Kako su u prvim godinama nakon rata, četiri vodeće bh. stranke - SDA, SDP, HDZ i SDS, iskoristile rupe u zakonskim propisima i prisvojile zgrade koje se u zemljišnim knjigama vode kao državno vlasništvo
Državnu zgradu u ulici Mehmeda Spahe 14 u Sarajevu SDA će besplatno koristiti 99 godina/ Foto: CIN
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo
Četiri vodeće političke stranke iskoristile su zbrku sa pravnim propisima, tokom i poslije rata u Bosni i Hercegovini, kako bi u opštinama u kojima su bile na vlasti povoljno kupile ili dobile na višegodišnje korištenje vrijedne državne nekretnine.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva istražili su kako su Stranka demokratske akcije (SDA), Srpska demokratska stranka (SDS), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Socijaldemokratska partija (SDP) prisvojile zgrade koje su u zemljišnim knjigama upisane kao državno vlasništvo.
Stranke su u ove nekretnine uglavnom uselile svoje organizacije, dok SDS i SDP neke od objekata iznajmljuju entitetskim institucijama.
BiH još uvijek nije donijela zakon o državnoj imovini koji bi trebao definirati pravo vlasništva, a pravni stručnjaci kažu da i nakon njegovog usvajanja država neće moći vratiti imovinu koja je dodijeljena drugima.
Posao sa BIHAMK-om
SDA je u maju 1994. godine sa Bosanskohercegovačkim automoto klubom (BIHAMK) potpisala ugovor o preuzimanju zgrade površine 410 metara kvadratnih u ulici Mehmeda Spahe broj 14 u Sarajevu. U zamjenu za oštećeni objekat u državnom vlasništvu, ova stranka se obavezala da će BIHAMK-u.obezbijediti trajni smještaj. Kako bi to bilo ostvareno u dogovore se kasnije uključila i Općina Centar.
BIHAMK je 4. februara 1995. godine potpisao ugovor sa Općinom Centar Sarajevo na koju je prenio pravo raspolaganja nad zgradom u ulici Mehmeda Spahe broj 14, dok je Općina Centar na BIHAMK prenijela pravo raspolaganja nad drugom zgradom u ulici Skenderija broj 25 (kasnije promijenjeno u 23).
Istoga dana, Općina Centar je napravila još jedan ugovor, ovaj put sa SDA, dodjeljujući joj staru BIHAMK-ovu zgradu u kojoj se i danas nalazi Centrala stranke. U vrijeme potpisivanja ovog ugovora načelnik Općine Centar je bio Abid Jusić, član SDA.
Nakon uvida u dokumentaciju, Mustafa Begić, pravnik i tadašnji direktor Zemljišno-knjižnog ureda tadašnjeg Osnovnog suda u Sarajevu kaže da Općina Centar nije bila vlasnik te nekretnine i samim tim nije imala pravo dati je na korištenje.
"Općina Centar je u ovom konkretnom slučaju mogla vršiti zamjenu prava korištenja ali po zakonu nije mogla dati to na dugoročno korištenje", kaže Begić.
Amir Zukić, generalni sekretar SDA, objašnjava da su tadašnji zakonski propisi dozvoljavali takvo rješenje: "Ta zgrada je bila potpuno uništena, mi smo je obnovili i to je naš udio, to je tada bilo potpuno u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima."
Prema Zukićevim riječima zgrada im je dodijeljena na period od 99 godina, ali u SDA kažu da nisu opterećeni time šta će se desiti nakon isteka ovog roka.
"A to, ko živ, ko mrtav. Bog dragi zna šta će biti. Kad nam istekne vrijeme, mi možemo podnijeti zahtjev opštini da se sklopi novi ugovor o zakupu, ništa drugo ne može biti", kaže Timur Numić, direktor Centrale SDA.
Zgrada je bila Bihamkova. Eto, sada više je od općine Centar.
.Predratni referent AMS inače Sanžaklija ( a doveo ih je još tu iz zavičaja posle rata)
