Reciklaža kao ekonomski potencijal BiH

[artime]

https://youtu.be/UTQc1vZw1Lc

Šta mislite o ovom potencijalu?

BiH se time rješava
1. otpada
2. reciklira jednu sirovinu koju moze:
a) iskoristiti ponovo
b) preraditi u drugu
c) prodati

Vidim da su neki, posebno u Srbiji, pokrenuli biznis prikupljanja stare elektornike u kojem ima zlata, srebra i aluminija. Vrijednih sirovina.. koje prodaju ili iskoriste na drugi nacin.

Pozitivna indikacija je da EKO-pak radi nesto na tom pitanju, ali da li je dovoljno? Zasto ne otvoriti jedan centar za recikliranje? Mislim tu bi se sigurno uposlilo ljudi, a sredina bi bila čišća. Čak ima jedan primjer iz Japana, kao vodeca nacija u reciklazi, koja koristi najsavremeniju tehnologiju, iskoristila je energiju koju otpustaju sirovine i iskoristila je u grijanju termi npr.
Cijelokupna problematika recikliranja je izuzetno pozitivna i profitabilna. Ako uzmemo ove podatke:

Tokom jedne godine EU recikliranjem zaradi gotovo 145 milijardi eura. Godišnje se u BiH uveze gotovo 150 miliona eura napitaka u plastičnoj ambalaži. Sve bude jasno kako se moze iskoristiti ovaj potencijal, koji uz ulaganja moze da se pretvori u pozitivnu pricu.
Sta mislite?

[almir90]

U Odžaku i Doboju imaju kompanije koje otkupljuju e-otpad. U Gračanicu se nosi sav plastični otpad u otkup, tamo imaju i firme za reciklažu. Gračanica je najviše poznata po tim plastičnim proizvodima unutar BiH, a i mnogo izvoze. Što se tiče otkupa željeznih sirovina to ima svugdje, kod nas u Gradačcu imaju tri ili četiri firme koje otkupljuju željezni otpad. Ne znam da li ima neko da radi preradu. Ovi što otkupljuju sve izvoze u Zemlje EU.

[Danguba]

Svaka sirovina iz otpada je iskoristiva i pravi biznis(staklo, papir, plastika, metal...)
Sjecam se kada sam morao platiti da nesto odvezem u otpad a sada kupe sve i otimaju se za podrucje. nude kontejnere, kese i sve drugo samo da dodju do ''otpada''.

[Drinski]

Prvo, potreban je dobar sistem selekcije i prikupljanja otpada. Tu ne mislim samo na sadasnji i buduci otpad nego i na posebne kontejnere, edukaciju, kazne i sl, ali i i na smjerove na fakultetima i "reciklazu" otpada sa starih deponija.
Drugo, meni ne bi bilo zao platiti jos dva feninga po litri goriva ali da se otvori 5,6 jakih kompanija za reciklazu, tone i tone papira iz drzavnih organa sedmicno idu na otpad sa ostacima hrane i sl., to bi bio bolji potez nego ovo sa ZOR-om.

[artime]

Da, slazem se. Treba otvoriti par kompanja koja ce se baviti recikliranjem. Dalje, svjesna sam toga da se kod nas kupuje metalni "otpad". Ali hajmo malo unaptujediti pricu. Sta je sa papirom, organskim otpacima u ciju skupinu spada hrana, zatim odjeca, tekstil, staklo. I naredni korak bi bila ponovna proizvodnja i prodaja.
Da li ta praksa postoji? Razmislite samo koliko bi se ljudi moglo uposliti iz razlicitih struka. I ovo bi moglo biti nesto po cemu bi mi bili prepoznatljivi.
Da be govorimo o pozitivnim pomacima i pdnosu naseg postojanja ovdje, koji bi bio promjenjen. Usadjivanje jedne kulture koja bije parazitska, vec su-osjecanja prema zemlji i prostoru u kojem zivimo.

[Drinski]

Da, slazem se. Treba otvoriti par kompanja koja ce se baviti recikliranjem. Dalje, svjesna sam toga da se kod nas kupuje metalni "otpad". Ali hajmo malo unaptujediti pricu. Sta je sa papirom, organskim otpacima u ciju skupinu spada hrana, zatim odjeca, tekstil, staklo. I naredni korak bi bila ponovna proizvodnja i prodaja.
Da li ta praksa postoji? Razmislite samo koliko bi se ljudi moglo uposliti iz razlicitih struka. I ovo bi moglo biti nesto po cemu bi mi bili prepoznatljivi.
Da be govorimo o pozitivnim pomacima i pdnosu naseg postojanja ovdje, koji bi bio promjenjen. Usadjivanje jedne kulture koja bije parazitska, vec su-osjecanja prema zemlji i prostoru u kojem zivimo.

U norveskoj i svedskoj, roditelji i sistem uce djecu da su jako siromasni i da moraju puno uciti, radiiti i stedjeti, a u sklopu stednje je reciklaza. Ehej, zamisli u Skandinaviji! Sta se kod nas uci? Da se psuje majka i sl.

[TDK-90]

Jos uvijek je jeftinije kupiti gotov proizvod "flasu" nego uloziti i izgraditi postrojenje za preradu-proizvodnju flase

Malo smo i iscjepkano trziste kako regijski tako i administrativno tako da ovakvke pametne ideje nemaju neku buducnost.

Preradu zeljeza ne vrsimo iako imamo zeljezaru vec otpad ide za izvoz, sta pricati o staklu i plastici.

Zaostali smo sa tehnologijom odnosno kvalitetnim kadrom i nema boljitka na vidiku jer sto vise stagniramo tj, propadamo i ono malo kvalitetnih ljudi utoliko vise dolazi iz BiH i tako u krug

[Drinski]

Jos uvijek je jeftinije kupiti gotov proizvod "flasu" nego uloziti i izgraditi postrojenje za preradu-proizvodnju flase

Malo smo i iscjepkano trziste kako regijski tako i administrativno tako da ovakvke pametne ideje nemaju neku buducnost.

Preradu zeljeza ne vrsimo iako imamo zeljezaru vec otpad ide za izvoz, sta pricati o staklu i plastici.

Zaostali smo sa tehnologijom odnosno kvalitetnim kadrom i nema boljitka na vidiku jer sto vise stagniramo tj, propadamo i ono malo kvalitetnih ljudi utoliko vise dolazi iz BiH i tako u krug

Ma sve je to rjesivo.

[TDK-90]

Jos uvijek je jeftinije kupiti gotov proizvod "flasu" nego uloziti i izgraditi postrojenje za preradu-proizvodnju flase

Malo smo i iscjepkano trziste kako regijski tako i administrativno tako da ovakvke pametne ideje nemaju neku buducnost.

Preradu zeljeza ne vrsimo iako imamo zeljezaru vec otpad ide za izvoz, sta pricati o staklu i plastici.

Zaostali smo sa tehnologijom odnosno kvalitetnim kadrom i nema boljitka na vidiku jer sto vise stagniramo tj, propadamo i ono malo kvalitetnih ljudi utoliko vise dolazi iz BiH i tako u krug

Ma sve je to rjesivo.

Sigurno da je rjesivo ali trenutno nije realno ocekivati da se rijesi.
Do neki dan nismo mogli disati od zagadjenog zraka lozenjem uglja. Nije realno ugrijati ljude necim sto ne zagadjuje , ali da si ljudi mogu priustiti.
Sta ocekivati nesto sofisticiranije, a o svijesti stanovnistva ne treba pricati. Gdje god je u prirodi krocila nasa noga smeca je na sve strane neodgovornost bahatost "boli me *****c" svijest

[artime]

U ovom poslu ima profita. I neko sposobniji bi se mogao uvezati sa ljudima u EU.
Mislim da nije problem administracija i malo trziste, vec neznanje.
Ne moze se za svaku dobru ideju biti malo trziste. Pa zivimo u tehnoloski najnaprednijem svijetu. Koliko ja vidim to su samo izgovori.
Pogledajte sta eko-pak radi. Pozitivna prica. Treba nam jos vise ovakvih firmi za reciklazu.
Ponavljam rjesavanje akumuliranog otpada i ponovna proizvodnja proizvoda koji se mogu ponovo iskoristiti i prodavati. Zar ima ista bolje?

[Danguba]

Jos uvijek je jeftinije kupiti gotov proizvod "flasu" nego uloziti i izgraditi postrojenje za preradu-proizvodnju flase

Malo smo i iscjepkano trziste kako regijski tako i administrativno tako da ovakvke pametne ideje nemaju neku buducnost.

Preradu zeljeza ne vrsimo iako imamo zeljezaru vec otpad ide za izvoz, sta pricati o staklu i plastici.

Zaostali smo sa tehnologijom odnosno kvalitetnim kadrom i nema boljitka na vidiku jer sto vise stagniramo tj, propadamo i ono malo kvalitetnih ljudi utoliko vise dolazi iz BiH i tako u krug

Malo si u ovom postu izmijesao svasta nesta.

Zasto je jeftina ta flasa u trgovini?
Zato sto se radi od recikliranog stakla a ne ''klasicno'' od kvarcnog pijeska. Od kada se radi reciklaza, staklo(pa i sve drugo) postalo je jeftinije.

Ne mora onaj koji se bavi prikupljanjem sirovina, uskladistenjem, preradom...raditi i finalan proizvod.

Nas zadatak je da pravilno razvrstamo otpad. Ostalo ide u ''lanac'' do finalnog proizvoda.

p.s. nema idealnog razvrstavanja. tu postoji tolerancija. svaka sirovina opet ide na razvrstavanje i odvajanje. sve sto se odvoji, ponovo bude iskoristeno pa makar u spalionici.

[TDK-90]

Jos uvijek je jeftinije kupiti gotov proizvod "flasu" nego uloziti i izgraditi postrojenje za preradu-proizvodnju flase

Malo smo i iscjepkano trziste kako regijski tako i administrativno tako da ovakvke pametne ideje nemaju neku buducnost.

Preradu zeljeza ne vrsimo iako imamo zeljezaru vec otpad ide za izvoz, sta pricati o staklu i plastici.

Zaostali smo sa tehnologijom odnosno kvalitetnim kadrom i nema boljitka na vidiku jer sto vise stagniramo tj, propadamo i ono malo kvalitetnih ljudi utoliko vise dolazi iz BiH i tako u krug

Malo si u ovom postu izmijesao svasta nesta.

Zasto je jeftina ta flasa u trgovini?
Zato sto se radi od recikliranog stakla a ne ''klasicno'' od kvarcnog pijeska. Od kada se radi reciklaza, staklo(pa i sve drugo) postalo je jeftinije.

Ne mora onaj koji se bavi prikupljanjem sirovina, uskladistenjem, preradom...raditi i finalan proizvod.

Nas zadatak je da pravilno razvrstamo otpad. Ostalo ide u ''lanac'' do finalnog proizvoda.

p.s. nema idealnog razvrstavanja. tu postoji tolerancija. svaka sirovina opet ide na razvrstavanje i odvajanje. sve sto se odvoji, ponovo bude iskoristeno pa makar u spalionici.

Potrebno je da gradjanstvo razvsta otpad po kontejnerima da se ne gomila sekundarna sirovina sa "beskorisnim" otpadom. Onda je manje otpada za dodatno razvstavanje, nije moguce tj. isplativo vrsiti reciklazu ili selekciju jedne deponije da tako kazem.

Bilo je pokusaja odvajanja otpada za vrijeme Jugoslavije dok su zakonske i uopce moralne norme stanovnistva bile vise nego danas, i prilicno jaka i odrziva industrija- ogranicen uvoz pa se nije skoro nista postglo. Govorim konkretno za Sarajevo gdje je ogromna koncentracija ljudi a samim tim i otpada. Ima i ona emisija o ekologiji 1980 ih godina koju su radili "nadrealisti" i tu se vidi gdje smo i sta smo, a danas smo u jos losijem stanju.
Pa do neki dan nismo bili u stanju da izvozimo mlijeko ......zasto? Ima li potencijal u mlijeku ?
Teoretski sve se isplati i sve je bolje od sjedenja, ali su to strateska razmisljanja na duze staze,a mi smo trkaci na kratko

Primjera da je proizvod jeftiniji sada sa reciklazom ima mnogo, npr. izrada limenog "rostfrajnog" sudopera koji je zahvaljujuci tehnologiji danas tri puta tanji nego prije 30 godina ali dovoljno kvalitetan cvrst da obavi svrhu.

[Ci-Nick]

Prvo nemamo kulturu odvajanja, drugo nema poticaja od strane države i treće nije svaka reciklaža isplatna.
Npr. nama najbliža tvornica stakla, Hum na Sutli nudi za staklo selektirano po bojama dvadesetak eura po toni.
To nije dovoljno ni da pokrije transportne troškove a o trošku prikupljanja i selektiranja da i ne govorimo.
Metalni otpad, prije svega otpad čelika, bakra, aluminija, mesinga, olova se prikuplja i selektira, zavisno od potreba i cijene čelični otpad završi u Mittalu ili u izvozu. Obojeni metali se izvoze.
Papir se prikuplja, jedan dio završi u Natronu u Maglaju a jedan dio ide u izvoz ( ukoliko to cijena dozvoljava), plastika se prikuplja i ide u izvoz, bolje rečeno u Kinu jer skoro sva prikupljena PET ambalaža završi u Kini, oni su se specijalizirali za prozvodnju vlakna od PET ambalaže i navodno je to najbolja i najizdržljivija sirovina za one naše vjetrovke, jakne,...
Što se tiče elektroničkog otpada, kompjutera, mobitela,... sve to završi u Aziji, izdvajaju srebro, zlato, platinu,.. nažalost uz visoku cijenu jer to rade pomoću žive koja im uništava zdravlje a prave veliku štetu i okolišu.
Tako da reciklažu ne možemo posmatrati kao ekonomski potencijal ali je moramo posmatrati kao ekološku obavezu prema generacijama koje dolaze.

[artime]

Tako da reciklažu ne možemo posmatrati kao ekonomski potencijal ali je moramo posmatrati kao ekološku obavezu prema generacijama koje dolaze.

Za prvi dio se ne slazem. Jer kao sto sam rekla postoji itekako, pa makar govorili o izvozu, ipak se taj otpad ISKORISTAVA ne samo u teoriji, vec i o novcu, pa gdje ima potraznje ima i zarade.
Koliko sam putovala po BiH, toliko sam smeca akumuliranog nalazila - i ovdje se radi o problemu drustva koji baca to gdje stigne.. no ne vidim razloga da to ne bude podsticaj za savjesno koristenje tih otpadaka u svrhu reciklaze sto je kolektivni civilizacijski dug.
Da jesmo paraziti ali da se moze sta uraditi moze, umjesto sto pucate negacije, uvijek se nadje neko kreativno rjesenje.
Kazem nas neprijatelj broj 1 je neznanje.

[Ci-Nick]

Tako da reciklažu ne možemo posmatrati kao ekonomski potencijal ali je moramo posmatrati kao ekološku obavezu prema generacijama koje dolaze.

Za prvi dio se ne slazem. Jer kao sto sam rekla postoji itekako, pa makar govorili o izvozu, ipak se taj otpad ISKORISTAVA ne samo u teoriji, vec i o novcu, pa gdje ima potraznje ima i zarade.
Koliko sam putovala po BiH, toliko sam smeca akumuliranog nalazila - i ovdje se radi o problemu drustva koji baca to gdje stigne.. no ne vidim razloga da to ne bude podsticaj za savjesno koristenje tih otpadaka u svrhu reciklaze sto je kolektivni civilizacijski dug.
Da jesmo paraziti ali da se moze sta uraditi moze, umjesto sto pucate negacije, uvijek se nadje neko kreativno rjesenje.
Kazem nas neprijatelj broj 1 je neznanje.

Ne govorim ono o čemu ne znam,...ako se kaže potencijal onda se misli na neiskorišteni potencijal, rast obima prometa, prihoda,.. itd.
U BiH se prikupljanjem i preradom otpada bavi više od 100 firmi. Njihov godišnji promet se kreće između 150 i 200 miliona KM. Radi se uglavnom o otpadnom željezu (čeliku) i obojenim metalima. Metali se selektiraju, sijeku, presuju ( baliraju).
Papir i plastika se također prikupljaju, selektiraju, baliraju. U Zenici to radi Alba u Sarajevu Papirservis, u drugim sredinama neke druge firme.
Uglavnom kriza je i ljudi koji prevrću po kontejnerima vade sve što se može iskoristiti i papir i metale i PET ambalažu.
Neki značajniji potencijal za rast ne postoji.

[artime]

Ja se ne razumijem u ovu oblast, ali zato i ne planiram braniti tezu na ovu temu. Ono sto zelim reci da su koraci u kojima mi zakazujemo jesu oni gdje trebamo da izadjemo iz nametnunih okvira tj. da razmisljamo izvan kutije.
Sta zelim reci. Ukratko: barem sa jednim dijelom recikliranog materijala da se iskoristi u novi proizvod. Novi level reciklaze. Znam da ne izmisljam toplu vodu.
Jos mi je gluplja prica o nasoj neotesanosti kako nismo naucili, kako bi to otislo itd. Ima istine, naravno, sto ne znaci da se ne bi naslo rjesenje.
Ne znam, previse paranoje ovdje ima. A da ima potencijala i to ekonomskog itekako.
Najprije poceti sa razvrstavanjem pa onda sa kreiranjem strategije u kojoj se ne bi samo metali nasli, vec i ostali organski materijali, kao sto je hrana, tekstil, elektornski otpad.. sta sve ne.
Po meni ova kampanja - ekoloske zastite, bi bila slicna onoj kupujmo domace. Svasta se i o toj kampanji govorilo, pa sada mozemo uvidjeti sve prednosti kupovine domacih proizvoda.