Rijeka Drina

[zunazu]

Naša lijepa rijeka Drina pogodna je za razne vidove rekreacije i meraka, od ribolova, preko splavarenja i raftinga, do kupanja, ronjenja, a ujedno je i naš simbol stradanja, ali i opstanka. Opjevana je nebrojeno puta.

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Nastaje spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive u Šćepan Polju. Od rijeka koje protiču Bosnom i Hercegovinom jedino je rijeka Sava duža od Drine. Ujedno je i najduža pritoka Save. Svojim tokom dužine od oko 346 kilometara prolazi kroz mnogobrojna mjesta u Bosni i Hercegovini. U donjem Podrinju (Semberiji) Drina jednim dijelom čini granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Drina se uliva u Savu blizu mjesta Sremska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara.

Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju, Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH također je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad, u rijeku Drinu se uliva više manjih i većih rijeka, kao što su Kolina, Ćehotina, Janjina, Lim, Prača, Rzav i Vrelo. Historijski gledano, rijeka Drina je ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost, ova jedinstvena priroda je djelomično uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu i Bajinoj Bašti. Pravac njenog toka je od juga ka sjeveru i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa lijeve strane su Sutjeska, Bistrica, Prača, Drinjača i Janja, a sa desne Ćehotina, Lim, Rzav, Ljubovija i Jadar.

Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca, nalazi se najduži kanjon ove rijeke. Dužina ovog kanjona iznosi 24 kilometra.

Na Drini su izgrađene tri hidroelektrane (HE): Višegrad (1989), Bajina Bašta (1966) i Zvornik (1955).