PSIHOLOGIJA I RELIGIJA

[NIN]

Razmisljao sam da li zapoceti temu o psiholoskim implikacijama religioznosti kod covjeka ili ne, ali…, sta cu kada moram.

Znamo da je religiozna orjentacija jedna od glavnih motivacija i stremljenja kod mnogih ljudi, ali, da li je to samo po sebi dovoljno kao empirijski dokaz postojanja nadentiteta kako ga teoloska ucenja i tumacenja vide i propagiraju? Da li je osjecaj prisutnosti uzvisene duhovne energije (entiteta, Svevisnjeg,…) samo po sebi psiholoska sublimacija za mnoge nemogucnosti nalazenja odgovora na esencijalna pitanja svojstvena jedino covjeku? Ili je, ipak, nesto sasvim trece u pitanju…?! Mnogo pitanja a malo odgovora nas navodi ka samo jednoj vrsti sisavaca na planetu, covjeku. Ipak, na koncu, psihologija kao nauka je ta koja nam pomaze da zavirimo iza zavjese naseg uma kao pokretaca svih nasih motivacija, stremljenja, osjecaja ljubavi i privrzenosti, agresije, ljutnje, i mnogih drugih inicijacija naseg djelovanja sto individualno sto socijalno orjentiranog bica. Ona je ta koja je dala mnogo odgovora na pitanja kojima se bavimo od same zore civilizacije, tj. kao infanta modernog sapiensa pa do danasnjeg latentnog perioda covjecanstva (sapiensa sapiensa). Predstoji nam tezak put odrastanja i sazrijevanja kroz adolescenciju koji, neminovno, moramo proci i pritom, sto je najvaznije po covjecanstvo, ostati lijepo vaspitani.

Za pocetak bih volio attachovati ovaj tekst koji govori o psiholoskom (ne)uticaju molitve na covjeka.
(zalim radi engleskog)

No Prayer Prescription

SEND GOOD VIBRATIONS, BUT KEEP IT TO YOURSELF
by Christine Soares

Seeking to assess the effect of third-party prayer on patient outcomes, investigators
found no evidence for divine intervention. They did, however, detect a possible proof for the power of negative thinking. The three-year Study of the Therapeutic Effects of Intercessory Prayer (STEP), published in the April 4.
American Heart Journal, was the largest-ever attempt to apply scientific methods to measure the influence of prayer on the well-being of another. It examined 1,800 patients undergoing heart-bypass surgery. On the eve of the operations, church groups began two weeks of praying for one set of patients. Each recipient had a praying contingent of about 70, none of whom knew the patient personally. The study found no differences in survival or complication rates compared with those who did not receive prayers. The only statistically significant blip appeared in a subgroup of patients who were prayed for and knew it. They experienced a higher rate of post surgical heart arrhythmias (59 versus 52 percent of unaware subjects). The research team—a psychologist, clergy and doctors from six institutions, including
Harvard Medical School and the Mayo Clinic—speculated that nerves might have been to blame. “We know that high levels of adrenaline from the anxiety response can make fibrillation worse,” said Charles Bethea, a physician at Integris Baptist Heart Hospital, a study site in Oklahoma City, in an April press conference. “The patient might think, ‘Am I so sick that they have to call in the prayer team?’” Dean Marek, chief chaplain at the Mayo Clinic, saw the problem as a possible flaw in the study design: “The sense of community was not there. You could call it impersonal prayer rather than intercessory prayer.” Stopping short of suggesting that the healing power of prayers by friends and family might reside in the personal connections rather than in the prayers, the authors stated that they have no plans for a follow-up study. This one, sponsored largely by the John Templeton Foundation, cost $2.4 million.

Scientific American, Jul 2006, Volume 294, No 6

Pozdrav...

[black]

Poznati američki psiholog i filozof Vilijern Džejms također je jedan od onih koji vjeru u Boga drže čovjeku prirođenom
sklonošću ili osjećajem. U svojoj knjizi "Religija i psiha" on kaže: "Koliko god da određene naše želje i motivi proistječu iz ovosvjetskog, većina naših želja i sklonosti transcendentalnog su porijekla"
On, znači, tvrdi da veći dio čovjekovih želja, težnji i motiva nisu materijalnog porijekla. Tačno je da kod čovjeka postoje potrebe poput one za ishranom, no u nama postoje i kudikamo uzvišenije težnje koje, izvjesno je, nisu materijalne prirode. Takve težnje uglavnom nisu sukladne bilo kakvoj racionalizaciji, odnosno teško je razumskom prosudbom dokučiti ikakvu korist od njihovog zadovoljenja. Očito, dakle, da smo neosjetilnom daleko bliži nego osjetilnom. Džejms dalje kaže: "Svako stanje ili osjećaj koga nazivamo religijskim praćen je Čvrstinom, čednošću, zanosom, milosrdnošću i odanošću. Takva osoba, desi li joj se nešto radosno, ne pokazuje previše veselja i odveć se ne smije, a desi li joj se šta tužno, ne tuguje i ne jadi. Čvrstoća i odanost su ono u Šta sam se kroz svoja istraživanja osvjedočio'.

On kao psiholog kod religiozne osobe jasno uočava postojanost i odanost svom vjerovanju. Treba kazati da se Džejms uglavnom bavio osobama okrenutim ka gnosticizmu. Njegova knjiga puna je zanimljivih opaski i zapažanja. On, tako, piše: "Da li je religiozni zanos stvarna, zbiljska emocija ili se radi o nekoj vrsti uobrazilje? Ja potpuno prihvatam da je ishodište religijskog osjećaja srce."

[NIN]

"Da li je religiozni zanos stvarna, zbiljska emocija ili se radi o nekoj vrsti uobrazilje? Ja potpuno prihvatam da je ishodište religijskog osjećaja srce."

Upravo tako, samo treba naglasiti da je sinonim za srce u kontekstu autorove misli sasvim psiholoske prirode i koji bi kada bi se preveo psiholoskom terminologijom zvucao sasvim sirovo, hladno i nimalo privlacno.

Pozdrav...

[Shoshana]

Da li je religija prirodjena covjeku, je dosta raspravljao Rudolf Otto. No, Otto-a treba kriticki citati, ne zaboraviti ko je bio i sta je radio, kao i u kojem je vremenu pisao.

Inace, preporucujem bilo sta od Eliade-a, posebno The sacred and the profane.

[NIN]

Mnogi autori su pisali o religiji kroz psiholosku prizmu. Prvi koji je uzdrmao javnost sirom svijeta bio je, naravno, Sigismund Schlomo Freud (kako mu je pravo ime) cijim osnovnim postavkama ljudskog psihizma moderna neuropsihologija i danas mnogo duguje.

Preporucujem njegove radove u ovoj domeni, narocito "Totem i tabu", "Buducnost jedne iluzije", "Mojsije i monoteizam" i "Nelagodnost u kulturi", ali samo za najsmjelije.

Za one manje smjelije tu je uvijek stari dobri Erich Fromm koji takodjer socio-psihoanaliticki pristupa problemu teistickih shvatanja covjeka. Najsazetija knjiga ovog autora koja se bavi ovom temom je "Psihoanaliza i religija", a korisne analize mozemo naci u "Bit cete kao Bogovi" i "Isus i dogma" (nisam siguran u tacnost naziva ove posljednje).

Naravno, tu je i nezaobilazni C. G. Jung koji je razvio malo drugacije poglede i analizirao ljudsku potrebu (hereditarnu sklonost) ka duhovnosti i religioznosti.

Nedavno sam procitao par eseja o neuro-fizioskim opservacijama kod osoba u religioznom transu, sto istocnjackih sto zapadnjackih (abrahamskih) religija. Neuro-fiziolozi su dosli do vrlo zanimljivih i jednostavnih otkrica bio-hemijske funkcije i fluktuacije u mozgu. Takodjer, vrseni su i komparativni testovi sa osobama sklonim umjetnosti. Jako zanimljivi i poucni radovi. Ako pronadjem postavit cu da se uvjerite.

Pozdrav...

[spongebob]

Poznati američki psiholog i filozof Vilijern Džejms također je jedan od onih koji vjeru u Boga drže čovjeku prirođenom
sklonošću ili osjećajem. U svojoj knjizi "Religija i psiha" on kaže: "Koliko god da određene naše želje i motivi proistječu iz ovosvjetskog, većina naših želja i sklonosti transcendentalnog su porijekla"
On, znači, tvrdi da veći dio čovjekovih želja, težnji i motiva nisu materijalnog porijekla. Tačno je da kod čovjeka postoje potrebe poput one za ishranom, no u nama postoje i kudikamo uzvišenije težnje koje, izvjesno je, nisu materijalne prirode. Takve težnje uglavnom nisu sukladne bilo kakvoj racionalizaciji, odnosno teško je razumskom prosudbom dokučiti ikakvu korist od njihovog zadovoljenja. Očito, dakle, da smo neosjetilnom daleko bliži nego osjetilnom. Džejms dalje kaže: "Svako stanje ili osjećaj koga nazivamo religijskim praćen je Čvrstinom, čednošću, zanosom, milosrdnošću i odanošću. Takva osoba, desi li joj se nešto radosno, ne pokazuje previše veselja i odveć se ne smije, a desi li joj se šta tužno, ne tuguje i ne jadi. Čvrstoća i odanost su ono u Šta sam se kroz svoja istraživanja osvjedočio'.

On kao psiholog kod religiozne osobe jasno uočava postojanost i odanost svom vjerovanju. Treba kazati da se Džejms uglavnom bavio osobama okrenutim ka gnosticizmu. Njegova knjiga puna je zanimljivih opaski i zapažanja. On, tako, piše: "Da li je religiozni zanos stvarna, zbiljska emocija ili se radi o nekoj vrsti uobrazilje? Ja potpuno prihvatam da je ishodište religijskog osjećaja srce."

jeste, upravu si ali postoji i drugo misljenje koje samo po sebi ne predstavlja proturijek. Podavno sam citao temu u casopisu "Slika nauke" , prije dvije godine je bilo, te se detalja ne sjecam a teza je glasila da postoji dio mozga koji je kod vjernika aktivniji kada se mole bogu ali drugi dio teze ces sigurno gledati sa sujevjerjem: vjerovanje u bozansku silu je genetski uzrokovano. Naime, uoceno je da postoji genetski preduslov za vjerovanje i da su kao posljedica neki areali mozga kod vjernika aktivniji nego kod nevjernika.

Posto vise ne znam detalje, imas ovdje link :

http://www.bild-der-wissenschaft.de/bdw ... .php3?id=2

tu se nalaze stari brojevi pa ako znas njemacki i ako te tema interesuje, mozes pretraziti arhivu. meni se sad ne da trazit, meni nije vazno

@NIN

da, trenutno se desava Revival Freud-ovih ideja i on tvrdi sustu suprotnost od onog sto propovijeda trenutno jako popularna pseudonauka i njene pristalice...a to je po narodski receno it`s all about SEX teorija. Sto naravno nije u neskladu sa mojim zivotnim i agnostickim uvjerenjem, pa nek ga neki drugi kritikuju kojim se ne svidja.


Za sve ostale: meni se ne svidja cinjenica sto se kreacionizam zatupljivanjem i standardizacijom masa, razlozi su sasvim druge prirode, o tome mozda drugi put, popeo na ljestvicu nauke. Demokratizacija treba da ima svoje granice. A one su tu gdje pocinju cinjenice a zavrsava vjerovanje.

[Gost123]

Razmisljao sam da li zapoceti temu o psiholoskim implikacijama religioznosti kod covjeka ili ne, ali…, sta cu kada moram.
Znamo da je religiozna orjentacija jedna od glavnih motivacija i stremljenja kod mnogih ljudi, ali, da li je to samo po sebi dovoljno kao empirijski dokaz postojanja nadentiteta kako ga teoloska ucenja i tumacenja vide i propagiraju? Da li je osjecaj prisutnosti uzvisene duhovne energije (entiteta, Svevisnjeg,…) samo po sebi psiholoska sublimacija za mnoge nemogucnosti nalazenja odgovora na esencijalna pitanja svojstvena jedino covjeku? Ili je, ipak, nesto sasvim trece u pitanju…?!

dobra pitanja postavljas;)
naravno da ljudska psiholoska potreba i ljudski osjecaji nisu dokaz onoga sto teologije razne naucavaju. to moze biti samo dokaz ljudskih potreba. nista vise. kako je covjek evolucijski napredovao i jednom shvatio da je smrtan, da ce jednoga dana umrijeti, javili su se razni osjecaji, s kojima nije lako izaci na kraj, ni danas, kamoli prije tko zna koliko tisuca godina. vidio je prirodu, strasnu, nemilosrdnu, ali i cudesnu, pokusao je nekako objasnit svoje mjesto u njoj, dati si neki smisao svome postojanju. religija je bila odgovor, dala mu je sve to. dala mu je smisao zivota, orjentaciju, omogucavala mu da se nosi sa svim nedacama koje su ga zahvacale: bolesti, smrti, razne nesrece...
u biti, religia je bila nuznost u razvoju ljudske vrste. bez toga, tko zna bismo li prezivjeli do danas.

Mnogo pitanja a malo odgovora nas navodi ka samo jednoj vrsti sisavaca na planetu, covjeku. Ipak, na koncu, psihologija kao nauka je ta koja nam pomaze da zavirimo iza zavjese naseg uma kao pokretaca svih nasih motivacija, stremljenja, osjecaja ljubavi i privrzenosti, agresije, ljutnje, i mnogih drugih inicijacija naseg djelovanja sto individualno sto socijalno orjentiranog bica. Ona je ta koja je dala mnogo odgovora na pitanja kojima se bavimo od same zore civilizacije, tj. kao infanta modernog sapiensa pa do danasnjeg latentnog perioda covjecanstva (sapiensa sapiensa). Predstoji nam tezak put odrastanja i sazrijevanja kroz adolescenciju koji, neminovno, moramo proci i pritom, sto je najvaznije po covjecanstvo, ostati lijepo vaspitani.
Pozdrav...

slazem se sa svime sto rece. po mom misljenju, psihologiju bi trebalo naucavati vec u osnovnoj skoli, mozda od 7. razreda. u pocetku jednostavnije stvari, pa sve do ozbiljnijih i malo kompleksnijih u sredjnoj skoli. mislim da psihologija nije "za one koji zele znat vise", nego potreba i korist kao i znati citati i pisati.

[NIN]

psihologiju bi trebalo naucavati vec u osnovnoj skoli, mozda od 7. razreda. u pocetku jednostavnije stvari, pa sve do ozbiljnijih i malo kompleksnijih u sredjnoj skoli. mislim da psihologija nije "za one koji zele znat vise", nego potreba i korist kao i znati citati i pisati.

Upravo tako!

Pozdrav...

[NIN]

Sama opservacija nam daje neumoljive odgovore...Pa, sta cekamo, jesmo li budale ili sta...,debili...,biljke...,sta smo sami sebi, imamo li odgovor na to drevno pitanje ili lutamo kao sto smo navikli...lutati.........................

..............................

[Gost123]

nisam bas skontao sto si htio reci:)
ali iznijet cu neko svoje misljenje o religiji i psihologiji.
religija nije *samo* vjerovanje u boga, neke sile vece i jace od covjeka, u zivot nakon smrti, raj, pakao, andjele i demone.
religija je posebna psihologija, zivotna filozofija, sustav vrijednosti i ideja duboko usadjen u covjeka odgojem. religija daje covjeku smisao, orjentaciju, psihicku rasterecenost, olaksava suocavanje s patnjama, nesrecama, smrcu, daje nadu u teskim trenucima, a ima i mnoge drustvene uloge.
da je religija samo vjerovanje u nadnaravno, tko bi danas vjerovao u mitove i legende stare 1000,2000, 5000 godina? malobrojni...
upravo zbog toga sto je religija povezana s covjekovim svjesnim i nesvjesnim potrebama, strahovima, nadama, cežnjama, snaznim emocijama, ona uspijeva prezivjeti. i tako ce biti vjerojatno dugo vremena, mozda samo djelimicno izmijenjena.
negativne strane organiziranih religija su pretendiranje na apsolutne vjecne istine, zatiranje kritickog misljenja i isptivanja, svaka sumnja je grijeh. usadjivanje osjecaja krivnje i straha radi kontrole nad vjernicima.
u biti, zarobljava i ogranicava covjeka duhovno a zauzvrat daje psihicko rasterecenje...

[NIN]

nisam bas skontao sto si htio reci:)
ali iznijet cu neko svoje misljenje o religiji i psihologiji...
...usadjivanje osjecaja krivnje i straha radi kontrole nad vjernicima.
u biti, zarobljava i ogranicava covjeka duhovno a zauzvrat daje psihicko rasterecenje...

Odlicno receno!

Potpisujem.

Imao bi stosta dodati ali ne bih kvario ovako kristalno jasnu definiciju.

Pozdrav...

[NIN]

Think for yourself,
Question Authority.

Throughout human history as our species faced the frightening, terrorizing fact that we do not know who we are and where we going in this ocean of chaos is been the authorities, the political, the religious, educational authorities who attempted to comforted us by giving us an order, rules, regulations, …informing, forming in our minds their view of reality.
To think for yourself you must question the authority and learn how to put yourself in the state of vulnerable, open-mindedness, chaotic, confused vulnerable.

To inform yourself think for yourself.

?Question Authority?…

@black,
druze, mislim da bi ti znao o cemu se radi ovdje...

Pozdrav...

[NIN]

"Pojam „transcendencija“ tradicionalno se upotrebljava u teoloskom okviru odnosa. Krscansko misljenje smatra gotovom cinjenicom da covjekova transcendencija implicira transcendenciju s onu stranu covjeka Bogu; tako teologija pokusava dokazati potrebu vjerovanja u Boga ukazujuci na covjekovu potrebu za transcendencijom. Ta je logika, medjutim, pogresna, sve dok se pojam Boga upotrebljava u cisto simbolicnom smislu koji oznacava „ne-sopstvo“. Postoji potreba da se transcendira egocentricno, narcisoidno izolirano stanje onim koje ce biti povezano s drugima, otvorenoscu prema svijetu, bjezeci od pakla egocentrizma i, prema tome, samo-zatocenja. Religijski sistemi, kao npr. budizam, postulirali su tu vrstu trancendencije bez ikakvog pozivanja na boga ili nadljudsku silu; to je ucinio i Meister Eckhart u svojim najsmionijim formulacijama."

E. Fromm

...dovoljno...

Pozdrav...

[blenta]

Religijski sistemi, kao npr. budizam, postulirali su tu vrstu trancendencije bez ikakvog pozivanja na boga ili nadljudsku silu; to je ucinio i Meister Eckhart u svojim najsmionijim formulacijama."

E. Fromm

...dovoljno...

Pozdrav...

ptice lete. postoje ptice koje pjevaju i ptice koje ne pjevaju. no, to nam o pticama manje govori nego chinjenica da postoje i ptice koje nikako ne lete, nego ostaju zatochene okovima zemljanosti.

[black]

Think for yourself,
Question Authority.

Throughout human history as our species faced the frightening, terrorizing fact that we do not know who we are and where we going in this ocean of chaos is been the authorities, the political, the religious, educational authorities who attempted to comforted us by giving us an order, rules, regulations, …informing, forming in our minds their view of reality.
To think for yourself you must question the authority and learn how to put yourself in the state of vulnerable, open-mindedness, chaotic, confused vulnerable.

To inform yourself think for yourself.

?Question Authority?…

@black,
druze, mislim da bi ti znao o cemu se radi ovdje...

Pozdrav...

Somewhere in the darkest corner of your darkest dream, there is a place where all that is lost can be found....and in that darkest corner, crouched in the cold, you will find me....and you will find yourself....

@NIN druze nevidjoh ovo prije, izvini.. ovo moje pisanje sadasnje je mozda of topic al' nema veze...

[upadljivo_tih]

Molim vas kad kazete 'covjek je smrtan'
(i ateiste - sam sam ateista, i religiozne)
da skapirate da covjek i covjekovo tijelo nije jedno te isto.
nemojte identifikovati covjeka sa njegovim tijelom, cak ni u
recenicama koje svi znamo sto znace
to se zove regresija cjeline na dio - ili ti krace perverzija

svijest o sebi nije isto sto i svijest o svome tijelu
'ti' nisi isto sto i tvoje tijelo
ti imas i dusu

smijesno mi kad neko previse prica o fiziologiji a pokusava da ispadne pametan [/i]

[upadljivo_tih]

Molim vas kad kazete 'covjek je smrtan'
(i ateiste - sam sam ateista, i religiozne)
da skapirate da covjek i covjekovo tijelo nije jedno te isto.
nemojte identifikovati covjeka sa njegovim tijelom, cak ni u
recenicama koje svi znamo sto znace
to se zove regresija cjeline na dio - ili ti krace perverzija

svijest o sebi nije isto sto i svijest o svome tijelu
'ti' nisi isto sto i tvoje tijelo
ti imas i dusu

smijesno mi kad neko previse prica o fiziologiji a pokusava da ispadne pametan

[dr.gog]

Fin primjer rasprave,ima li novih detalja?

[lady midnight]

eh doktore, iskreno...ne znam shta bih ti rekla...

uvod kojim je NIN otpocheo raspravu mi se svidja...
tekst koji je citirao vec nema nikakve veze sa temom. iz njega saznajemo jedino da je potrosheno 2.4 miliona dolara da bi se saznalo da li molitve nepoznatih ljudi utichu na ozdravljenje srchanih bolesnika? ne kontam kome je moglo pasti na pamet da na ovaj nachin troshi novac pored hiljada ljudi koji dnevno umiru od gladi...ali dobro sad, to je tema neke druge emisije.
i ne kontam shta bi taj tekst trebao dokazati? da Bog ne postoji jer molitve nisu djelotvorne? ako postoji da je zloban, jer je jedini uticaj koji je ustanovljen ustvari bio onaj negativni uticaj (povecanje srchane aritmije kod onih koji su znali za molitvu)? ili pak dokazuje da se chovjek sa srchanim oboljenjem prepadne kad chuje da 70 ljudi moli za njega? pa slushaj, ja sam se jednom sva oduzela kad se jedna zhena u avionu negdje izmedju bostona i dublina pochela krstiti, jer je avion ushao u turbulencije... nisam se prepala zato shto se krstila nego shto sam mislila da je sad sve gotovo kad je vec doshlo do toga da se pochne moliti..
po meni se chini da je nekome trebalo 2.4 miliona dolara da ovakvo zdravorazumsko objashnjenje za strah utvrdi i nauchno.

shto se tiche ostatka diskusije:
problem koji ja vidim u svemu ovome jeste shto je svako psiholoshko objashnjenje pojave religioznosti samo JEDNO od mogucih objashnjenja.
ne zavaravajmo se - freudove teorije o totemu i tabuu su danas jedino interesantne u kontekstu istorije ideja, ali ne za stvarno razumijevanje religioznosti. da ne govorim o "mojisju i monoteizmu", mislim, ovo zadnje je zaista chisti cirkus, bio vec u svoje rijeme i ostao do dana danashnjeg, a reflektira uglavnom samo jedno - freudovo esencijalno nepoznavanje jevrejske religije (i starog zavjeta), iako joj je i sam nominalno pripadao. spominjati te stvari danas kao relevantna objashnjenja znachi biti jako zarobljen okvirima koje postavlja nauchni monodisciplinaritet (u ovom sluchaju koncetriranost na psihologiju), a zauzvrat dobivati satisfakciju da si u pravu sa svim shto mislish o Bogu ...
uglavnom, koja sreca pa se psihologija danas u velikoj mjeri oslobodila primata pojedinih autoriteta, odnosno razbila okove koji su psihologe dugo vremena usmjeravali u pravcu slijepog slijedjenja utemeljivacha nauke

za mene recimo objashnjenje prema kojem je religija sublimacija za ontoloshku dezorijentiranost chovjeka u svijetu nije nishta validnije od onog objashnjenja prema kojem je religija odraz chovjekove ljubavi prema svijetu i Bogu.

i da, bash kao shto chin vjerovanja sam po sebi nije niti mozhe biti empirijski dokaz o postojanju ili nepostojanju Boga, takav dokaz ne mozhe pruzhiti ni psihologija...
no, valjda je ochito da ja ne gajim preveliku sklonost prema ovoj grani nauke ali imam i svoje razloge: ne volim kada se kompleksni fenomeni kao shto je religija pojednostavljuju kroz psihologiziranje, te se ignoriraju drugi faktori. ne sporim niposhto validnost psiholoshkih istrazhivanja per se, Bozhe sachuvaj , ali usudjujem se da sporim sve shto pretendira na iskljuchivost.
do najboljih rezultata se dolazi kada stvari pogledamo kroz vishe filtera - a za to je potrebno da s vremena na vrijeme promijenimo naochale (a mozhda
i dioptriju ).

o ostalim stvarima - poput neuroloshkih istrazhivanja o frekvencijama u mozgu tokom stanja transa - ne bih mogla nishta reci, i bilo bi mi jako interesantno da chujem malo vishe o njima.

[Pakleni]

zarobljava i ogranicava covjeka duhovno a zauzvrat daje psihicko rasterecenje

Cuo sam dosta pametnih al ovo je tako kratko al tako jasno. Definicija za 200/100 bodova

[Pakleni]

svijest o sebi nije isto sto i svijest o svome tijelu Very Happy
'ti' nisi isto sto i tvoje tijelo Very Happy
ti imas i dusu

Kad bi covjeku izvadili mozak al ga i dalje odrzali na zivotu, dal bi imao "dusu"? mislim da dusa kako je ljudi danas shvataju i vjernici...uopste ne postoji. Vise je to samo naziv za skup odredjenih karakteristika nekog covjeka. Hocu da kazem da nastaje i prestaje za radom mozga a ne nesto sto je odvojeno i zasebno...


eto ode mi sad dusa u pakao

[lady midnight]

zarobljava i ogranicava covjeka duhovno a zauzvrat daje psihicko rasterecenje

Cuo sam dosta pametnih al ovo je tako kratko al tako jasno. Definicija za 200/100 bodova

de molim vas.... pa ova izjava vec sama po sebi sadrzhi takvu esencijalnu kontradiktornost i nelogichnost da prosto ne kontam kako se ovo mozhe smatrati "jasnim" (da i ne spominjem "pametno" ) jer kako ce te neshto shto te duhovno zarobi i ogranichi istovremeno rasteretiti, i to bash na toj istoj razini - duhovnoj?
osim ako necesh da kazhesh da su "duhovno" i "psihichko" totalno razlichite stvari. u tom sluchaju pogledaj svoj zadnji post, gdje kazhesh da "dusha" nastaje i prestaje sa radom mozga...

[pitt]

Subject: My talk with Jesus



Many times when I am troubled or confused, I find comfort in sitting in my back yard and having a vodka and cranberry along with a quiet conversation with Jesus. This happened to me just last week, after a particularly difficult day. I said, "Jesus, why do I work so hard?"

And I heard the reply: "Men find many ways to demonstrate the love they have for their family. You work hard to have a peaceful, beautiful place for your friends and family to gather."

I said: "I thought that money was the root of all evil." And the reply was: "No, the LOVE of money is the root of all evil. Money is a tool; it can be used for good or bad."

I was starting to feel better, but I still had that one burning question, so I asked it. "Jesus," I said, "what is the meaning of life? Why am I here?"

He replied: "That is a question many men ask. The answer is in your heart and is different for everyone. I would love to chat with you some more, señor, but for now I have to finish your lawn." i nek neko kaze da nas Lord Saviour nije bio frojd :D:D:D:D

[Pakleni]

zasto su kontradiktorni molim te?

Sto se tice rasterecenja ima milion primjera: da ti smisao zivota, da ti nadu da poslije ovog zivota nastupa "drugi zivot" i na kraju krajeva covjek kao svjesno bice tesko shvata cinjenicu da nece vjecno postojati (u bilo kojem obliku)

zarobi te i ogranici na milion nacina i oblika.....kasno je(rano je) da sad pisem duze...najkrace: postajes rob i sluga religije, zatocen si u strahu od Boga i kazne koju ti religija namece...brani ti da se upitas u ispravnost religije i samim tim nauka bi davno stala da proucava, covjek da se dalje razvija......dosta ne znam jesam li uopste uspio povezati recenice od umora.....

mozda sutra detaljno napisem...a mozda to i neko drugi uradi...laku noc

[Fair Life]

zarobljava i ogranicava covjeka duhovno a zauzvrat daje psihicko rasterecenje

Cuo sam dosta pametnih al ovo je tako kratko al tako jasno. Definicija za 200/100 bodova

de molim vas.... pa ova izjava vec sama po sebi sadrzhi takvu esencijalnu kontradiktornost i nelogichnost da prosto ne kontam kako se ovo mozhe smatrati "jasnim" (da i ne spominjem "pametno" ) jer kako ce te neshto shto te duhovno zarobi i ogranichi istovremeno rasteretiti, i to bash na toj istoj razini - duhovnoj?
osim ako necesh da kazhesh da su "duhovno" i "psihichko" totalno razlichite stvari. u tom sluchaju pogledaj svoj zadnji post, gdje kazhesh da "dusha" nastaje i prestaje sa radom mozga...

Lako ti je to Lady skontati...

Objasnicu ti na PP.