Riječi koje se koriste pogrešno (bankina)

[minjonja]

vi kako hocete,ali osevapio bi se onaj koji bi dijelio letke: "FAQ bosanskog pravopisa" po ulici
ima li koja stranka u ovim predizbornim trkama da se toga prihvati?

bolje bi bilo kad bi se dogovorili bosanci, hrvati, srbi, crnci i gorci da se skupi neki tim strucnjaka da se standadizira zajednicki jezik.

[pustopoljina]

vi kako hocete,ali osevapio bi se onaj koji bi dijelio letke: "FAQ bosanskog pravopisa" po ulici
ima li koja stranka u ovim predizbornim trkama da se toga prihvati?

bolje bi bilo kad bi se dogovorili bosanci, hrvati, srbi, crnci i gorci da se skupi neki tim strucnjaka da se standadizira zajednicki jezik.

haha,forget it!
posebno sto hrvati stokavstinu smatraju nametnutom a srbi tako i tako sve smatraju srpskim (te se nema sta ni standardizovati).
prije cemo svi na tecnom engleskom medjusobno pricati.

[minjonja]

vi kako hocete,ali osevapio bi se onaj koji bi dijelio letke: "FAQ bosanskog pravopisa" po ulici
ima li koja stranka u ovim predizbornim trkama da se toga prihvati?

bolje bi bilo kad bi se dogovorili bosanci, hrvati, srbi, crnci i gorci da se skupi neki tim strucnjaka da se standadizira zajednicki jezik.

haha,forget it!
posebno sto hrvati stokavstinu smatraju nametnutom a srbi tako i tako sve smatraju srpskim (te se nema sta ni standardizovati).
prije cemo svi na tecnom engleskom medjusobno pricati.

dase nebi swadjali, prica cemo na bosanskom i nek svak pishe kaka mu wolija

[Toto]

vi kako hocete,ali osevapio bi se onaj koji bi dijelio letke: "FAQ bosanskog pravopisa" po ulici
ima li koja stranka u ovim predizbornim trkama da se toga prihvati?

bolje bi bilo kad bi se dogovorili bosanci, hrvati, srbi, crnci i gorci da se skupi neki tim strucnjaka da se standadizira zajednicki jezik.

bili su se oni dogovorili u Novom Sadu 1954
nisu cekali da se ti rodis pa da im predlazes

[minjonja]

vi kako hocete,ali osevapio bi se onaj koji bi dijelio letke: "FAQ bosanskog pravopisa" po ulici
ima li koja stranka u ovim predizbornim trkama da se toga prihvati?

bolje bi bilo kad bi se dogovorili bosanci, hrvati, srbi, crnci i gorci da se skupi neki tim strucnjaka da se standadizira zajednicki jezik.

bili su se oni dogovorili u Novom Sadu 1954
nisu cekali da se ti rodis pa da im predlazes

ja sam tu da ih podsjetim.

[JThomas]

svi znamo da su to na balkanu prvo politička, pa onda lingvistička pitanja. tako da...ništa od toga.

[ljubav_aha]

svi znamo da su to na balkanu prvo politička, pa onda lingvistička pitanja. tako da...ništa od toga.

[minjonja]

svi znamo da su to na balkanu prvo politička, pa onda lingvistička pitanja. tako da...ništa od toga.

kad nastane slavonski, dalmacijski, bosanski, herceovacki, krajinski, posavski, federacijski, republicki, srpski, criski, cnski, gorski, natjerace nas evropa da uvedemo zajednicki jezik.

[Toto]

svi znamo da su to na balkanu prvo politička, pa onda lingvistička pitanja. tako da...ništa od
toga.

ja nesto kontam: da ovo minjonino upravu i nije lingvisticko pitanje nego matematicko
tamo imamu nakvi vektori,
a oni imaju pravac, smijer i intezitete pa bi se ovo upravu moglo tu negdje utrpat

btw
je li se ovo utrpat pravilno pise u trpat ili utrpat

[ljubav_aha]

je li se ovo utrpat pravilno pise u trpat ili utrpat

trpati u je tacno,znaci u trpati je netacno

tacno je utrpati,opcija , utrpat'

[pustopoljina]

svi znamo da su to na balkanu prvo politička, pa onda lingvistička pitanja. tako da...ništa od toga.

kad nastane slavonski, dalmacijski, bosanski, herceovacki, krajinski, posavski, federacijski, republicki, srpski, criski, cnski, gorski, natjerace nas evropa da uvedemo zajednicki jezik.

i to je austro-ugarska pokusala... ako se dobro sjecam: jernej kopitar.

[Toto]

svi znamo da su to na balkanu prvo politička, pa onda lingvistička pitanja. tako da...ništa od toga.

kad nastane slavonski, dalmacijski, bosanski, herceovacki, krajinski, posavski, federacijski, republicki, srpski, criski, cnski, gorski, natjerace nas evropa da uvedemo zajednicki jezik.

i to je austro-ugarska pokusala... ako se dobro sjecam: jernej kopitar.

zato su Franjo i Sofija platili glavom.

[ja71]

ja koliko god mogu dozvati u sjećanje, nikad u životu nisam pročitao "upravu" u knjizi ili u novinama, ni u našim, ni u hrvatskim, ni u srpskim izdanjima, nego samo "u pravu". može biti da griješim.

I meni glupo zvuci, ali ne bih nista garantovao.
Pogledaj dio ove diskusije od 24. Jan.

by ja71 on 24/01/2010 19:34

Ni SA-X nije imun:

Talibani digli uzrak žensku školu

http://www.sarajevo-x.com/svijet/clanak/100124098

[ljubav_aha]

ja koliko god mogu dozvati u sjećanje, nikad u životu nisam pročitao "upravu" u knjizi ili u novinama, ni u našim, ni u hrvatskim, ni u srpskim izdanjima, nego samo "u pravu". može biti da griješim.

I meni glupo zvuci, ali ne bih nista garantovao.
Pogledaj dio ove diskusije od 24. Jan.

by ja71 on 24/01/2010 19:34

Ni SA-X nije imun:

Talibani digli uzrak žensku školu

http://www.sarajevo-x.com/svijet/clanak/100124098

u pravu je JThomas

[Chmoljo]

naprimjer i nijedan, dobro. ali kao što rekoh, nikad u životu nisam u pisanoj publikaciji pročitao "uredu" i "upravu". ustvari, i u google kad ukucam, izbacuje mi samo odvojeno i rezultate tipa "agencija za upravu..."

ne znam, ja često iskreno, s tim muku mučim, nekad se čovjek zaduma kontaš nepismen si, a ustvari te bune do besvijesti...

evo i ovo ustvari... valjda nekom analogijom s ovim i pišem upravu... svašta

[ljubav_aha]

naprimjer i nijedan, dobro. ali kao što rekoh, nikad u životu nisam u pisanoj publikaciji pročitao "uredu" i "upravu". ustvari, i u google kad ukucam, izbacuje mi samo odvojeno i rezultate tipa "agencija za upravu..."

ne znam, ja često iskreno, s tim muku mučim, nekad se čovjek zaduma kontaš nepismen si, a ustvari te bune do besvijesti...

evo i ovo ustvari... valjda nekom analogijom s ovim i pišem upravu... svašta

u stvari je tacno

npr. uglavnom i uopste se pisu zajedno

[minjonja]

naprimjer i nijedan, dobro. ali kao što rekoh, nikad u životu nisam u pisanoj publikaciji pročitao "uredu" i "upravu". ustvari, i u google kad ukucam, izbacuje mi samo odvojeno i rezultate tipa "agencija za upravu..."

ne znam, ja često iskreno, s tim muku mučim, nekad se čovjek zaduma kontaš nepismen si, a ustvari te bune do besvijesti...

evo i ovo ustvari... valjda nekom analogijom s ovim i pišem upravu... svašta

u stvari je tacno

npr. uglavnom i uopste se pisu zajedno

i uglavnom i uopste su nastali na isti nacin kao i ustvari, unaprijed, uredu, naprimjer

[nellington]

naprimjer i nijedan, dobro. ali kao što rekoh, nikad u životu nisam u pisanoj publikaciji pročitao "uredu" i "upravu". ustvari, i u google kad ukucam, izbacuje mi samo odvojeno i rezultate tipa "agencija za upravu..."

ne znam, ja često iskreno, s tim muku mučim, nekad se čovjek zaduma kontaš nepismen si, a ustvari te bune do besvijesti...

evo i ovo ustvari... valjda nekom analogijom s ovim i pišem upravu... svašta

u stvari je tacno

npr. uglavnom i uopste se pisu zajedno

složeni prilog ustvari se piše zajedno. (Senahid Halilović )

[Toto]

naprimjer i nijedan, dobro. ali kao što rekoh, nikad u životu nisam u pisanoj publikaciji pročitao "uredu" i "upravu". ustvari, i u google kad ukucam, izbacuje mi samo odvojeno i rezultate tipa "agencija za upravu..."

ne znam, ja često iskreno, s tim muku mučim, nekad se čovjek zaduma kontaš nepismen si, a ustvari te bune do besvijesti...

evo i ovo ustvari... valjda nekom analogijom s ovim i pišem upravu... svašta

i mene su ucili da je 2+2=4 dok mi u banci nisu rekli da je tacnije: 2+2=4+kamate

mi koji smo gramatike naukovali u proslom stoljecu smo se rijetko bavili pisanjem, a gotovo nikako javnim pisanjem pa da nas je neki lektor iz prikrajka mogo zahakata da smo gramaticki nepismeni...opste je poznato da je znanje kvarljiva roba i da vremeno ispari -ako se ne praktikuje. Covjek se i opsuti..ja kod sebe primjecujem da sam podosta toga zaboravio, pa se neceg sjetim tek kad pritisnem Enter.
U jednom preiodu sam dosao u priliku da mi se neki strucni radovi javno publikuju. To bijase u predinternetsko doba pa je bilo profesionalan obicaj da se takvi radovi prije slanja u redakciju posalju lektorima, da oni odrade svoje i to se sve fino i placalo- kako profesionalni zakoni nalazu. tad se na javnim medijima mogao uociti uticaj jezicke struke. danas je to sve manje. Sve se odmetnulo u neki individualizam. Skoro svako od nas ima neku svoju gramatiku ili svoje vidjenje gramatike.
Ja sam takodje primjetio da u ovim masovnim komunikacijama nedostatak vrhunske gramaticke pismenosti i nije neka mahana... ako sma razumio "sto mi pjesnik hoce reci": onda mu i ne primjecujem mahane gramaticke nepismenosti..to me sve cini neodgovornim u tom smislu pa se plaho o ne trudima da sam u svaki zarez pismen

[minjonja]

naprimjer i nijedan, dobro. ali kao što rekoh, nikad u životu nisam u pisanoj publikaciji pročitao "uredu" i "upravu". ustvari, i u google kad ukucam, izbacuje mi samo odvojeno i rezultate tipa "agencija za upravu..."

ne znam, ja često iskreno, s tim muku mučim, nekad se čovjek zaduma kontaš nepismen si, a ustvari te bune do besvijesti...

evo i ovo ustvari... valjda nekom analogijom s ovim i pišem upravu... svašta

i mene su ucili da je 2+2=4 dok mi u banci nisu rekli da je tacnije: 2+2=4+kamate

mi koji smo gramatike naukovali u proslom stoljecu smo se rijetko bavili pisanjem, a gotovo nikako javnim pisanjem pa da nas je neki lektor iz prikrajka mogo zahakata da smo gramaticki nepismeni...opste je poznato da je znanje kvarljiva roba i da vremeno ispari -ako se ne praktikuje. Covjek se i opsuti..ja kod sebe primjecujem da sam podosta toga zaboravio, pa se neceg sjetim tek kad pritisnem Enter.
U jednom preiodu sam dosao u priliku da mi se neki strucni radovi javno publikuju. To bijase u predinternetsko doba pa je bilo profesionalan obicaj da se takvi radovi prije slanja u redakciju posalju lektorima, da oni odrade svoje i to se sve fino i placalo- kako profesionalni zakoni nalazu. tad se na javnim medijima mogao uociti uticaj jezicke struke. danas je to sve manje. Sve se odmetnulo u neki individualizam. Skoro svako od nas ima neku svoju gramatiku ili svoje vidjenje gramatike.
Ja sam takodje primjetio da u ovim masovnim komunikacijama nedostatak vrhunske gramaticke pismenosti i nije neka mahana... ako sma razumio "sto mi pjesnik hoce reci": onda mu i ne primjecujem mahane gramaticke nepismenosti..to me sve cini neodgovornim u tom smislu pa se plaho o ne trudima da sam u svaki zarez pismen

sve je to fino bajno i krasno, al kad onda dodjemo do ovog levela gdje dijete od nekih 14 godina ovakvu recenicu napise, zaboli me i glava i srce i dusa.

i ja je nikad ne citam jedino kazem da sam cito i zaboravio ili ako nekima se svidja neka 1 prica onda ona pita tebe koja se tebi svidja pa je prepricaj i ja kazem ko u njih ta prica i onda nessh citati ili prepricavati jer je vec jednom bila

tema je lektire preko raspusta i nadjoh sad na netu slucajno. 10 puta sam procitala i jos nisam u potpunosti shvatila.

[ljubav_aha]

i uglavnom i uopste su nastali na isti nacin kao i ustvari, unaprijed, uredu, naprimjer

složeni prilog ustvari se piše zajedno. (Senahid Halilović )

Spojevi predloga i drugih reči(naročito imenica) često su tek u procesu srastanja u jednu reč, koji je započet, ali nije dovršen. Otuda ima razloga i za spojeno i za odvojeno pisanje, ali je za takve tek donekle srasle izraze obično opravdanije odvojeno, jer način pisanja treba da prati već izvršene jezičke procese, a ne da ih prestiže i ide ispred njih.

prijedlozi i pridjevi su promjenjljive rijeci ,a prilozi nisu

koja vrsta priloga su "ustvari" ili "naprimjer" koji uvijek pisem na primjer

[nellington]

"Spojevi predloga i drugih reči(naročito imenica) često su tek u procesu srastanja u jednu reč, koji je započet, ali nije dovršen. Otuda ima razloga i za spojeno i za odvojeno pisanje, ali je za takve tek donekle srasle izraze obično opravdanije odvojeno, jer način pisanja treba da prati već izvršene jezičke procese, a ne da ih prestiže i ide ispred njih."

Teoretski je citirano tačno, ali kako je u zvaničnom bosanskom jeziku PBJ Senahida Halilovića autoritet, to se moram prikloniti sljedećem:

Treba razlikovati složene priloge kao dokraja (=sasvim) koji se pišu sastavljeno, od spojeva u kojima dvije riječi (prijedlog + imenica i dr.) čuvaju svoja samostalna značenja, npr. do kraja (dana), koji se pišu rastavljeno: dodna, dogodine, (...) ustvari (...)

[ljubav_aha]

"Spojevi predloga i drugih reči(naročito imenica) često su tek u procesu srastanja u jednu reč, koji je započet, ali nije dovršen. Otuda ima razloga i za spojeno i za odvojeno pisanje, ali je za takve tek donekle srasle izraze obično opravdanije odvojeno, jer način pisanja treba da prati već izvršene jezičke procese, a ne da ih prestiže i ide ispred njih."

Teoretski je citirano tačno, ali kako je u zvaničnom bosanskom jeziku PBJ Senahida Halilovića autoritet, to se moram prikloniti sljedećem:

Treba razlikovati složene priloge kao dokraja (=sasvim) koji se pišu sastavljeno, od spojeva u kojima dvije riječi (prijedlog + imenica i dr.) čuvaju svoja samostalna značenja, npr. do kraja (dana), koji se pišu rastavljeno: dodna, dogodine, (...) ustvari (...)

hvala

[Toto]

i mene su ucili da je 2+2=4 dok mi u banci nisu rekli da je tacnije: 2+2=4+kamate

mi koji smo gramatike naukovali u proslom stoljecu smo se rijetko bavili pisanjem, a gotovo nikako javnim pisanjem pa da nas je neki lektor iz prikrajka mogo zahakata da smo gramaticki nepismeni...opste je poznato da je znanje kvarljiva roba i da vremeno ispari -ako se ne praktikuje. Covjek se i opsuti..ja kod sebe primjecujem da sam podosta toga zaboravio, pa se neceg sjetim tek kad pritisnem Enter.
U jednom preiodu sam dosao u priliku da mi se neki strucni radovi javno publikuju. To bijase u predinternetsko doba pa je bilo profesionalan obicaj da se takvi radovi prije slanja u redakciju posalju lektorima, da oni odrade svoje i to se sve fino i placalo- kako profesionalni zakoni nalazu. tad se na javnim medijima mogao uociti uticaj jezicke struke. danas je to sve manje. Sve se odmetnulo u neki individualizam. Skoro svako od nas ima neku svoju gramatiku ili svoje vidjenje gramatike.
Ja sam takodje primjetio da u ovim masovnim komunikacijama nedostatak vrhunske gramaticke pismenosti i nije neka mahana... ako sma razumio "sto mi pjesnik hoce reci": onda mu i ne primjecujem mahane gramaticke nepismenosti..to me sve cini neodgovornim u tom smislu pa se plaho o ne trudima da sam u svaki zarez pismen

sve je to fino bajno i krasno, al kad onda dodjemo do ovog levela gdje dijete od nekih 14 godina ovakvu recenicu napise, zaboli me i glava i srce i dusa.

i ja je nikad ne citam jedino kazem da sam cito i zaboravio ili ako nekima se svidja neka 1 prica onda ona pita tebe koja se tebi svidja pa je prepricaj i ja kazem ko u njih ta prica i onda nessh citati ili prepricavati jer je vec jednom bila

tema je lektire preko raspusta i nadjoh sad na netu slucajno. 10 puta sam procitala i jos nisam u potpunosti shvatila.[/quote]

a sta ima da te boli glava ako je to necije tudje djete... nek mu majku boli glava
od kad je svijeta i vijeka oduvjek je bilo pismenih i nepismenih . samo sto su prije pojave ovih masovnih komunikacija pismeni mogli masovno da se publikujo a sad se samo nepismeni masovno publikuju... opce je poznato da masovnost kao kolateralnu stetu ima kic i pad kriterija kvaliteta..
kad sam ja naukovao kriterij za prolaznost je bio da moras ima 51% tacnih za dvojke a sad je to spalo na frtalj... i sta onda da se ocekuje.. cak i u sportu se ljestvica stalno podize samo se u obrazovanju spusta...

[sa66]

Kao što svi vidimo i svi znamo, zbirni broj obadvoje koristi se za lica i stvari mešovitog roda ili srednjeg roda. Tako kaže pravopis.

Rasprava o zbirnim brojevima (ili brojnim pridevima, kako reč obadvoje objašnjava Pravopis bosankoga jezika) vodi se na mnogim forumima(srpskim, hrvatskim, bosanskim, pa čak i na jednom gej forumu) i najveći broj diskutanata previdja ovu važnu finesu i ne stižući u nepažljivom čitanju do nje.
Kad smo već kod te reči, navešću da se ona pojavljuje već i u Vukovom ''Riječniku'' u više varijanti (obadva, obadvije, obadveručke, objeručke, obadvoje, obadvojica itd), a da se kraća verzija oba (na koju autor upućuje) pojavljuje i kao obadva, obedva ,obe dvije) ; to nije presudan činilac u ovoj raspravi jer Vukov ''Riječnik'' nije ''Sveto pismo'' ili dogma, ali jeste važan. Zašto? Pravopis ne insistira uzalud na pojašnjenju u istom zn. (stilski nešto pojačanom) jer se u našoj literaturi, lektiri pa i u kolektivnom pamćenju zadržao i taj stil koji se danas naziva arhaičnim.
Stil je nešto što izdvaja jednog autora od drugog. Kada bismo govorili samo oboje (eliminišući obadvoje) ugrozili bismo načelo jezičke ekonomičnosti:jezik teži da sa što manje oblika izrazi što više značenja i zato pribegava polisemiji kad god je to moguće i kad ne preti opasnost od nesporazuma. U ovom slučaju ne preti nam nesporazum. Pre bih rekao da je zbirni broj obadvoje (kao i mnoge reči ) vremenom evoluirao u redundancu, lepi višak ,kako to skladno umeju da kažu teoretičari komunikologije.

PS
Za one koji bi i dalje da cepaju dlaku na četvoro i insistiraju da je obadvoje pleonazam preporučujem da pre toga pročitaju u ''Srpskom jezičkom priručniku'' (Ivić,Klajn, Pešikan, Brborić, ''Beogradska knjiga'' 2004) odeljak pod nazivom ''Pleonazmi koji to nisu'' pa će se svi iznenaditi koliko se reči, koje mi obično proglašavamo pleonazmima, kao takve redovno pojavljuju i stekle su pravo gradjanstva.. Ako neko nema tu knjigu, sa zadovoljstvom ću skenirati navedeni tekst bez obzira na OT, veoma je koristan - kao i cela knjiga, uostalom.


Ovosam copy paste sa jednog dtugog foruma.