Sarafcina wrote:Habib wrote:_BosanaC wrote:
Kako Islamski tolerantno slozen upit

Mislim da pitanje nije bilo netolerantno, a jer i bahajac sam tvrdio da njih u islamu smatraju otpadnicima.
Ja sam se samo nadovezao na njegovu tvrdnju
mislim da je pogresno nazivati nekoga otpadnickom sektom... ako su muslimani... onda se zna .... ako nisu (prema toj definiciji),
onda je sasvim nevazno sto Mirza Gulam prica price... ili sto Bahajac nekoga (sorry da ne pogrijesim u imenu covjeka) smatra poslanikom. Njegova stvar.
Mislim da je vrlo lahko dokazati da je Mirza Gulam zastranio, ali njegove sljedbenike nazivati otpadnicima od islama, a da ljudi mozda nikada nisu ni bili muslimani... je malo cudno. To je neko moje vidjenje.
A princip je tu jasan..... vama vase nama nase (kad je vjera u pitanju)
Ma, možemo se generalno složiti oko ovog tvog stava....Ali,Mirza Gulam nikada nije ustvrdio da nije musliman

Analogno tome, i njegovi se sljedbenici smatraju muslimanima

Šta više, svoj pokret smatraju istinskim islamom. A evo i dokaza za ovu tvrdnju, sa
http://www.ahmadija.ba
AHMEDIJAT – ISTINSKI ISLAM
Ahmedija zajednica, svjetski raširen pokret u islamu, osnovana je 1889 god. u Qadijanu, malom selu u Pendžabu, Indija. Hazreti Mirza Gulam Ahmed, osnivač pokreta, tvrdio je da je on Obećani Reformator, čiji dolazak su čekali pripadnici raznih religija širom svijeta. Tako su hindusi čekali Krišnu, kršćani Mesiju, budisti Budu, a muslimani Mehdija kao i Mesiju.
Pod Božijom uputom, hazreti Ahmed je revolucionarno obznanio da će se pojaviti samo jedan ovakav reformator koji će predstavljati sve one obećane, te da će čovječanstvo na koncu biti dovedeno u okrilje jedne univerzalne religije. Dalje je tvrdio da se Obećani Reformator neće pojaviti u neovisnom svojstvu, nego samo kao podređen Časnom Poslaniku islama. On je vjerovao da je islam konačni i potpuni životni zakonik za cijelo čovječanstvo i odatle njegova tvrdnja da se očekivani reformator morao pojaviti u islamu, kao potčinjeni hazreti Muhammedu (Božiji mir i blagoslov neka budu na njega). Njegov dolazak će, tvrdio je, konačno biti uvod u zlatno doba jedne univerzalne religije o kojoj je čovjek dugo sanjao i žudio.
Pokret je u kratkom periodu postao prepoznatljiv širom svijeta kao važna i utjecajna vjerska sila u borbi za ciljeve islama. Sveti rat, rekao je Obećani Mesija, ne treba da se vodi materijalnim oružjem. To treba biti potpuno duhovna bitka vođena oružjem razuma i argumenata baziranih na religijskim istinama. Preobražaj čitavog svjetskog poretka je trebalo da se traži putem uvjeravanja, logike, strpljenja i ustrajnosti. U ime religije ne treba prolijevati krv, a opet nikakvo požrtvovanje i gubitak ne treba da budu pošteđeni ako su nametnuti protiv Ahmedija od neprijateljskih sila suprotstavljenih širenju istine. Ovo je Ahmedijat u najkraćim crtama.
HAZRETI AHMED I NJEGOVI SLJEDBENICI
Kada je 1908. god. umro hazreti Ahmed, ponovo je uspostavljena institucija halifata, nakon dugog vremenskog razmaka u tradiciji Khalifat-i-Rashida, što je naziv za zlatni period preuzimanja ove službe koje je uslijedilo poslije smrti Časnog Božijeg Poslanika islama (neka je mir i Božiji blagoslov na njega).
Tako je duhovni nasljednik hazreti Ahmeda dobio titulu ''halifa'', i on je duhovni, vjerski i administrativni poglavar Ahmedija pokreta u islamu. Halifa je izabran za cijeli život. Sadašnji, četvrti halifa je hazreti Mirza Tahir Ahmed, koji je izabran 1982. god., nakon smrti svog prethodnika, hazreti Mirze Nasir Ahmeda.
Oko 200 miliona Ahmedi muslimana živi u 175 zemalja širom svijeta. Velike Ahmedi zajednice su osnovane u Pakistanu, Indiji, Indoneziji, te brojnim zemljama istočne i zapadne Afrike, a međunarodno sjedište je smješteno u Rabvi u Pakistanu. Ahmedijat je, također, uspješno utemeljen u azijskim i evropskim zemljama, kao i u Americi i Kanadi. Sjeme Ahmedijanstva je posijano i u istočnoevropskim zemljama kao što su Poljska i Rusija.
POSEBNE ODLIKE
Prijevodi Časnog Kur'ana
Jedno od najvećih usluga islamu, koje ova Zajednica ima čast da obavlja, prevođenje je Časnog Kur'ana. Časni Kur'an je, do danas, preveden i štampan na sljedećim jezicima: engleski, urdu, francuski, njemački, lugandi, holandski, gurmuki, joruba, danski, indonežanski, švahili, esperanto, italijanski, bugarski, fiđian, hindu, ruski, španski, švedski, turski, latvijski, grčki, korejanski, kikuju, japanski, portugalski, bangla i vijentnamski. Prijevodi na mnoge druge jezike su u toku.
Izgradnja džamija
Ahmedija zajednica je sagradila hiljade džamija u mnogim krajevima svijeta. Ahmedije su u Londonu, 1924. god., sagradile prvu džamiju. Zajednica danas ima zavidan ugled, jer je u Kopenhagenu, Geteborgu, Cirihu, Frankfurtu i Hagu sagradila prve džamije koje su u tim gradovima uopće sagrađene. Džamija u Španiji, sagrađena 1982. god. ima historijski značaj, jer je to prva džamija sagrađena nakon rušenja muslimanske uprave prije 500 godina. 1983. god. u Sidneju, Australija, sagrađena je lijepa džamija. Broj sagrađenih džamija je u stalnom porastu, jer im se dodaju nove koje se grade širom svijeta.
Ostala literatura
Ahmedija zajednica je također dala veliki i značajan doprinos na polju islamske literature. Na svim važnijim jezicima svijeta se izdaju knjige i časopisi sa različitim temama. Kada govorimo o Amedija literaturi, nakon Časnog Kur'ana i tradicija Časnog Božijeg poslanika Muhammeda (neka je Božiji mir i blagoslov na njega), treba spomenuti više od 80 knjiga i brošura koje je napisao hazreti Mirza Gulam Ahmed, koje je slijedila rijeka učenih radova od raznih Ahmedi ljudi od pera.