Razum, intelekt, pamet, shvatanje, spoznaja - sta je sta?

[KOGOD KADGOD]

nova tema nastala iz rasprave o drugoj temi

Neki od zadnjih, relevantnih citata:


Autor: Latinica Poslano: 08/12/2006 08:36
ztluhcs (citat):


Sve je to tebi jasno ali ne iz svetih knjiga... Već iz nauke koja ti je objasnila...


U svakodnevnom zivotu se bavim naukom. Daleko od toga da je nauka sve objasnila i da je i blizu da sve objasni.

Duhovnost mi je ljubav. Kur'an je za mene otkrovenje. Cudo. Ne postoji nesto sto mu se i priblizilo po znacaju s moje tacke gledista.

Citat:
A ja ti fino tražih jasnu sliku s detaljima koristeći svete knjige...


Postoji Kur'anski ajet koji objasnjava "postanak covjeka iz ugruska". Ovo sam parafrazirala, mozda ce se neko prisjetiti tacnog ajeta.

Reci ti meni : Postoje li emocije ? Sta je ljudska dusa ?


Citat:
Po tim svetim knjigama je svijet star par desetina hiljada godina...


Svijet nije star par desetina hiljada godina. Postoje naznake o vjerovanju od pocetka ljudske civilizacije, samo sto mi nismo u stanju objasniti iste.



Citat:
Još jedna stvar nemoj mi pucati na korištenje razuma u svetim knjigama jer je glupo vući taj argument i situaciji gdje ti na jednoj strani detaljiše kakav trebaš biti i kako pripremljen za molitvu a na drugoj ti kaže "i Bog stvori zemlju"... Zašto detalji za nebitne stvari? Zašto nedostatak detalja za bitne stvari?


Mozes li biti malo konkretniji ? Na koje detalje mislis ?

Citat:
I da - razum je vrlo vrlo subjektivna kategorija ograničena na tvoju lobanju... Jesi li sigurna da razum ne miješaš sa društvenim normama i naučenim stvarima i ponašanjima?


Razum je ogranicen na sve nase lobanje. Ali postoji nesto sto nas spaja.

Citat:
Ne pomaže tebi RAZUM u razumijevanju veza knjige i pojava oko tebe već ZNANJE a to ni blizu nije jedno te isto... ZNANJE je dinamički pojam, RAZUM ne toliko...


Ovdje govoris o razlici izmedju saznanja i iskustva.

Razum je neophodan za oboje.
Citat:
Uporedi koliko slijepo su ljudi trebali vjerovati prije 1000 godina u knjige, pa prije 500, pa sada... Jesu li u istoj poziciji? Da nema nauke jednako slijepo i bez razumijevanja bi vjerovala i danas kao i prije 1000 godina.


Islam ne gusi razvoj nauke, vec je podstice. Takodje podstice prikupljanje znanja. Ne znam gdje vidis da jedno drugo ponistava ?

Citat:
Pokušaj preduprijediti nauku i teoriju postaviti koristeći svetu knjigu a ne pokušavati naći nešto što se da rastegnuti dovoljno poslije otkrića teorije.


U Kur'anu imas primjer doticanja slane i slatke vode, bez mijesanja. Koliko mi je poznato Zak Kusto je prije smrti otkrio da postoji takva zona "nemijesanja" u jednom od Okeana.

Citat:
Da se razumijemo ja ne umanjujem vrijednost svete knjige ali se protivim tome da je u njoj sadržano svo znanje,objašnjenje za sve oblasti života do kraja svijeta... Uzak potreban dio možda da... Ali daleko od toga da je sve...


"Uzak potreban dio" je sve sto nam je potrebno.






Autor: Latinica Poslano: 08/12/2006 08:47
ztluhcs (citat):


Bavim se razmišljanjima kako bodovati djela i ajete u situaciji gdje jedan treba da umre da bi drugi živio... A ti odlučuješ...


Hm. Je li jedan ljudski zivot vrijedniji od drugog ? Mozemo li mi odlucivati o tome ?

Citat:
Kako dovodim u vezu? Dovodim tako da shvatiš da se u Kuranu prljavo svinjsko meso spominje SAMO u kontekstu u kojem su se svinje tada i koristile - za JELO... Ne misliš li da bi bilo jednostavnije da piše samo: svinja se smije KORISTITI samo u slučaju da ti njeno korištenje spašava život...


Tako je i receno.
Citat:

Zbog korištenja tog nepogriješivog alata - razuma u tumačenju pojedinih ajeta su izginule hiljade ljudi...


Da. Nadam se da za sve nas dolazi lakse vrijeme.


p.s. KGKG: hvala @latinica, hvala @ztluhcs

[KOGOD KADGOD]

Kako bi definisali i razlucili razlike i slicnosti slijedecih pojmova:

RAZUM = ?

RAZUMIJEVANJE = ?

INTELEKT = ?

INTELIGENCIJA = ?

PAMET = ?

ZNANJE = ?

SAZNANJE = ?

SPOZNAJA = ?

SUGESTIJA = ?

INSPIRACIJA = ?

EMOCIJE = ?

ITD.

Zamoljavate se:

- post kojim se iznosi kratka definicija (po vasem misljenju / shvatanju) svakog pojma,

ili

- detaljan post o jednom do tri pojma vaseg izbora,

Npr: kratki citati uz koje dajete svoj komentar, ce proizvesti jasniju diskusiju, radije nego neciji citati kao "odraz" vaseg misljenja bez vaseg komentara.

Duzi postovi VASEG stava, VASIM rijecima pozeljni.

[KOGOD KADGOD]

PAMET

Sposobnost zadrzavanja informacije i primjene naucenog u praksi.

Tj. Sta radimo (kako se ponasamo) kada znamo sta da radimo.

INTELIGENCIJA

Sposobnost ispravnog djelovanja u situaciji u kojoj znanje / informacija o toj djelatnosti nije stecena putem informacije.

Tj. Sta radimo (kako se ponasamo) kada ne znamo sta da radimo.

[debela]

i ovo su ti naucene definicije. uzmi bilo koji udzbenik psihologije i tu su.

[KOGOD KADGOD]

i ovo su ti naucene definicije. uzmi bilo koji udzbenik psihologije i tu su.

da, niko i ne govori da nisu, svrha je da se nastavi zapoceta diskusija u svjetlu shvatanja ovih termina....

[KOGOD KADGOD]

citati pocetne diskusije

citat: Reci ti meni : Postoje li emocije ? Sta je ljudska dusa ?

citat: I da - razum je vrlo vrlo subjektivna kategorija ograničena na tvoju lobanju... Jesi li sigurna da razum ne miješaš sa društvenim normama i naučenim stvarima i ponašanjima?

citat: Ne pomaže tebi RAZUM u razumijevanju veza knjige i pojava oko tebe već ZNANJE a to ni blizu nije jedno te isto... ZNANJE je dinamički pojam, RAZUM ne toliko...

citat: Ovdje govoris o razlici izmedju saznanja i iskustva.

Razum je neophodan za oboje.


Hm. Je li jedan ljudski zivot vrijedniji od drugog ? Mozemo li mi odlucivati o tome ?

Citat:
Kako dovodim u vezu? Dovodim tako da shvatiš da se u Kuranu prljavo svinjsko meso spominje SAMO u kontekstu u kojem su se svinje tada i koristile - za JELO... Ne misliš li da bi bilo jednostavnije da piše samo: svinja se smije KORISTITI samo u slučaju da ti njeno korištenje spašava život...


Tako je i receno.
Citat:

Zbog korištenja tog nepogriješivog alata - razuma u tumačenju pojedinih ajeta su izginule hiljade ljudi...


Da. Nadam se da za sve nas dolazi lakse vrijeme.

[KOGOD KADGOD]

Kako ljudsko bice poima VJERU i Boziju Objavu, Boziju Obznanu Sebe - do mjere do koje je ljudski um sposoban da pojmi?

Razumom? Srcem (emocijama)? Pamecu? Intelektom? Instinktom? Inspiracijom?...

Na kakav nacin se PREPLICU sve ove ljudske osobine tako da dovode do VJERE bez sumnje, spoznaje Bozijeg Postojanja bez fizickog vidjenja?...

Neko je prvo nesto razumom shvatio i zakljucio da postoji visa Sila...

Neko je osjetio nesto nadnaravno pa zakljucio da to iskustvo potice ne iz njegove/njene maste vec iz "viseg i uzvisenijeg Izvora"...

Nekome svako nadnaravno iskustvo izgleda samo kao nesto sto se moze objasniti, mada mozda jos ne znamo kako, te stoga zakljuci da NIJE uzvisene prirode, ili nesto sto je razumom shvatio mu ne ukazuje na supremni INTELEKT i ORIGIN shvacenog koncepta nego samo na nesto "prirodno" i dalje zakljuci da "ne postoji" nikakva "visa" sila i da je sve puka "slucajnost"...

STA jedne vuce da VJERUJU a druge da ODBIJAJU da vjeruju?
Razum? Nedostatak razuma? Inteligencija ili njen nedostatak?...

Zasto nekome svaki, i najsitniji, divni detalj stvorenog ukazuje na supremnu Inteligenciju koja je sve to do savrsenosti, zasnovano na prelijepim matematickim i drugim naucnim principima (koje je ta Inteligencija i stvorila u tu svrhu) i balansirano dovela u egzistenciju i manifestaciju, - dok nekome sve to izgleda "obicno" mada prilicno "fascinantno" ali ipak samo "slucajnost" i ne ukazuje ni na sta izuzetno i nadnaravno?

[Diwan]

Daleko iznad ideja o dobru i zlu,
Postoji polje. To je nase mjesto susreta.
Kada se dusa spusti u tu travu,
Svijet postaje preopsirnim, da bi se o njemu govorilo.
Ideje, jezici, cak i fraze poput ‘jedan drugi’,
Nemaju nikakvog smisla.

Hz. Mevlana Dzelaludin Rumi

[Diwan]

Samo zaljubljeni mogu prevazici oba svijeta.
Samo svojim srcem u to nebo ces stici.

Hz. Mevlana

[KOGOD KADGOD]

Samo zaljubljeni mogu prevazici oba svijeta.
Samo svojim srcem u to nebo ces stici.

Hz. Mevlana

hvala na ovim lijepim citatima, ali, kao sto je pomenuto na pocetku teme, molim i tvoj komentar na taj citat...

npr. i umno poremeceni ljudi imaju "srce", da li to znaci da su u stanju sami spoznati Boga?

Mozes li malo prokomentarisati o povezanosti razlicitih funkcija, sta je PRVO na putu spoznaje?

p.s.
cekam na tvoj odgovor na drugoj temi

[KOGOD KADGOD]

Kako ljudsko bice poima VJERU i Boziju Objavu, Boziju Obznanu Sebe - do mjere do koje je ljudski um sposoban da pojmi?

Razumom? Srcem (emocijama)? Pamecu? Intelektom? Instinktom? Inspiracijom?...

Na kakav nacin se PREPLICU sve ove ljudske osobine tako da dovode do VJERE bez sumnje, spoznaje Bozijeg Postojanja bez fizickog vidjenja?...

Neko je prvo nesto razumom shvatio i zakljucio da postoji visa Sila...

Neko je osjetio nesto nadnaravno pa zakljucio da to iskustvo potice ne iz njegove/njene maste vec iz "viseg i uzvisenijeg Izvora"...

Nekome svako nadnaravno iskustvo izgleda samo kao nesto sto se moze objasniti, mada mozda jos ne znamo kako, te stoga zakljuci da NIJE uzvisene prirode, ili nesto sto je razumom shvatio mu ne ukazuje na supremni INTELEKT i ORIGIN shvacenog koncepta nego samo na nesto "prirodno" i dalje zakljuci da "ne postoji" nikakva "visa" sila i da je sve puka "slucajnost"...

STA jedne vuce da VJERUJU a druge da ODBIJAJU da vjeruju?
Razum? Nedostatak razuma? Inteligencija ili njen nedostatak?...

Zasto nekome svaki, i najsitniji, divni detalj stvorenog ukazuje na supremnu Inteligenciju koja je sve to do savrsenosti, zasnovano na prelijepim matematickim i drugim naucnim principima (koje je ta Inteligencija i stvorila u tu svrhu) i balansirano dovela u egzistenciju i manifestaciju, - dok nekome sve to izgleda "obicno" mada prilicno "fascinantno" ali ipak samo "slucajnost" i ne ukazuje ni na sta izuzetno i nadnaravno?

Ako kazemo da je vjera stvar razuma, kako objasniti ono iznutra sno nas bukvalno vuce da saznamo ko smo, odakle smo, ko je sve stvorio?

Zasto neki osjecaju tu "vucu" jace a neki slabije?...

Koliko ljudi provede zivot, jede, spava, radi, osnuje porodicu, ostari... i nekako to sve prihvata da je to tako, i njegov je otac atko, i djed, pa i on...

Dok neki drugi, isto ovo sve cine, a naporedo s tim se zamisle nad svakim konceptom zivota, na svrhu i cilj svega...

A neki treci, opet, toliko su samoabzorbirani, da im "cilj opravdava sredstva", oni svoje ciljeve i zelje vide kao neko "pravo" i da ako treba, gazeci po slabijima, dodju do onog sta zele, ili bilo cega sto im "dodje pod ruku", nemilosrdno koriste svaku priliku da sebe "poguraju", "proguraju", usput ruseci sve oko sebe sto mije u njihovom "krugu" koristi, ne misleci ni na tren da je PRAVDA nesto sto stigne svakoga, makar to i ne vidjeli u materijalnom zivotu...

Bog je insana zaista stvorio u najljepsem obliku... Sa sposobnoscu da se uzdigne iznad meleka (andjela) a i da se spusti nize od hajvana (zivotinja). I sve po NASEM izboru...

[Latina]

npr. i umno poremeceni ljudi imaju "srce", da li to znaci da su u stanju sami spoznati Boga?

Zasto da ne ?

Mi ( koji "nismo" umno poremeceni ) imamo problem sa razumijevanjem unutrasnjeg zivota onih koji su "poremeceni".

Tako da pitanje trebas uputiti njima ( nakon sto pokusas razumjeti njihov unutrasnji svijet ).

Mozes li malo prokomentarisati o povezanosti razlicitih funkcija, sta je PRVO na putu spoznaje?

Na koji nacin spoznamo nesto ? Pa postoji vise nacina...ili osjetilima, ili razumom ili emocijama, ili kombinacijom gorenavedenoga ( dusom - onim sto jesmo ).

p.s. Necemo otkriti toplu vodu KG KG.

[KOGOD KADGOD]

npr. i umno poremeceni ljudi imaju "srce", da li to znaci da su u stanju sami spoznati Boga?

Zasto da ne ?

Mi ( koji "nismo" umno poremeceni ) imamo problem sa razumijevanjem unutrasnjeg zivota onih koji su "poremeceni".

Tako da pitanje trebas uputiti njima ( nakon sto pokusas razumjeti njihov unutrasnji svijet ).

Mozes li malo prokomentarisati o povezanosti razlicitih funkcija, sta je PRVO na putu spoznaje?

Na koji nacin spoznamo nesto ? Pa postoji vise nacina...ili osjetilima, ili razumom ili emocijama, ili kombinacijom gorenavedenoga ( dusom - onim sto jesmo ).

p.s. Necemo otkriti toplu vodu KG KG.

Mozda tebi i meni ovo zvuci "logicno" i "normalno" sta se ima o tome reci?

Ali uzmi u obzir da mnogi nisu dublje ili nikako, proucavali ljudsku psihu i pored osnovnih osjecaja srdzbe, radosti, ljubavi, mrznje - malo znaju odakle poticu ti osjecaji i sta osobu CINI osobom, kao i to da je moguce uticati na svoj "karakter" i svoja osjecanja "prisvojiti" tako da ne dajemo drugima moc manipulacije nasih osjecaja i druge "krivimo" za to kako se mi osjecamo - (ti si me razljutio! ti si me rastuzio!, zbog tebe sam nesretan.. itd nego "kad to i to radis/kazes osjecam srdzbu, naljutim se" ili "rastuzim se kada to i to", ili "sta god da neko uradi ili ne ja mogu izabrati da budem sretan vidjevsi pozitivnu stranu" i slicno) dakle preuzimamo odgovornost za ono sto dozvolimo da osjecamo ili mislimo i radimo...

Forum je za rzmjenu misjenja kao i za ucitavanja misljenja drugih iz kojih mozemo sazeto shvatiti neke kompleksne ideje koje bi inace morali da aktivno trazimo - a nije svako hazur da proucava kojesta...

[Latina]

"kad to i to radis/kazes osjecam srdzbu, naljutim se" ili "rastuzim se kada to i to", ili "sta god da neko uradi ili ne ja mogu izabrati da budem sretan vidjevsi pozitivnu stranu"

Izvrsno. Posvojiti emocije i razumjeti ih je veliko oslobadjajuce blago.

U vezi s osnovnom temom sam jednom prilikom imala vrlo zanimljivu diskusiju. Pokusacu pronaci.

[KOGOD KADGOD]

"kad to i to radis/kazes osjecam srdzbu, naljutim se" ili "rastuzim se kada to i to", ili "sta god da neko uradi ili ne ja mogu izabrati da budem sretan vidjevsi pozitivnu stranu"

Izvrsno. Posvojiti emocije i razumjeti ih je veliko oslobadjajuce blago.

U vezi s osnovnom temom sam jednom prilikom imala vrlo zanimljivu diskusiju. Pokusacu pronaci.

Cijeni se svaki doprinos. I ne koristi samo nama nego mnogima koji citaju ove strane. Hvala.

[sojka]

genijalna tema.okusala bih se svojim rijecima ukoliko je to moguce. ..


RAZUM = ?
shvatanje, svijest , (nevezano za okolnosti, objekt)

RAZUMIJEVANJE = ?
prisvajanje ili uvazavanje shvacenog, (vezano)


INTELEKT = ?
produkt naseg razuma, nesto poput chip memorijske ploce


da nastavim(o) ?...

[sojka]

PAMET

Sposobnost zadrzavanja informacije i primjene naucenog u praksi.

Tj. Sta radimo (kako se ponasamo) kada znamo sta da radimo.

INTELIGENCIJA

Sposobnost ispravnog djelovanja u situaciji u kojoj znanje / informacija o toj djelatnosti nije stecena putem informacije.

Tj. Sta radimo (kako se ponasamo) kada ne znamo sta da radimo.

Mozemo li reci da je inteligencija potencijal, a pamet realnost?
Cini mi se kao plausibilniji odgovor.

[KOGOD KADGOD]

PAMET

Sposobnost zadrzavanja informacije i primjene naucenog u praksi.

Tj. Sta radimo (kako se ponasamo) kada znamo sta da radimo.

INTELIGENCIJA

Sposobnost ispravnog djelovanja u situaciji u kojoj znanje / informacija o toj djelatnosti nije stecena putem informacije.

Tj. Sta radimo (kako se ponasamo) kada ne znamo sta da radimo.

Mozemo li reci da je inteligencija potencijal, a pamet realnost?
Cini mi se kao plausibilniji odgovor.

Moglo bi se pristupiti podrobnijem objasnjenju ovako:

"Inteligencija" je "potencijal" da se misaoni proces zapocne bez prijethodno stecene / naucene informacije, tj. da se "zasnuje" pocetak misaonog procesa na logicnim ili situacionim spoznajama. Realizacija (djelatnost) inteligentnog procesa misli, bez prijethodne naucene / stecene informacije, postaje realnost kao ishod tog procesa.

"Pamet" je "potencijal" da se vec naucena / stecena informacija, kroz misaoni proces - zasnovan na toj informaciji - realizuje tj. ostvari.

Medjutim, u odsustvu postojece / naucene / stecene, informacije, ishod misaonog procesa mora neophodno ovisiti o "inteligenciji" jer "pamet" pod datim tim okolnostima nema na sta da se "osloni" kao bazu pocetka misaonog procesa, i time od inteligencije ovisi ishod misaonog procesa dvije individue razlicitih nivoa inteligencije kao i posjedovanja razlicite informacije.

Ishod iste situacije inteligentnog misaonog procesa moze biti potpuno razlicit od osobe do osobe, dok ishod pametnog misaonog procesa moze biti identican na osnovu iste posjedovane informacije dviju individua.

Moze se reci da je svaka inteligentana osoba takodje i pametna (tj. sposobna da nauci, procesuje i ponovi informaciju), dok svaka pametna osoba (sposobna da nauci, zapamti i ponovi informaciju) nije neophodno i visoko inteligentna.

Npr. osoba koja je "genij" u svim aspektima matematike moze biti bespomocna kada su u pitanju medjusobni ljudski odnosi ili bilo koja druga tema koja nema veze sa matematikom tj. oblascu njene "genijalnosti".

Opet, druga osoba, koja je takodje "genij" u istom polju tj. matematici, ima takodje i sposobnost (od zadovoljavajuceg do odlicnog) shvatanja medjuljudskih odnosa, i upoznata sa "malo od svega" sto nije dio njene oblasti "genijalnosti" - i jedini faktor koji je "presudan" u razlicitosti ove dvije ososbe je nivo njihove inteligencije.

Papagaj, na primjer, imaju dovoljno urodjene, genetske, inteligencije da mogu da nauce kopirati neke rijeci. Medjutim, njihov nivo inteligencije im ne dozvoljava da sami dodju do istih "zakljucaka" tj. da sami, bez icijeg mijesanja, oforme rijec (u slucaju papagaja) npr. "trava" i da su svjesni njenog znacenja.

Majmun, na primjer, moze imitirati odredjene gestove ili sekvenciju djelatnosti ali samo onoliko koliko mu urodjena "inteligencija" dozvoljava da manfestira "pametne" gestove.

Recimo, majmun nadje orah koji ne moze progristi, i nakon odredjenog broja pokusaja i promasaja, "skonta" da taj orah moze razbiti komadom drveta. Drugi majmun npr. vidi prvog kako koristi komad drveta, i bez potrebe da prolazi kroz cijeli proces pokusaja i promasaja - jednostavno kopira prvog i razbije svoj orah. Medjutim, njihova ogranicenja zasnovana na urodjenoj genetskoj inteligenciji, nece ih dovesti do "zakljucka" da kada bi stavili taj orah u zemlju, i cekali dovoljno dugo, izraslo bi cijelo drvo sa stotinama oraha i time sacuvali trud i vrijeme potrebno za nalazenje oraha.

Dakle mozemo definisati ova dva pojma, tj. pamet i inteligenciju na drugi nacin, kao:

Pamet je sposobnost obzervacije, mentalnog zadrzavanja i imitiranja informacije zasnovana na odredjenom neophodnom urodjenom nivou inteligencije.

Inteligencija je sposobnost obzervacije, mentalnog zadrzavanja i ponavljanja informacije zasnovana na odredjenom nivou urodjene neophodne inteligencije - sa dodatnom sposobnoscu da apstraktno i situaciono donosi zakljucke zasnovane na visem nivou inteligencije nego sto je neophodno za pametni misaoni proces.

INSTINKT je urodjeni kodirani proces "programiranog" genetskog sekvencionalnog djelovanja bez prijethodne potrebe za nteligentnim ili pametnim misaonim procesom kao osnovom tog djelovanja.

[digger]

PAMET
Sposobnost zadrzavanja informacije i primjene naucenog u praksi.
Tj. Sta radimo (kako se ponasamo) kada znamo sta da radimo.

Predpostavljam da mislis na pridjev pametan.
Objasnjenje razloga za isto nije tacno. Ima dosta "pametnih" cak u nekom uskom polju djelovanja—recimo onih koji manipulisu dionicama (stockbrokeri)—jer je sigurno da ne bi bili na toj poziciji da ne znaju znanje. I pored toga, neki postizu izvanredne rezultate a neki ne. Sto navodi na pitanje: zasto dva stockbrokera koji rade u istom ofisu, koji su veoma uspijesni, i koji dobiju apsolutno istu inofrmaciju oko iste dionice, ne dobiju isti rezultat?

INTELIGENCIJA
Sposobnost ispravnog djelovanja u situaciji u kojoj znanje / informacija o toj djelatnosti nije stecena putem informacije.

Ovo ne razumijem ali predpostavljam da mislis da je inteligencija bazirana na iskustvu posto nije na informaciji. Nesto ovdje ne stima. Nejse.

Uglavnom sve sto si prethodno postavila kao pitanja na koje se moze dati jednostavna definicija na zalost nije korektna. Naime, na povrsini to moze da bude da bi se dala enciklopedijska definicija. Ali treba imati u vidu da je individualni prilaz svemu sto nas okruzuje i sto je u nama baziran na nasem vlastitom sklopu ubijedjenja ('beliefs') koji u nekim pogledima mogu da budu i univerzalni.

U jako kratkom pokusaju objasnjenja kako nas mozak funkcionise, pokusacu da sve zguram u par recenica (E=mc2 )

(A) Najosnovnija funkcija mozga je da nas odrzava zivim: regulise rad srca, disanja, i slicno.

(B) "Svijesniji" dio mozga "operise" na dva osnovna principa koja vode svakoga od nas kao i svaku zivotinju. Sve na sta mi reagujemo svodi se na dva bazicna ocekivanja i reagovanja mozga:
— zelja da izbjegne bol,
— zelja da si priusti zadovoljstvo

(C) U trecem "stepenu" mozak operise sa informacijama koje je stekao kroz licna iskustva (opekotine od peci i slicno), iskustva drugih koje smo naucili preko roditelja, prijatelja, ucitelja, knjiga TV... a sve filtrirano kroz nas vlastiti stepen ubijedjenja ('beliefs') tj. vrednovanja vanjske ili untarnje informacije.

A sta su ubijedjenja? To je nesto sto mi smatramo da znamo kao sigurno. Nesto, sto smo u nasem procesu vrednovanja u mozgu postavili na osnove koji su veoma cvrsti. Kao stolicu sa cetiri noge. Na primjer, ti KK vjerujes u vise bice jer je tvoj sklop ubijedjenja to stavio u cvrsto uvezan paket gdje nema sumnje u isto. U mom slucaju, sve moje bice mi kaze da stvoritelja nema. Znaci, obadvoje sjedimo na stolicama za koje "znamo" da su solidne i cvrste ali i dijametralno suprotne.

Ovdje jer vazno vratiti se na (B). To kako mi reagujemo na bazi zelje za zadovoljstvom i namjerom da pod svaku cijenu izbjegnemo bol su bazni elementi predodredjenja zasto i kako se ponasamo na odredjen nacin i kako reagujemo u odnosu na okolinu.

Sada, mozete li da se sjetiti dogadjaja u zivotu gdje ste branili neku svoju postavku pred drugim(a)? Recimo gdje ste poceli kao normalnu diskusiju pa je zavrsili skoro vristeci na drugu osobu kako bi 'dokazali' da ste u pravu? Mozda ste zbog toga cak prestali da govorite sa drugom osobom? A onda, nakon nekog vremena—cak i godinama—i motanja dijelova filma po glavi, skontali ste da je u stvari druga osoba bila u pravu! Zasto? Jer ste naucili nesto drugo sto je uticalo na dio vrednovanja koji je "ucestvovao" u preprirci. Ili ste nakon pazljive analize otvorenih ociju prihvatili da ste bili "zadrti" a ne fleksibilni. Bilo kako bilo, mozda vam se navedeno nije dogodilo u takvom intenzitetu ali je sigurno da ste u zivotu promjenili misljenje o necemu vise puta.

Razlog za to je da ste poceli da analizirate odredjeno ubijedjenje i da ga razlucujete. Poceli ste da sumljate u ono sto vjerujete. Malo po malo, neka ubijedjenja ili dio tih su pocela da gube cvrst oslonac. "Stolica" je izgubila jednu nogu tj. postala je klimava. Pa je vremenom izgubila i drugu te smo na njoj jos jedno vrijeme kao "balansirali" da bi je na kraju odbacili kao neupotrebljivu.

Najbolji je dokaz kako se ubijedjenja mogu dosta brzo promjeniti bi bilo 'ispiranje mozga' od CIA strucnjaka.

Sa punim postovanjem mojih vjernika oponenata na ovom podforumu, dublje analiziranje ubijedjenja i jeste razlog da se vjerske postavke ne smiju dublje diskutovati i razlagati, jer to moze lako dovesti do sumnje u odredjeno ubijedjenje. Zato i postoji ona: Bog je to tako odredio. Znaci, ne cackaj.

OK, da se vratimo na pocetak: inteligencija ili "pamet" nose elemente jednostavnih definicija, ali su daleko od istih.

[KOGOD KADGOD]

PAMET
Sposobnost zadrzavanja informacije i primjene naucenog u praksi.
Tj. Sta radimo (kako se ponasamo) kada znamo sta da radimo.

Predpostavljam da mislis na pridjev pametan.
Objasnjenje razloga za isto nije tacno. Ima dosta "pametnih" cak u nekom uskom polju djelovanja—recimo onih koji manipulisu dionicama (stockbrokeri)—jer je sigurno da ne bi bili na toj poziciji da ne znaju znanje. I pored toga, neki postizu izvanredne rezultate a neki ne. Sto navodi na pitanje: zasto dva stockbrokera koji rade u istom ofisu, koji su veoma uspijesni, i koji dobiju apsolutno istu inofrmaciju oko iste dionice, ne dobiju isti rezultat?

u gornjem tekst se nalazi slican primjer :

KGKG:
"Npr. osoba koja je "genij" u svim aspektima matematike moze biti bespomocna kada su u pitanju medjusobni ljudski odnosi ili bilo koja druga tema koja nema veze sa matematikom tj. oblascu njene "genijalnosti".

Opet, druga osoba, koja je takodje "genij" u istom polju tj. matematici, ima takodje i sposobnost (od zadovoljavajuceg do odlicnog) shvatanja medjuljudskih odnosa, i upoznata sa "malo od svega" sto nije dio njene oblasti "genijalnosti" - i jedini faktor koji je "presudan" u razlicitosti ove dvije ososbe je nivo njihove inteligencije. "

Tj, oba sotckbrokera imaju, hipoteticno, isto stecenjo "znanje" tj. informaciju o tome kako se kupuju, predvidjaju padovi ili usponi analizom ekonomije svake jedinke u kojoj imaju mjenice, i prodajom u odredjenom podobnom vremenu - medjutim,inteligencija, tj. opsirnije gledanje i shvatanje ne samo berze nego i mnogih drugih faktora koje prvi nema (jer je ekspert SAMO u dionicama a ne, recimo i meteorologiji, internainoalnim odnosima itd.) dok drugi JESTE upoznat, o berzi koliko i prvi, PLUS, koristeci urodjenu inteligenciju (koja je produkt genetike i okolnosti razvoja individue) redovno stice i sire informacije koje, naizgled "nemaju nista" s berzom (kao gore-navedene) - dok mu ipak "dobro dodju" u nekim slucajevima kada mu njegov "hunch" govori da proda mjenice u uvozu banana (jer npr. ima informaciju o politickim promjenama u Banana Republici).

Imamo, na primjer osobu koja nikad nije naucila citati i pisati. Poljoprivrednik. Medjutim, toliko inteligentan, da je skoro svaku "pametnu" zadrzao u "banci" memorije, svako iskustvo i svoje i tudje s kojim je dosao u dodir, na neki nacin shvatio kao korisnim i depozitovao u svoju "banku" memorije, nije se usrtucavao da kaze "ne znam" i da pita "kako ovo, zasto ono" od onih koji znaju - i kroz zivot prolazi imajuci i uspjesan poljoprivredni "biznis", i uravnotezene familijarne odnose , i principe o postenju i istinoljubivosti itd.
Na drugoj strani, imamo osobu koja je zavrsila poljoprivrednu skolu, i uvjeren da "sve" zna, svoj poljoprivredni "biznis" vodi onako kako je "naucio", smatra "ispod sebe" da trazi i prihvati savjet od onih koji su u tom polju proveli pola stoljeca, i naucili stvari koje se samo iskustvom mogu saznati, i razmjenom iskustava sa drugima, odbija da upita kada nije siguran nego se obrati knjigama (a koje nemaju neophodno odgovore za tu odredjenu klimu ili uslove), nema interesa u razmjeni znanja i iskustava i time imaproblema i u drugim oblastima zivota. Covjek "pametan" i "ucevan" ali jednostrano jer mu intligencija ne prelazi nivo potreban za sveobuhvatan zivot nego samo koliko moze da sazna o poljoprivredi i imitira u praksi - i mozda uspjesan, mozda ne u poljoprivredi - nema ravnoteze u ostalim aspektima zivota.

Naravno, govorimo o ekstremnim slucajevima na obje strane, dok je vecina ljudi "negdje izmedju" zato i jesmo svi "razliciti".
Neosporno je, ipak, da osoba otvorena uma i spremna da spozna svoje greske kao i uspjehe - ima mnogo bolju priliku da zivi uravnotezenijim zivotom, da je zadovoljnija zivotom, dok je osoba zatvorena uma i jednostranog gledanja sklona nalazenju svega "loseg" u zivotu, nedostatke u svakome osim sebi, nezadovoljna zivotom opcenito, perpetualno "gundjalo"...


O mozdanim funkcijama mozdanog stabla, cerebeluma, talamusa, i ostalih kao i okolnih "slojeva" - je vise bioloska i anatomska rasprava, dok ovdje govorimo o mogucnosti/nemogucnosti povecanja/smanjenja inteligencije (ne) i povecanja/smanjenja "pameti" tj sposobnosti sticanja, zadrzavanja i ponavljanja informacije (da).
Primjer je dokaz da osobe koje ne prestaju da "uce" cijeli zivot, tj. sticu nova saznanja i "guraju" svoj mozak na funkcionisanje - su manje skloni senilnosti nego oni koji su u jednom periodu prestali da smatraju neophodnim nova ucenja (npr. nakon zavrsene skole ili fakulteta - 'dosta sam se nacitao, ne mogu da vidim knjigu ocima') su skloniji senilnosti jer mozak, kao i sveki organ, ako se ne upotrebljava - "zakrzlja".

trebam ici, mir...

[sojka]

sojka (citat):
KOGOD KADGOD (citat):
PAMET

Sposobnost zadrzavanja informacije i primjene naucenog u praksi.

Tj. Sta radimo (kako se ponasamo) kada znamo sta da radimo.

INTELIGENCIJA

Sposobnost ispravnog djelovanja u situaciji u kojoj znanje / informacija o toj djelatnosti nije stecena putem informacije.

Tj. Sta radimo (kako se ponasamo) kada ne znamo sta da radimo.

Mozemo li reci da je inteligencija potencijal, a pamet realnost?
Cini mi se kao plausibilniji odgovor.


_______________________________
Kakogod, po prvoj tvojoj tezi moglo se zakljuciti i obratno.
a) Pamet
Izvedenica mog "pitanja" ; ukoliko kazes da je znanje kada znamo sta radimo,
utoliko to znanje predstavlja realno stanje. Dakle "realna si". Kada kazem "realna" mislim da se ponasas i djelujes u skladu sa realnoscu i
reagujes po pravilima "racia- ratio". Ovdje i ego (ja), kao i alter ego (->ratio, razum) igraju vaznost.
Predstoji jos procjena, iskustvo, primjena istog - dakle kao sto si navela sposobnost zadrzavanja informacije i njene primjene. Realnost je
medjutim veoma relativan pojam, kao i pamet. Stoga dolazim do zakljucka da je nesumnjivo povezana sa uticajem ega, alter ega,
u Frojdovom smislu*. Ovo vazi samo kao "privremena" izvedenica teze kakvom si je prvobitno navela. Kasnije cu se osvrnuti na druge
aspekte i moje vidjenje iste. Sada samo nastojim da prvo ubacim ove pojmove u >psiho/loski /analicki aparat.<


b) Inteligencija
Do zakljucka po pitanju definicije intelekta dolazim do zakljucka izvjesne potencijalnosti po tvojoj stavci. Navela si u prilog da tada ne znamo
zapravo sta radimo, dakle faktor nesvjesnog i samim tim i naknadne spoznaje. Po toj logici mi ne bi znali kakve sposobnosti imamo,
koji stepen znanja, kakve sposobnosti i sl., dakle kakav potencijal, da nismo bili "prinudjeni na radnju, akciju".U ovom slucaju i "Ono" , dakle
nesvjesno (nismo ratio-masine, nase drustvo podlijeze zapravo dinamici "ono") igra ulogu.

*(ukratko pojasnjenje) Freud je zasnovao 2 modela, komeponente psiholoskog aparata ,
jedan nastoji razlikovati svjesno od nesvjesnog. Razlikuje "Ono" kao nesvjesno, nagon, ne poznaje ni vrijeme, ni negaciju ili
ambivalentnost."Ja" ili "Nad ja-alter ego" mu proisticu tj. nastaju iz njega. "Alter-ego" predstavlja sve potisnuto i dio je "Ega- ja" i ocjenjuje
nase misli, nasa osjecanja i akcije.Alter ego nastaje sa nestankom Edipusovog komplexa, ili Elektra komplexa, po pravilu od 5 godina. Alter ego
je ujedno i izvjestan roditelj koji nadgleda nase ja tj. moralni kaziprst.
Elem ukratko o Freudu, da ne navodim primjere debalansa komponenti koji igraju ulogu u psiholoskom aparatu, pometnji i uticaja na stepene,
snalazljivosti.

aa) Pametan je neko ko prihvata realnost i na kao takvu reaguje. Dakle pojam pamet moze biti samo shvacen u kontextu akcije, reakcije tj.
djelovanja. Pamet se moze svrstati u aktivan pojam, stoga sam cini mi se neuspjesno upotrijebila pojam "realnost", jer mi se nije dalo
objasnjavati.
Dakle pamet je aktivno razlikovanje bitnog od nebitnog (ja, ego), odlaganje zadovoljstva, disciplina (Alter ego), nadgled nad osjecanjima.
"Ono" sam namjerno izostavila, jer na njemu zapravo bazira sve ostalo. Mozes ga zamisliti kao skup unije(doslovice osnovne matematike)
tvojih predhodnih iskustava koji uticu na nasu sliku, predstave realnosti, ja, koja je promjenjiva.U tom kontekstu mu je dat atribut izvjesne
promijenjivosti. Moglo bi se reci i izvjesnog potencijala, medjutim potencijal je pasivan pojam, jer mu je potreban izvjesan stepen aktivacije.
Stoga negiram pojam potencijalnosti. Odredjeniji pojam mi je relativnost, pa cak i fluidnost. Sve u svemu pametan je recimo bankar koji uprkos privatnih trenja, trenja
na berzi, stresa, pa i svojih licnih potreba, dobro i savjesno obavlja svoj posao. Kada kazem dobro i savjesno, mislim da po potrebi dolazi
ranije na posao i duze radi, da se u slobodno vrijeme informise, da ide na seminare, da gleda dugorocne posljedice, da preuzima odgovornost ne samo
za sebe, nego i za svoje radnike, kompaniju. Ukratko da se nasao. A da bi se nasao mora da uspostavi balans ega, kao indicije zrelosti i
mentalnog zdravlja.
Pametno je dijete koje pravilno reaguje i koje obavlja svoje duznosti.
ab) Pamet je uprkos izvjesne relativnosti koju sadrzi u sebi, odlikovana kao jedna. Ne postoje daljnje vrste, kao ni podvrste "pameti".
U tom smislu joj nije data fleksibilnost.
ac) Pamet moze biti shvacena u pogledu normi, tradicionalnosti, cesto nosi sa sobom konzervativne vrijednosti i zavisnosti od kulture,
zivotnog doba individue i sl.
ad) Pamet znaci dominacija naloga racija, logike.

=> Nazalost u samoj psihologiji ne postoji nesto kao pojam pamet. Mi smo je diferencirale po Zakonu normi krecuci od tvoje/nase
teze.
No i ova oblast se moze opet svrstati pod pojam inteligencije (kristalina inteligencija).
(I opet se izvjesno vrtimo u krugu.) Obadva pojma imaju isti cilj =>rijesavanje zivotnih problema i snalazenje.<= Pri tom uzimamo sledece
u obzir:
-brzina preradjivanja informacionog toka ( radni tempo, lakoca rijesavanje date problematike, koncentracija
-pamcenje (aktivno ucenje, pamcenje i prepoznavanje i reprodukcija numerickog ili bilo kod drugog "materijala"
-bogatstvo ideja (produkcija ideja, mnostvo informacija, posmatranje sa razlicitih tacki gledista i varijanti pri cemu se nastoji
naci pravo rijesenje problema, a nikako luksuz fantazija, mastovitosti)



ba) Inteligencija moze biti shvacena u kontekstu snalazljivosti, fleksibilnosti i neiskoristenog potencijala. Zbog cega se vrse IQ testovi? Upravo
da bi se iole odredio potencijal koji osoba posjeduje, iako nijednom iq testu to ne moze poci sasvim za rukom. Stoga je pasivan u neizbjezno se kao podskup uliva skup i podlijeze pojmu pamet. Ovdje
naizlazimo na kompleksniju problematiku, jer uloga "onog", nesvjesnog, nagona , igraju ulogu. Kod pojma "pamet" razum (balanas ega i alter ega) bi trebao dobiti nadmoc,
medjutim ovdje sve kompotente igraju ulogu. Dakle pojam je pasivan i nosi predispozicije pameti. Najbolji mi je primjer recimo Aske i vuka.
Aska raizgrana odlazi u sumu. Razigranost ukazuje na "ono" . Reagovala je u neskladu sa "alter egom", onim potisnutim dijelom, vodjena
iskljucivo osjecajima.
Nailazi na opasnost i vjestinom plesa, improvizacijom novih, nepoznatih koraka uspijeva da se "spasi". Ukratko nije reagovala pametno,
jer se vodila osjecanjima i dovela sebe u opasnost. Inteligentna je, jer je dokazala sasvim nove sposobnosti i spasila zivot. Na kraju balade
dolazimo do sveukupnog zakljucka da je pametna, jer je dokazala nove talente, iskoristila potencijal i dobila na iskustvu, kao i korisne rezultate.
Inteligentan moze biti recimo delikvent, narkoman koji ima potencijal, ali ga ne koristi.
Inteligentim se moze nazvati neko ko po potrebi koristi svoje vjestine, ko ima potencijal, genij, ali nikako nije vezan iskljucivo za razum i racio,
jer implicira i druge faktore uticaja na kognitivne sposobnosti. Dakle implicira cjelokupno znanje, obrazovanost koje ne mora biti sprovedeno
i u praksu, ali da sa tim znanjem moze nesto zapoceti

bb) Postoji vise vrsta inteligencije: kognitivna, emocionalna, socioloska, vjestacka itd. (Odvelo bi nas u nedogled) implicira fleksibilnost.
bc) Inteligencija ciji spektar "djelovanja" sirok, neogranicen, nevezan za konvencionalosti, baziran je na sposobnostima kao su umjetnicke,
naucnicke sposobnosti, talenti, s tim geneticke predispodizicije igraju ulogu.
bd)Inteligencija nosi sa sobom pojam kreativnosti, po nalogu emocija.

=>Pamet ne iskljucuje inteligenciju, i obratno.
bwt. Recimo pojam mudrost. Uzmimo legendarni primjer mudrolija Troje. Ne bi smo mogli reci da je pametno, ali je dosjetljivo.
Dosjetljivost je ipak osobina inteligencije.Ukoliko je problem rijesen sa zadovoljavajucim rezultatom utoliko mozemo reci i da je
pametno. Sa druge strane moze biti svrstana pod pojam pamet, jer se stice iskustvom, godinama.



Moglo bi se pristupiti podrobnijem objasnjenju ovako:

-Sa vecinom stvari bih se mogla sloziti, ali uvijek ono vjecno ali ...

"Inteligencija" je "potencijal" da se misaoni proces zapocne bez prijethodno stecene / naucene informacije, tj. da se "zasnuje" pocetak misaonog procesa na logicnim ili situacionim spoznajama. Realizacija (djelatnost) inteligentnog procesa misli, bez prijethodne naucene / stecene informacije, postaje realnost kao ishod tog procesa.

"Pamet" je "potencijal" da se vec naucena / stecena informacija, kroz misaoni proces - zasnovan na toj informaciji - realizuje tj. ostvari.

Medjutim, u odsustvu postojece / naucene / stecene, informacije, ishod misaonog procesa mora neophodno ovisiti o "inteligenciji" jer "pamet" pod datim tim okolnostima nema na sta da se "osloni" kao bazu pocetka misaonog procesa, i time od inteligencije ovisi ishod misaonog procesa dvije individue razlicitih nivoa inteligencije kao i posjedovanja razlicite informacije.

Ovaj dio sam gore objasnila.

Ishod iste situacije inteligentnog misaonog procesa moze biti potpuno razlicit od osobe do osobe, dok ishod pametnog misaonog procesa moze biti identican na osnovu iste posjedovane informacije dviju individua.

Moze se reci da je svaka inteligentana osoba takodje i pametna (tj. sposobna da nauci, procesuje i ponovi informaciju), dok svaka pametna osoba (sposobna da nauci, zapamti i ponovi informaciju) nije neophodno i visoko inteligentna.

Npr. osoba koja je "genij" u svim aspektima matematike moze biti bespomocna kada su u pitanju medjusobni ljudski odnosi ili bilo koja druga tema koja nema veze sa matematikom tj. oblascu njene "genijalnosti".

Opet, druga osoba, koja je takodje "genij" u istom polju tj. matematici, ima takodje i sposobnost (od zadovoljavajuceg do odlicnog) shvatanja medjuljudskih odnosa, i upoznata sa "malo od svega" sto nije dio njene oblasti "genijalnosti" - i jedini faktor koji je "presudan" u razlicitosti ove dvije ososbe je nivo njihove inteligencije.
=> Po meni ukazuje na razlicite vrste inteligencije. Pametan je ukoliko se socioloski u smislu normi ponasa.
Papagaj, na primjer, imaju dovoljno urodjene, genetske, inteligencije da mogu da nauce kopirati neke rijeci. Medjutim, njihov nivo inteligencije im ne dozvoljava da sami dodju do istih "zakljucaka" tj. da sami, bez icijeg mijesanja, oforme rijec (u slucaju papagaja) npr. "trava" i da su svjesni njenog znacenja.

Majmun, na primjer, moze imitirati odredjene gestove ili sekvenciju djelatnosti ali samo onoliko koliko mu urodjena "inteligencija" dozvoljava da manfestira "pametne" gestove.
=> Ne slazem se. Pamet nosi sa sobom racio, kulturu, evolutivni misaoni razvoj koji nas razlikuje od zivotinja.
Recimo, majmun nadje orah koji ne moze progristi, i nakon odredjenog broja pokusaja i promasaja, "skonta" da taj orah moze razbiti komadom drveta. Drugi majmun npr. vidi prvog kako koristi komad drveta, i bez potrebe da prolazi kroz cijeli proces pokusaja i promasaja - jednostavno kopira prvog i razbije svoj orah. Medjutim, njihova ogranicenja zasnovana na urodjenoj genetskoj inteligenciji, nece ih dovesti do "zakljucka" da kada bi stavili taj orah u zemlju, i cekali dovoljno dugo, izraslo bi cijelo drvo sa stotinama oraha i time sacuvali trud i vrijeme potrebno za nalazenje oraha.

Ishod rezultata jeste pozitivan, samim tim bio trebao biti pametan. U majmunskom kontextu vjerovatno to i jeste. Hajde da krenem tu od stavke da i oni imaju izvjesnu kulturu. Kulturu oponasanja svakako.
Dakle mozemo definisati ova dva pojma, tj. pamet i inteligenciju na drugi nacin, kao:

Pamet je sposobnost obzervacije, mentalnog zadrzavanja i imitiranja informacije zasnovana na odredjenom neophodnom urodjenom nivou inteligencije.
Inteligencija je sposobnost obzervacije, mentalnog zadrzavanja i ponavljanja informacije zasnovana na odredjenom nivou urodjene neophodne inteligencije -
sa dodatnom sposobnoscu da apstraktno i situaciono donosi zakljucke zasnovane na visem nivou inteligencije nego sto je neophodno za pametni misaoni proces.

Pamet nije urodjena. Ona je plod drustva, predhodnog iskustva iz koje upravo i proistice oponasanje u normativnom smislu.Dakle dat joj je izvjestan model/kalup
oponasanja
Inteligencija je i po mom misljenju geneticki nasljedna, ali nikako ne zahtijeva oponasanje. Ne zahtijeva norme. Vidi gore moje postavkeINSTINKT je urodjeni kodirani proces "programiranog" genetskog sekvencionalnog djelovanja bez prijethodne potrebe za nteligentnim ili pametnim misaonim procesom kao osnovom tog djelovanja.
O instinktu neki drugi put.

Pozdravljam te

[patrius]

Za mene ne postoji nista sto ne mogu pojmiti,sam sebi racionalno objasniti.Potpuni je besmisao da prihvatim dogmu kao svrhu samu sebi.Inace,kakva je nasa "misija" na zemlji???Da jedni druge uvjeravamo u ono u sta ni sami nismo sigurni???Priroda je sama po sebi zagonetka.Dobar nam je "sluga",ali zao "gospodar".Pruza nam brojne blagodati,ali takodjer i katastrofe. Neki ce reci da nas to priroda ili bog kaznjavaju zbog zloupotrebe,ali od tih katastrofa uglavnom stradavaju nevini,jadni i napaceni.Oni koji zasluzuju kaznu uglavnom se izvuku.

[Latina]

Npr. osoba koja je "genij" u svim aspektima matematike moze biti bespomocna kada su u pitanju medjusobni ljudski odnosi ili bilo koja druga tema koja nema veze sa matematikom tj. oblascu njene "genijalnosti".

Opet, druga osoba, koja je takodje "genij" u istom polju tj. matematici, ima takodje i sposobnost (od zadovoljavajuceg do odlicnog) shvatanja medjuljudskih odnosa, i upoznata sa "malo od svega" sto nije dio njene oblasti "genijalnosti" - i jedini faktor koji je "presudan" u razlicitosti ove dvije ososbe je nivo njihove inteligencije.

Razlika nije u nivou inteligencije, vec u podvrstama inteligencije. IQ je potencijal koji osoba ima za shvatanje informacija, njihovu reprodukciju i kreativnu obradu istih. Genetski je uslovljen i uglavnom je nepromjenjiv. Postoji kao mogucnost, koja se moze - ali ne mora realizovati.

Emocionalna inteligencija ( nacin ophodjenja s ljudima ) je vise intuitivne prirode. Donekle se oblikuje odgojem, ali takodje postoji kao potencijal u smislu temperamenta osobe. Mislim da je vazna, ako ne i vaznija od IQ u svakodnevnom zivotu.

"Pamet" je ono sto steknes iskustvom. To je ono sto dobijes iskoristavanjem prethodno dobijenog potencijala ( integrisanog IQ i EQ ) tokom zivota. Neko ko je "pametan" je u stanju sagledati datu situaciju na ispravan nacin, bez obzira na to da li ima visok ili prosjecan IQ.

Mislim da je to razlog uspjeha kod datog primjera stockbrokera.

Svjesnost je integrisana misao.

[_STOKA_OD_OKA]

Kako ljudsko bice poima VJERU i Boziju Objavu, Boziju Obznanu Sebe - do mjere do koje je ljudski um sposoban da pojmi?

Razumom? Srcem (emocijama)? Pamecu? Intelektom? Instinktom? Inspiracijom?...

Na kakav nacin se PREPLICU sve ove ljudske osobine tako da dovode do VJERE bez sumnje, spoznaje Bozijeg Postojanja bez fizickog vidjenja?...

Neko je prvo nesto razumom shvatio i zakljucio da postoji visa Sila...

Neko je osjetio nesto nadnaravno pa zakljucio da to iskustvo potice ne iz njegove/njene maste vec iz "viseg i uzvisenijeg Izvora"...

Nekome svako nadnaravno iskustvo izgleda samo kao nesto sto se moze objasniti, mada mozda jos ne znamo kako, te stoga zakljuci da NIJE uzvisene prirode, ili nesto sto je razumom shvatio mu ne ukazuje na supremni INTELEKT i ORIGIN shvacenog koncepta nego samo na nesto "prirodno" i dalje zakljuci da "ne postoji" nikakva "visa" sila i da je sve puka "slucajnost"...

STA jedne vuce da VJERUJU a druge da ODBIJAJU da vjeruju?
Razum? Nedostatak razuma? Inteligencija ili njen nedostatak?...

Zasto nekome svaki, i najsitniji, divni detalj stvorenog ukazuje na supremnu Inteligenciju koja je sve to do savrsenosti, zasnovano na prelijepim matematickim i drugim naucnim principima (koje je ta Inteligencija i stvorila u tu svrhu) i balansirano dovela u egzistenciju i manifestaciju, - dok nekome sve to izgleda "obicno" mada prilicno "fascinantno" ali ipak samo "slucajnost" i ne ukazuje ni na sta izuzetno i nadnaravno?

Ako kazemo da je vjera stvar razuma, kako objasniti ono iznutra sno nas bukvalno vuce da saznamo ko smo, odakle smo, ko je sve stvorio?

Zasto neki osjecaju tu "vucu" jace a neki slabije?...

Koliko ljudi provede zivot, jede, spava, radi, osnuje porodicu, ostari... i nekako to sve prihvata da je to tako, i njegov je otac atko, i djed, pa i on...

Dok neki drugi, isto ovo sve cine, a naporedo s tim se zamisle nad svakim konceptom zivota, na svrhu i cilj svega...

A neki treci, opet, toliko su samoabzorbirani, da im "cilj opravdava sredstva", oni svoje ciljeve i zelje vide kao neko "pravo" i da ako treba, gazeci po slabijima, dodju do onog sta zele, ili bilo cega sto im "dodje pod ruku", nemilosrdno koriste svaku priliku da sebe "poguraju", "proguraju", usput ruseci sve oko sebe sto mije u njihovom "krugu" koristi, ne misleci ni na tren da je PRAVDA nesto sto stigne svakoga, makar to i ne vidjeli u materijalnom zivotu...

Bog je insana zaista stvorio u najljepsem obliku... Sa sposobnoscu da se uzdigne iznad meleka (andjela) a i da se spusti nize od hajvana (zivotinja). I sve po NASEM izboru...

evo sama si sada rekla... pa tako nas je Bog stvorio... ali nam je dao tu sposobnost da da biramo (dobro/zlo, tj. uopste da imamo izbor)

ljudi su takvi:
I. kako je nekoga Bog stvorio i kakvu mu je sudbinu odredio

II. kako ce se covjek ponasati, jer on ipak ima izbor i za sve odgovara i ni za sta nemoze reci da nije htjeo da uradi, a da je uradio

[KOGOD KADGOD]

Kako ljudsko bice poima VJERU i Boziju Objavu, Boziju Obznanu Sebe - do mjere do koje je ljudski um sposoban da pojmi?

Razumom? Srcem (emocijama)? Pamecu? Intelektom? Instinktom? Inspiracijom?...

Na kakav nacin se PREPLICU sve ove ljudske osobine tako da dovode do VJERE bez sumnje, spoznaje Bozijeg Postojanja bez fizickog vidjenja?...

Neko je prvo nesto razumom shvatio i zakljucio da postoji visa Sila...

Neko je osjetio nesto nadnaravno pa zakljucio da to iskustvo potice ne iz njegove/njene maste vec iz "viseg i uzvisenijeg Izvora"...

Nekome svako nadnaravno iskustvo izgleda samo kao nesto sto se moze objasniti, mada mozda jos ne znamo kako, te stoga zakljuci da NIJE uzvisene prirode, ili nesto sto je razumom shvatio mu ne ukazuje na supremni INTELEKT i ORIGIN shvacenog koncepta nego samo na nesto "prirodno" i dalje zakljuci da "ne postoji" nikakva "visa" sila i da je sve puka "slucajnost"...

STA jedne vuce da VJERUJU a druge da ODBIJAJU da vjeruju?
Razum? Nedostatak razuma? Inteligencija ili njen nedostatak?...

Zasto nekome svaki, i najsitniji, divni detalj stvorenog ukazuje na supremnu Inteligenciju koja je sve to do savrsenosti, zasnovano na prelijepim matematickim i drugim naucnim principima (koje je ta Inteligencija i stvorila u tu svrhu) i balansirano dovela u egzistenciju i manifestaciju, - dok nekome sve to izgleda "obicno" mada prilicno "fascinantno" ali ipak samo "slucajnost" i ne ukazuje ni na sta izuzetno i nadnaravno?

Ako kazemo da je vjera stvar razuma, kako objasniti ono iznutra sno nas bukvalno vuce da saznamo ko smo, odakle smo, ko je sve stvorio?

Zasto neki osjecaju tu "vucu" jace a neki slabije?...

Koliko ljudi provede zivot, jede, spava, radi, osnuje porodicu, ostari... i nekako to sve prihvata da je to tako, i njegov je otac atko, i djed, pa i on...

Dok neki drugi, isto ovo sve cine, a naporedo s tim se zamisle nad svakim konceptom zivota, na svrhu i cilj svega...

A neki treci, opet, toliko su samoabzorbirani, da im "cilj opravdava sredstva", oni svoje ciljeve i zelje vide kao neko "pravo" i da ako treba, gazeci po slabijima, dodju do onog sta zele, ili bilo cega sto im "dodje pod ruku", nemilosrdno koriste svaku priliku da sebe "poguraju", "proguraju", usput ruseci sve oko sebe sto mije u njihovom "krugu" koristi, ne misleci ni na tren da je PRAVDA nesto sto stigne svakoga, makar to i ne vidjeli u materijalnom zivotu...

Bog je insana zaista stvorio u najljepsem obliku... Sa sposobnoscu da se uzdigne iznad meleka (andjela) a i da se spusti nize od hajvana (zivotinja). I sve po NASEM izboru...

evo sama si sada rekla... pa tako nas je Bog stvorio... ali nam je dao tu sposobnost da da biramo (dobro/zlo, tj. uopste da imamo izbor)

ljudi su takvi:
I. kako je nekoga Bog stvorio i kakvu mu je sudbinu odredio

II. kako ce se covjek ponasati, jer on ipak ima izbor i za sve odgovara i ni za sta nemoze reci da nije htjeo da uradi, a da je uradio

pogledaj post o SUDBINI