduzetni i oni koji razmisljaju svojom glavom vec da se slijedi zacrtana linija. Ljudi su se upucivali na biro a s njega u velike komplekse gdje nisu previse trebali razmisljati. Nakon propasti ili racionalizacije tih velikih kompleksa dosta ljudi nije u stanju da preuzmu sudbinu u svoje ruke.

Trebat ce decenije da se to promjeni.

[Nebitan32]

Zanima me koje su zadnje vijesti u vezi investicija u Envera Moralica. Mislim na investicije u Bosni.
Citao sam prije par godina novinske clanke o ovom covjeku. Kako su pisali jedan od najbogatijih ljudi u jugoistocnoj Europi. Ima znanje i sredstva da uradi ogromne stvar u onome o cemu pricamo.

Stari clanak o njemu.
http://www.nacional.hr/clanak/20377/env ... de-i-konje

Nevezano za samu temu ali trazeci nesto o njemu naletis da ipak ulaze nesto i u Bosni.
http://www.seebiz.eu/enver-moralic-u-fe ... a/ar-3208/

[sokkia]

da bi se zemlja obrađivala za to je potrebno imati mnimalno traktor i osnovne prikljucke ,a to su plug,tanjiraca,drljaca i freza.da kupiš sve polovno to dođe cca 14-15 hiljada KM-ova.to je poprilicno skupo i teško isplativo s obzirom da su posjedi usitnjeni. ovo bi se moglo riješiti organizovanjem u vidu lokalni seoski zadruga gdje bi neko kupio traktor neko kombajn neko plugove itd i da rade zajednicki kako za svoje potrebe tako i da vrše usluge trecim licima.
takav vid organizovanja vec postoji u okolici Brckog i te udruge zovu "prsten"

[Nebitan32]

Evo jos jedan dobar video prilog iz Goražda. U ovom video prilogu se moze pronaci dosta toga o cemu smo pricali:

- nebriga drzave o infrastrukturi : ljudi nemaju kvalitetnog puta i efikasan elktricni napoj. A bas ta nebriga doprinosi tome da se ljudi vise koncentrisu u gradove, sto za sobom povlaci mnoge negativne posljedice

- o narodu koji je neinforimiran i neupucen u mogucnosti koje pruzaju neobradene njive i nekima koji su se "pogospodili" i pezoratvnom pogledu na selo

- i dokaz da se mogu izvuci prihodi koji su dovoljni sa pristojan zivot. Cak sta vise ovi ljudi su to uspijeli bez kredita i bilo kakve pomoci.

Ko god je u mogucnosti treba otici do ovih ljudi i kupiti nesto od njih. To je samo 1h voznje od Sarajeva. A ovako poduzetne ljude svakako treba pomoci.




Video prilog

Priča o Melisi i Rizaliji Hasanspahić iz sela Plesi kod Goražda pokazuje kako ljubav pobjeđuje predrasude i kako se upornošću i marljivošću na selu može lijepo živjeti. Autor: Alen Bajramović

http://www.slobodnaevropa.org/media/video/9504785.html



-

[babin_sin]

prije nešto više od godinu dana gledao sam emisiju U ime naroda, Josip Pejaković
i bio je u nekom selu nadomak Srebrenice, koliko me pamćenje služi

pričao sa ljudima koji imaju zemlju, imaju volju da rade, jedan od njih imao tada oko 30 grla stoke i priča kako mora svaki mjesec jednu kravu da zakolje i proda da bi mogao kupiti hranu za ostale krave i šta već sve ima.
kaže da dnevno on i komšije prospu oko 600 litara svježeg mlijeka, jer nemaju gdje da ga prodaju, nema otkupne stanice, a pazi sad: kaže on da standardi za preradu mlijeka nalažu da u mlijeku smije biti max 10 bakterija nekih, da bi se ono moglo prakovati i prodavati, a kad je vršeno ispitivanje mlijeka koje daju njihove krave, nađeno je 4 bakterije.

kaže da je išao u općinu, tražio poticaj, pa da prerađuju mlijeko, pa da pokrenu neku fabriku, pa prodavnicu, pa da zaposle ljude, al jok... nekom godi da uvozimo mlijeko od slovenaca, a da se ljudi pate i da bacaju prvoklasno mlijeko
nije im trebalo puno para, mislim do 40 hiljada maraka al ne daju foteljaši

[sokkia]

naravno da nedaju foteljaši, jer oni misle da je sav ostali svijet tu zbog njiha i da neko mora letati za njima i moliti ih za ono na što ima pravo.

[Nebitan32]

Procitao sam danas u Avazu (stampani) kako Lativa Sarajevo uskoro pocinje s proizvodnjolm sokova.
Vlasnik kompanije je kuvajcanin Mohammad Amah Alfaresi. Raditi ce to s firmopm Apimed iz Sanskog Mosta (ciji je on isto suvlasnik). Oni su do sada uglavnom proizvodili med a sada ce evo poceti i proizvodnju sokova.

http://www.apimed.ba/portal

Video
http://www.youtube.com/v/vksylAkNJpY?fs=1&autoplay=1

http://www.youtube.com/v/Xv2tf42WKII?fs=1&autoplay=1

Dobro je da prave i ova mala pakovanja. Bio sam u nekoliko hotela u Bosni i svugdje su bili mala pakovanja, sireva, meda i eurokrema iz Hrvatske/Srbije. Malo mi je cudno da to niko nije proizvodio u Bosni.

[Nebitan32]

BiH bi bez uvoza bila gladna, proizvodnja slaba i nedovoljna

http://www.livno-online.com/bih/23198-b ... nedovoljna

Iako se u BiH tvrdi kako je ekonomska šansa u proizvodnji hrane i kako neopravdano uvozimo velike količine prehrambenih proizvoda, stručne analize pokazuju da BiH niti izbliza ne može zadovoljiti vlastite potrebe za osnovnim prehrambenim proizvodima.

Nestašica hrane
Situacija je takva da bi u slučaju bilo kakve blokade uvoza iz susjednih i europskih zemalja, bh. stanovništvo vrlo brzo bilo suočeno s nestašicom hrane. Poljoprivredna proizvodnja, koja je temelj industrije hrane, čini tek 7,5 posto bruto društvenog proizvoda BiH, što je dvostruko manje od regionalnog prosjeka. Kako se navodi u prošlogodišnjoj analizi konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH, jedan od hendikepa poljoprivrede proizvodnje u našoj zemlji je i njeno ustrojstvo i visoka razina fragmentacije zemljišta. Domaća proizvodnja žitarica u BiH, prije svega pšenice i kukuruza, nije dovoljna da bi se zadovoljile potrebe stanovništva. Iako je u 2009. u strukturi sjetve zastupljen sa skoro 60 posto, ukupna proizvodnja kukuruza u BiH od 960.000 tona bila je dovoljna da se zadovolji oko 85 posto domaće potražnje. U domeni proizvodnje pšenice zabilježeni su još skromniji rezultati, pa je tako ukupna proizvodnja pšenice od 250.000 dovoljna da se zadovolji samo 45 posto ukupnih domaćih potreba.

Skromna proizvodnja
U proizvodnji povrća čak polovina zasijanih površina otpada na krumpir, tako da ukupna proizvodnja na godišnjoj razini iznosi približno 413.658 tona. Od ostalih kultura povrća u BiH značajan udio imaju kupus, čija se godišnja proizvodnja kreće oko 80.000 tona, te crni luk, rajčica i paprika s godišnjom proizvodnjom od po 40.000 tona

[Toto]

BiH bi bez uvoza bila gladna, proizvodnja slaba i nedovoljna

http://www.livno-online.com/bih/23198-b ... nedovoljna

Iako se u BiH tvrdi kako je ekonomska šansa u proizvodnji hrane i kako neopravdano uvozimo velike količine prehrambenih proizvoda, stručne analize pokazuju da BiH niti izbliza ne može zadovoljiti vlastite potrebe za osnovnim prehrambenim proizvodima.

Nestašica hrane
Situacija je takva da bi u slučaju bilo kakve blokade uvoza iz susjednih i europskih zemalja, bh. stanovništvo vrlo brzo bilo suočeno s nestašicom hrane. Poljoprivredna proizvodnja, koja je temelj industrije hrane, čini tek 7,5 posto bruto društvenog proizvoda BiH, što je dvostruko manje od regionalnog prosjeka. Kako se navodi u prošlogodišnjoj analizi konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH, jedan od hendikepa poljoprivrede proizvodnje u našoj zemlji je i njeno ustrojstvo i visoka razina fragmentacije zemljišta. Domaća proizvodnja žitarica u BiH, prije svega pšenice i kukuruza, nije dovoljna da bi se zadovoljile potrebe stanovništva. Iako je u 2009. u strukturi sjetve zastupljen sa skoro 60 posto, ukupna proizvodnja kukuruza u BiH od 960.000 tona bila je dovoljna da se zadovolji oko 85 posto domaće potražnje. U domeni proizvodnje pšenice zabilježeni su još skromniji rezultati, pa je tako ukupna proizvodnja pšenice od 250.000 dovoljna da se zadovolji samo 45 posto ukupnih domaćih potreba.

Skromna proizvodnja
U proizvodnji povrća čak polovina zasijanih površina otpada na krumpir, tako da ukupna proizvodnja na godišnjoj razini iznosi približno 413.658 tona. Od ostalih kultura povrća u BiH značajan udio imaju kupus, čija se godišnja proizvodnja kreće oko 80.000 tona, te crni luk, rajčica i paprika s godišnjom proizvodnjom od po 40.000 tona

a zasto ne moze?
je li zato sto nema resurse ili nema razvijene proizvodne i preradjivacke kapacitete..

ja mislim da mi u potpunosti trebamo zaboraviti konvecncionalne metode poljoprivredne proizvodnje i prerade i okrenuti se u potpunosti organskoj proizvodnji..
razlog je jedbnostavan: ne mnozemo konkurisati eu poljoprivredi koja ima trzne viskove i unistava sve konkurentske proizvodnje u okruzenju. Primejr Hrvatske nam je dovoljan... Sa druge strane EU uvozi 50-60 % svojih potreba za organskim proizvodima. razlog je u tome sto EU nema dovoljno zemeljista koje odgovara organskim proizvodnjama.

Trziste organskih proizvoda u razvijenim zemljama raste po godisnim stopama od (15-20)% sto je jako perspektivan trend
Trebamo skontati zasto je Austrija (?) najveci EU proizvodjac organskih proizvoda a njema Posavine ili Slavonije. Zitarice i kukuruz nisu jedini prehrambeni proizvodi; hrana se moze proizvoditi na livadi, u vodi, u sumi a bas tih resursa mi imamo najvise ..

Organic standardi u uzgoji zivine su skoro ukinuli kavezi uzgoj i isharni zivine koncentratima. Koke pasu i nose jaja po livadam;, peradari uz koke uzgajaju kalifornijske gliste, crve i puzeve, siju zitarice, mahunarke, suncokret kao hranu za koke. Umjesto betona i metala kokosinjci ce prave od drveta, slame, blata i ostalih organic materijala. U strucnom i naucnom svijetu je velika trka u razvoju organskog uzgoja peradi i divljaci te proizvodnje organske hrane za tov peradi ...

[Nebitan32]

a zasto ne moze?
je li zato sto nema resurse ili nema razvijene proizvodne i preradjivacke kapacitete..

ja mislim da mi u potpunosti trebamo zaboraviti konvecncionalne metode poljoprivredne proizvodnje i prerade i okrenuti se u potpunosti organskoj proizvodnji..
razlog je jedbnostavan: ne mnozemo konkurisati eu poljoprivredi koja ima trzne viskove i unistava sve konkurentske proizvodnje u okruzenju. Primejr Hrvatske nam je dovoljan... Sa druge strane EU uvozi 50-60 % svojih potreba za organskim proizvodima. razlog je u tome sto EU nema dovoljno zemeljista koje odgovara organskim proizvodnjama.

Mislim da ima prostora za oboje.
Zivim u EU i zadnjih mijeseci gledam porijeklo proizvoda. Nekoliko primjera. Grah dolazi iz Maroka i Kenije a u nekim supermarketima sam vidio i iz Egipta. Imamo borovnice, kupine i maline iz Chilea. Dakle iz prilicno udaljenih zemalja.Sad cudno je da oni mogu izvoziti u EU a ne bi mogla Bosna. Zasto?

Mada je vecina proizvoda iz EU, Najvise Francuska, Spanija, Nizozemska i Njemacka. U zadnje vrijeme se probilo dosta prozvoda i iz Poljske.

U 2011 je Francuska imala 11.6 milijardi € vise izvoza nego uvoza u sektoru agrikulture. 3.6 milijardi vise nego 2010 i najveci porast biljezi s zemljama iz "treceg svijeta"....zemljama u usponu. i Kinezi poceli da jedu kvalitetno meso i piju vino. Standard se povecava za stotine miliona ljudi u svijetu (Kina, Indija, Brazil) sto za sobom povlaci i povecanje potrosnje. Francuzi to vec znaju iskoristiti.
http://www.millesimes-et-saveurs.com/Le ... -tirent-la

[sokkia]

ja mislim da mi u potpunosti trebamo zaboraviti konvecncionalne metode poljoprivredne proizvodnje i prerade i okrenuti se u potpunosti organskoj proizvodnji..

šta tacno treba da bi se dobio certifikat za organsku hranu?

[Mu'min]

ja mislim da mi u potpunosti trebamo zaboraviti konvecncionalne metode poljoprivredne proizvodnje i prerade i okrenuti se u potpunosti organskoj proizvodnji..

šta tacno treba da bi se dobio certifikat za organsku hranu?

Pravo pitane. I mene zanima odgovor. Koji su uopće uslovi za dobivanje istog?

[strong69]

ja mislim da mi u potpunosti trebamo zaboraviti konvecncionalne metode poljoprivredne proizvodnje i prerade i okrenuti se u potpunosti organskoj proizvodnji..

šta tacno treba da bi se dobio certifikat za organsku hranu?

Pravo pitane. I mene zanima odgovor. Koji su uopće uslovi za dobivanje istog?

http://www.organskakontrola.ba/site/ind ... l=3&lng=ba

[Toto]

šta tacno treba da bi se dobio certifikat za organsku hranu?

Pravo pitane. I mene zanima odgovor. Koji su uopće uslovi za dobivanje istog?[/quote]

http://www.organskakontrola.ba/site/ind ... l=3&lng=ba[/quote]

a zasto na prethoodnoj stranici standardi imaju samo 14 strana od 45
u stvari ovdje nema dgovora na pitanje

[Nebitan32]

Turci žele otvarati farme koza

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić primio je u sjedištvu Vlade FBiH u Sarajevu, delegaciju turskih privrednika koja mu je predstavila projekat fomiranja više od hiljadu farmi koza u našoj zemlji. Riječ je o investiciji vrijednoj 500 miliona konvertibilnih maraka kojom se osigurava posao za oko tri hiljade ljudi, a procijenjeni uticaj na ukupan BDP naše zemlje iznosio bi oko milijardu KM.

Kako je kazao voditelj projekta Aybar Uluca, investitor će osigurati operacionalizaciju ove ideje, tehnologiju, nabavku stočne hrane, veterinarske usluge i obuku, te otkup mlijeka i njegov plasman na već osigurano ino-tržište. Finansiranje će se odvijati preko turskih banaka i povoljnih kredita koje je osigurala Vlada Republike Turske, kao i putem Razvojne banke Federacije BiH. Kako je rečeno, farmerima će biti potrebna vrlo mala početna investicija.

Premijer Nikšić zahvalio se turskim investitorima na interesu i inicijativi, ocijenivši ovaj projekat izuzetno dobrim. Tom prilikom je ukazao na komparativne prednosti i prirodne resurse koje posjeduje naša zemlja za kvalitetno unaprjeđenje stočarstva i ruralnog razvoja. Posebno je istakao mogućnost realizacije ovog projekta u povratničkim područjima, te je iskazao punu opredijenost Vlade FBiH da, u tom pravcu, sve svoje kapacitete stavi na raspolaganje. Projekat, koji se već provodi u Turskoj, Bjelorusiji i Hrvatskoj, u našoj zemlji će biti, kako je rečeno, realiziran u narednih pet do šest godina.

Inače, sastanku prisustvovali su i zamjenici premijera FBiH Jerko Ivanković-Lijanović i Desnica Radivojević, federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Adil Osmanović, kao i savjetnik u Razvojnoj banci FBiH Mustafa Mujezinović

[Toto]

Ovo je odlicna vijest.

[Nebitan32]

Ovo je odlicna vijest.

Da. Bosna je pretezno brdsko-planinska i ima ogroman nenaseljen prostor tako da je ovo potpuno podoban projekat za to podneblje. Vjerujem da ce biti i 1.000 i zainteresiranih.

Kada pricaju o osiguranom trzistu, predpostavljam da govore o Turskoj. Turska ce uskoro prebaciti 80 miona st. i nece stati na tome. To je u bliskoj buducnosti jedno od najprosperitetnijih trizsta i dobra sansa za Bosnu.
http://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Turkey

Vec danas imaju 10-tak gradova s preko milion st. sto znaci ljudi koji zive u urbanim sredinama i koji su samo potrosaci, potencijalni klijenti.
http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_cities_in_Turkey

Prica i iz SAD
http://www.youtube.com/watch?v=5ixsG09JQ9g

[zahvalan]

Neko je davno spominjao da Turska uvozi ogromne kolicine Mesa tako da se mozemo kretati u tom pravcu


jos samo da promijenimo stanje uma,danas u bosni ljudi vise vole kupiti dobro auto nego neku Masinu za proizvodnju