Iz godine u godinu SAD ostvaruju pristojan deficit što je prilično nezgodna stvar imajući u vidu ogromnu količinu njihove valute koja se nalazi izvan zemlje. Kako bi spriječile hiperinflaciju, SAD redovito podižu ogromne kredite kod istočnoazijskih banaka, te na taj način pokrivaju deficit i količinu dolara koji se nalaze izvan SAD smanjuju na podnošljivu razinu ... Ljudi se cesto cude kako to SAD mogu imati vanjski dug od 110%-120% udjela u BDP-u pa ih se ne smatra prezaduzenima,...
SAD ima vrlo jaku ekonomiju i takozvanim refinansiranjem kredita samo povecavaju vanjski dug koji je dosegao najveci nivo u historiji SAD ..
Sta mislite imali izlaza iz ove krize za SAD ili je kontrola nafte mozda samo nagovjestaj tome......Ja licno vidim za par godina vrlo jak crveni istok i mozda bas onda dodje do onoga sto niko nezeli.. tj rata.....
Molio bih da se tema ne minira glupostima kojima ovaj forum itekako obiluje........
SAD-financijski kolaps
-
libertyBiH
- Posts: 617
- Joined: 24/12/2004 06:14
#3
Uvijek iznova se navodi poznata ekonomska kriza 1929 ili kako se jos naziva, "Crni petak" na svjetskim burzama.Imajuli li preddispozicije?Natore wrote:Americki kapitalizam je uvijek "spontano" nalazio izlaz iz pred-hiperprodukcijskih kriza. Uz to, ovo nije pred-hiperinflacijsko vrijeme jer je stampanje novca u US striktno kontrolirano. Povrh svega, ista zemlja je najveca svjetska ekonomija i njen ekonomski kolaps bi doveo do kriza, i vjerovatno--propasti, mnogih svjetskih ekonomija, ukljucujuci i Japansku. Jedan, koji je upoznat sa principima funkcioniranja svjetske ekonomije (ja imam MBA i smatram se kompetentnim), moze sa pristojnim stepenom pouzdanosti ustvrditi da ce US ekonomija prebroditi ovu "krizu."
$$$ nacionalna valuta je u silaznoj putanji,a vrijednost neke valute se iskljucivo ravna i obracunava prema snazi i konkurentnosti nacionalnoga gospodarstva i ekonomije.Imamo primjer bankrota Argentine koja nije uspjela da servisira dugove i nalazi se u ekonomskom kolapsu....
Slazem se da je struktura americke privrede i vaznost te iste privrede za svijet dva kljucna faktora za nastavak plivacke utrke u kojoj favorit ima peraje ali nazalost i mozda neki kamen od par kila koji ga lagano umara ...
-
SF-Mujo
- Posts: 128
- Joined: 23/12/2003 00:00
- Location: Atlanta
#4
Americki trgovinski deficit nije uopste pokazatelj ekonomske slabosti kako se to pogresno misli. Upravo obrnuto, Americka ekonomija raste brze ako je deficit veci; prosjecno ekonomski rast je oko 50% veci nego li rast deficita. Evo jos jedan pokazatelj koji ide u prilog ovome sto sam rekao: generalno govoreci nezaposlenost u USA je manja ako je deficit veci i obrnuto. Razlog? Jednostavno: porast zaposlenosti i primanja povecava i potraznju pa se prema tome deficit i povecava. Nije li Japan najbolji dokaz tome? U vrijeme najveceg trgovinskog suficita u Japanu nezaposlenost je dostigla rekordne visine. Slicna je situacija bila i u ostalim ekonomsko jakim drzavama Istocne Azije koje su imale daleko vise ekonomskih i socijalnih problema sa porastom suficita nego ranije.
Ukratko, trgovinski deficit nije znak ekonomske slabosti nego povecane domace potraznje (kupovne moci) i investicija. Deficit je ponajvise proizvod trgovinskih barijera kako u svijetu tako i u USA.
Ukratko, trgovinski deficit nije znak ekonomske slabosti nego povecane domace potraznje (kupovne moci) i investicija. Deficit je ponajvise proizvod trgovinskih barijera kako u svijetu tako i u USA.
-
neko iz mase
- Posts: 2018
- Joined: 29/12/2004 21:18
#5
licni pad americke valute je proizvod americkih ekonomista koji su namerjno oborili tu vrijednost a zadrzali cijene ( u dolarima) americkih proizvoda. Kao rezultat se desilo da su americki proizvodi postali jeftiniji od evropskih proizvoda, i strani kupci se naravno orijentisali i sklapali poslovne ugovore sa SAD (firmama). Ta akcija je namjerno napravljena da se destabilizira ekonomija evropske unije (sto se i dogodilo) i sprijeci njihov ekonomski rast. Ako pratite trendove, mozete ovo i sami zakljuciti.
-
Toozla
- Posts: 3220
- Joined: 07/12/2004 02:12
- Location: Sarajevo_USA
#6
apsolutno se slazem.....smisljena taktika da se proizvodi EU naprave manje konkurentnim na globalnom trzistuneko iz mase wrote:licni pad americke valute je proizvod americkih ekonomista koji su namerjno oborili tu vrijednost a zadrzali cijene ( u dolarima) americkih proizvoda. Kao rezultat se desilo da su americki proizvodi postali jeftiniji od evropskih proizvoda, i strani kupci se naravno orijentisali i sklapali poslovne ugovore sa SAD (firmama). Ta akcija je namjerno napravljena da se destabilizira ekonomija evropske unije (sto se i dogodilo) i sprijeci njihov ekonomski rast. Ako pratite trendove, mozete ovo i sami zakljuciti.
-
Toozla
- Posts: 3220
- Joined: 07/12/2004 02:12
- Location: Sarajevo_USA
#7
americka ekonomija je odlicno amortizovala potencijalne posljedice .com berzovnog balona spustanjem kreditnih kamatnih stopa i kreiranjem novog, manjeg
real estate(kako ovo prevesti-nekretnine) balona....sad polako dizu kamatnu stopu i dolaze u normalu....
real estate(kako ovo prevesti-nekretnine) balona....sad polako dizu kamatnu stopu i dolaze u normalu....
-
libertyBiH
- Posts: 617
- Joined: 24/12/2004 06:14
#8
Slabljenje nacionalnih valuta je samo na stetu ili korist onih sto posluju sa tim valutama. Kao naravno i stanovnika i potrosaca tih zemalja. To opet nema veze sa poslovanjem ili gubitkom pojedinih gospodarskih subjekata na nekom podrucju.Jeli Inflacija moguca ili je na pomolu???Sto se slabljenja US valute tice, mislim da je to odraz neuspjele fiskalne politike administracije, koja vjestacki nastoji napraviti pomake u US gospodarstvu jer nije to u stanju napraviti na drugi, "pametniji" nacin. Uzgred, problem deficita treba posmatrati i iz jedne sasvim nove perspektive. Slobodno trziste prouzrocava fundamentalne promjene u svjetskoj ekonomiji. Izvjesno, Kina i druge Azijske zemlje imaju ubrzan ekonomski rast; no, moc US ekonomije je, u mom misljenju, dovoljna da amortizira turbulenciju prouzrokovanu ukidanjem trgovinskih barijera.
-
Toozla
- Posts: 3220
- Joined: 07/12/2004 02:12
- Location: Sarajevo_USA
#9
amerikanci osjecaju efekte slabog dolara jedino ako putuju van USA....
trenutno, inflaciju u USA mogu izazvati povisene cijene naftnih derivata na globalnom svijetskom trzistu....
ps- ko kontrolise cijene naftnih derivata na globalnom svijetskom trzistu....
trenutno, inflaciju u USA mogu izazvati povisene cijene naftnih derivata na globalnom svijetskom trzistu....
ps- ko kontrolise cijene naftnih derivata na globalnom svijetskom trzistu....
Last edited by Toozla on 30/01/2005 09:17, edited 1 time in total.
-
libertyBiH
- Posts: 617
- Joined: 24/12/2004 06:14
#10
Novac je prometno sredstvo plaćanja robe ili usluga koje služi za razmjenu proizvoda rada u tržišnoj privredi. Stabilna količina novca u opticaju stvara stabilnu ekonomsku politiku u zemlji. Novac emitira državni aparat. Svaka država nastoji da izjednači količinu novca u opticaju sa vrijednošću ukupno proizvedene robe. Država ostvaruje zadovoljavajuću količinu novca u opticaju kontroliranom kreditnom emisijom novca. Država može formirati visinu kamate koja uravnotežuje ponudu i potražnju novca. Tada kamata postaje instrument ekonomske politike države koja daje stabilnost tržišnom obliku privređivanja. Međutim, takva mjera se puno više prilagođava anarhičnim tržišnim promjenama nego što vodi svjesnu ekonomsku politiku.
Manja količina novca u opticaju od potrebne dovodi do gušenja prometa robe. Javlja se deflacijska napetost koja dovodi do recesije u proizvodnji i do krize ekonomskog sistema. Društvo nastoji deflacijsku napetost ukloniti brzim obrtanjem novčanih sredstava što se postiže kreditima i snižavanjem cijena robe. U slučaju neuspjeha potrošači nemaju dovoljno novca da kupe proizvode a proizvođači su u nemogućnosti da vrate kredite. Javlja se ekonomska kriza koja nepripremljeno društvo vodi do kolapsa kao što se to dogodilo u američkoj depresiji 1929. godine. Izlaz je pronađen u emisiji novca koja je financirala javne radove. Svježi novac je izvukao SAD iz krize.
Kako je državni aparat najveći posjednik akumuliranih novčanih sredstava tako je i najveći potrošač. Organi državne vlasti održavaju administraciju, obranu države, državne rezerve, neprivredne djelatnosti, subvencije, osiguranja. Oni izdvajaju velika novčana sredstva za investicije i kreditiranje banaka i kroz njih kompletnog društva i privrede.
Država ostvaruje novčana sredstva fiskalnom politikom. Ukoliko zbog nestabilnih privrednih tokova, ne može porezima ostvariti dovoljnu količinu novca tada državni budžet ostvaruje deficit. Država ne može bankrotirati i stoga pokriva vlastite gubitke kao i manjak novca za potrebe budžeta kreditnom emisijom novca. Takvi krediti povećavaju masu novca u opticaju bez pokrića u proizvedenoj robi. Tada se u prometu nalazi više novca nego što vrijedi privredna produkcija.
Privreda se brani povećanjem cijena proizvoda dok se ne uravnoteži ponuda i potražnja što stvara inflaciju. Infalacija nadalje zahtjevaju devalvaciju domicilne valute u odnosu na svjetske valute da bi se uskladila vrijednost proizvedene robe na tržištu, odnosno da bi se uravnotežio promet robe preko državne granice. Devalvacija lako donosi novo povećanje cijena i proces se ponavlja.
Inflacija sprečava bankrote poduzeća čime se osigurava produžetak proizvodnje ali je vrijednosni sistem poremećen. Galopirajuća inflacija je prvi put zabilježena u Njemačkoj početkom tridesetih godina a 1993 godine je zahvatila Jugoslaviju koja je štampanjem novca prehranjivala narod i spašavala proizvodnju uslijed nametnutih ekonomskih sankcija svijeta. Države razvijaju mehanizme odbrane od deflacije i inflacije ali pitanje je koliko su ti mehanizmi efikasni da spriječe teže krize uzrokovane stagnacijom proizvodnje i potražnje koja je prije ili kasnije neminovna.
Količina novca u opticaju je u kapitalističkom društvu veliki problem. Između ostalog, porast proizvodnje zahtijeva porast količine novca u opticaju da bi se proizvedena roba mogla kupiti. Osim tržišta koje je često nepredvidivo i bolno kapitalizam nema zadovoljavajući mehanizam regulacije količine novca u opticaju. Korisnici emitiranog novca su dužni posuđeni novac vratiti sa kamatom. U slučaju ekspanzije proizvodnje i potrošnje to je moguće ostvariti jer se isti novac brže obrće pa stvara veću novčanu vrijednost. U slučaju pada potražnje na tržištu, opada i brzina obrta novca pa društvo naprosto nema dovoljno novca da kupi proizvodenu robu tim više jer mora vratiti posuđeni novac sa kamatom. Tako kapitalistički oblik proizvodnje sam sebe guši a rezultat je najčešće bankrot. Kapitalizam nema zadovoljavajuću monetarnu politiku. Problem se samo može odgoditi pomoću novih kredita. Tako su se zadužile sve zemlje svijeta a najmoćnija među njima SAD je postala najzaduženija zemlja svijeta. Njen dug ubrzano raste i tako formira vrlo neizvjesnu ekonomsku budućnost.
Države često rješavaju problem nedostatka novca kontroliranim poklonima novca iz primarne emisije. Ukoliko je demokracija u zemlji donekle razvijena onda se takav novac koristi za zajedničke potrebe. Takva mjera unosi nužno potreban novac u opticaj što pomaže ekonomiju.
U SAD se takva mjera ne može provesti jer količinu novca u opticaju regulira privatni kapital a ne demokratski proces. To je jedina zemlja u svijetu gdje se Federalne rezerve nalaze u privatnom vlasništvu. Njihovi vlasnici također imaju kontrolu nad primarnom emisijom novca. Oni posuđuju emitirani novac državi i drugim korisnicima i zahtijevaju njegov povrat normalno sa kamatom. Oni bi po zakonu trebali vratiti emitirani novac i profit državnoj blagajni ali ne postoji organizacija koja ima moć kontrole poslovanja Federalnih rezervi. Čak i formalni zahtjevi za takvom kontrolom nisu uspješni jer je to najkorumpiranije mjesto na kugli zemaljskoj. Čak i kada bi njihove knjige bile čiste oni još uvijek mogu uz pomoć inventivnog računovodstva proizvoditi novac praktično iz ničega i zadržavati ga za sebe. Tako vlasnici američkih federalnih rezervi eksploatiraju SAD i cijeli svijet. Tako su postali najbogatiji i najmoćniji ljudi svijeta. SAD nemaju veliku inflaciju jer vlasnici Federalnih rezervi imaju zadovoljavajuću kontrolu nad količinom novca u opticaju. Osim toga američki dolar je svjetska moneta i zato cijeli svijet podržava snagu američkog dolara. Međutim to nije ništa drugo nego još jedan oblik eksploatacije cijelog svijeta.......Izvinjavam se na obilnoj rasclambi....
Manja količina novca u opticaju od potrebne dovodi do gušenja prometa robe. Javlja se deflacijska napetost koja dovodi do recesije u proizvodnji i do krize ekonomskog sistema. Društvo nastoji deflacijsku napetost ukloniti brzim obrtanjem novčanih sredstava što se postiže kreditima i snižavanjem cijena robe. U slučaju neuspjeha potrošači nemaju dovoljno novca da kupe proizvode a proizvođači su u nemogućnosti da vrate kredite. Javlja se ekonomska kriza koja nepripremljeno društvo vodi do kolapsa kao što se to dogodilo u američkoj depresiji 1929. godine. Izlaz je pronađen u emisiji novca koja je financirala javne radove. Svježi novac je izvukao SAD iz krize.
Kako je državni aparat najveći posjednik akumuliranih novčanih sredstava tako je i najveći potrošač. Organi državne vlasti održavaju administraciju, obranu države, državne rezerve, neprivredne djelatnosti, subvencije, osiguranja. Oni izdvajaju velika novčana sredstva za investicije i kreditiranje banaka i kroz njih kompletnog društva i privrede.
Država ostvaruje novčana sredstva fiskalnom politikom. Ukoliko zbog nestabilnih privrednih tokova, ne može porezima ostvariti dovoljnu količinu novca tada državni budžet ostvaruje deficit. Država ne može bankrotirati i stoga pokriva vlastite gubitke kao i manjak novca za potrebe budžeta kreditnom emisijom novca. Takvi krediti povećavaju masu novca u opticaju bez pokrića u proizvedenoj robi. Tada se u prometu nalazi više novca nego što vrijedi privredna produkcija.
Privreda se brani povećanjem cijena proizvoda dok se ne uravnoteži ponuda i potražnja što stvara inflaciju. Infalacija nadalje zahtjevaju devalvaciju domicilne valute u odnosu na svjetske valute da bi se uskladila vrijednost proizvedene robe na tržištu, odnosno da bi se uravnotežio promet robe preko državne granice. Devalvacija lako donosi novo povećanje cijena i proces se ponavlja.
Inflacija sprečava bankrote poduzeća čime se osigurava produžetak proizvodnje ali je vrijednosni sistem poremećen. Galopirajuća inflacija je prvi put zabilježena u Njemačkoj početkom tridesetih godina a 1993 godine je zahvatila Jugoslaviju koja je štampanjem novca prehranjivala narod i spašavala proizvodnju uslijed nametnutih ekonomskih sankcija svijeta. Države razvijaju mehanizme odbrane od deflacije i inflacije ali pitanje je koliko su ti mehanizmi efikasni da spriječe teže krize uzrokovane stagnacijom proizvodnje i potražnje koja je prije ili kasnije neminovna.
Količina novca u opticaju je u kapitalističkom društvu veliki problem. Između ostalog, porast proizvodnje zahtijeva porast količine novca u opticaju da bi se proizvedena roba mogla kupiti. Osim tržišta koje je često nepredvidivo i bolno kapitalizam nema zadovoljavajući mehanizam regulacije količine novca u opticaju. Korisnici emitiranog novca su dužni posuđeni novac vratiti sa kamatom. U slučaju ekspanzije proizvodnje i potrošnje to je moguće ostvariti jer se isti novac brže obrće pa stvara veću novčanu vrijednost. U slučaju pada potražnje na tržištu, opada i brzina obrta novca pa društvo naprosto nema dovoljno novca da kupi proizvodenu robu tim više jer mora vratiti posuđeni novac sa kamatom. Tako kapitalistički oblik proizvodnje sam sebe guši a rezultat je najčešće bankrot. Kapitalizam nema zadovoljavajuću monetarnu politiku. Problem se samo može odgoditi pomoću novih kredita. Tako su se zadužile sve zemlje svijeta a najmoćnija među njima SAD je postala najzaduženija zemlja svijeta. Njen dug ubrzano raste i tako formira vrlo neizvjesnu ekonomsku budućnost.
Države često rješavaju problem nedostatka novca kontroliranim poklonima novca iz primarne emisije. Ukoliko je demokracija u zemlji donekle razvijena onda se takav novac koristi za zajedničke potrebe. Takva mjera unosi nužno potreban novac u opticaj što pomaže ekonomiju.
U SAD se takva mjera ne može provesti jer količinu novca u opticaju regulira privatni kapital a ne demokratski proces. To je jedina zemlja u svijetu gdje se Federalne rezerve nalaze u privatnom vlasništvu. Njihovi vlasnici također imaju kontrolu nad primarnom emisijom novca. Oni posuđuju emitirani novac državi i drugim korisnicima i zahtijevaju njegov povrat normalno sa kamatom. Oni bi po zakonu trebali vratiti emitirani novac i profit državnoj blagajni ali ne postoji organizacija koja ima moć kontrole poslovanja Federalnih rezervi. Čak i formalni zahtjevi za takvom kontrolom nisu uspješni jer je to najkorumpiranije mjesto na kugli zemaljskoj. Čak i kada bi njihove knjige bile čiste oni još uvijek mogu uz pomoć inventivnog računovodstva proizvoditi novac praktično iz ničega i zadržavati ga za sebe. Tako vlasnici američkih federalnih rezervi eksploatiraju SAD i cijeli svijet. Tako su postali najbogatiji i najmoćniji ljudi svijeta. SAD nemaju veliku inflaciju jer vlasnici Federalnih rezervi imaju zadovoljavajuću kontrolu nad količinom novca u opticaju. Osim toga američki dolar je svjetska moneta i zato cijeli svijet podržava snagu američkog dolara. Međutim to nije ništa drugo nego još jedan oblik eksploatacije cijelog svijeta.......Izvinjavam se na obilnoj rasclambi....
-
libertyBiH
- Posts: 617
- Joined: 24/12/2004 06:14
#11
Neznam odakle ti predpostavka da sam ja u USA i da je ovo Hrvatski text,pa da ti pojednostavim na hrvatski.. a znas kome se dva puta ponavlja kod nas u hercegovini...
Inflacija - ekonomska pojava općeg porasta cijena. Najčešće se kao mjerilo inflaciju upotrebljava povećanje cijena maloprodajnih proizvoda u određenom razdoblju.
Vrlo rijetko u povijesti nacije doživljavaju negativnu stopu inflacije (tj. opći pad cijena).
Inflacija - ekonomska pojava općeg porasta cijena. Najčešće se kao mjerilo inflaciju upotrebljava povećanje cijena maloprodajnih proizvoda u određenom razdoblju.
Vrlo rijetko u povijesti nacije doživljavaju negativnu stopu inflacije (tj. opći pad cijena).
-
libertyBiH
- Posts: 617
- Joined: 24/12/2004 06:14
#14
JOS JEDNOM;INFLACIJA NIJE NISTA DRUGO NEGO PREVARA KOJOM SE OMOGUCUJE STVARANJE I PLACANJE JAVNOG DUGA;KOJI STAMPA LI SE,STAMPA U SVE VECIM KOLICINAMA.Porast cijena je samo jedan od "simptoma bolesti." Inflacija, u nasem kontestu, reprezentira abnormalno povecanje kolicine novca u opticaju i mjeri se razlikom izmedju "consumer price indexes" preko izvjesnog vremenskog perioda (obicno mjesec ili godina). Kao sto napisah, pogresno ucenje!
Mi smo se malo odmakli od teme a vidim da vecina sugovornika smatra da do kolapsa nemoze doci i po meni svijetska kriza je zagarantovana u nekom skorijem periodu,ko zna english pozeljno je da pogleda bar pocetak linka ispod...
http://www.stern.nyu.edu/globalmacro/Ro ... lances.pdf