Protestno okupljanje stocara i poljoprivrednih radnika

[T]

Hoce li ovaj protestni skup sta promijeniti na bolje?

Ja imam utisak da na njih (stocare i poljoprivrednike) niko od onih koji bi trebali da se bave ovim problemom, i ne obraca paznju. Svako jutro, uposlenici Vijeca ministara, prodju pored njih, i odu u svoje kancelarije. Ne znam da li ih je bilo ko do sada primio, razgovarao sa njima, i ponudio plan za rjesenje njihovih (po meni) opravdanih zahtjeva. Cak i Njemacka bi bila zainteresovana da barem veliki procenat od 2.000.000.000 KM ostane u njihovoj drzavi, jedino nas "blentave Bosance" boli briga za to. Dok se svaka drzava trudi da imaju razvijenu poljoprivredu i stocarstvo, nase vlasti kao da se ni ne trude da na neki nacin reanimraju ove grane privrede, a nakon toga da naprave i pokusaju da sprovedu neki plan za njihovo unapredjenje. Zalosno je da se tako malo poljoprivrdnika i stocara odazvalo ovom pozivu na protest. Kako stvari sada stoje, imam utisak da ce na kraju biti "pojeo vuk magarca". Imam utisak, da ce ti ljudi jos neko vrijeme spavati u onim satorima ispred zgrade Parlamenta, vlasti ce i dalje nastaviti da ih ignorisu, u glavi ce poceti da im se vrte misli o tome kako niko ne vodi brigu o njihovim njivama i stoci, i ljudi ce se na kraju vratiti svojim kucama.

Zanima me sta vi mislite o ovome?

[mIRCerka]

Juce je bilo na vijestima da su se "culi" sa Terzicem, i da su mu uputili otvoreno pismo, i da ce on razgovarati sa njima.

Rezultat koji predvidjam:
dobice gomilu laznih obecanja, naivno ce povjerovati i opet ce uvozna roba biti jeftinija od domace.
Tako nam i treba.

[T]

Maloprije na nekoj radio stanici javljaju da su poslali motiku sa svojim potpisima, Adnanu Terzicu. Mozda je co'jek ponese na vikendicu, sta znam

[mIRCerka]

Maloprije na nekoj radio stanici javljaju da su poslali motiku sa svojim potpisima, Adnanu Terzicu. Mozda je co'jek ponese na vikendicu, sta znam

necu da ti skrecem temu, ali samo da dodam da je sramota kako se cijela javnost uzbihuzurila oko koncerta dugmeta i DEENovog plakata, a vise ni u novinama nema ONIH koji bi mogli ovoj zemlji osigurati neku buducnost...
htjeli mi to priznati ili ne, u poljoprivredi nam je izlaz....

[MRAVOJED]

Hoce li ovaj protestni skup sta promijeniti na bolje?

pričekajmo nadležnog da se očizuje

[Prenj]

Juce je bilo na vijestima da su se "culi" sa Terzicem, i da su mu uputili otvoreno pismo, i da ce on razgovarati sa njima.

Rezultat koji predvidjam:
dobice gomilu laznih obecanja, naivno ce povjerovati i opet ce uvozna roba biti jeftinija od domace.
Tako nam i treba.

Da, vize ce nam biti ukinute za tri mjeseca, u oktobru.

[Bosanac sa dna kace]

Dok se svaka drzava trudi da imaju razvijenu poljoprivredu i stocarstvo, nase vlasti kao da se ni ne trude da na neki nacin reanimraju ove grane privrede, a nakon toga da naprave i pokusaju da sprovedu neki plan za njihovo unapredjenje. Zalosno je da se tako malo poljoprivrdnika i stocara odazvalo ovom pozivu na protest. Kako stvari sada stoje, imam utisak da ce na kraju biti "pojeo vuk magarca". Imam utisak, da ce ti ljudi jos neko vrijeme spavati u onim satorima ispred zgrade Parlamenta, vlasti ce i dalje nastaviti da ih ignorisu, u glavi ce poceti da im se vrte misli o tome kako niko ne vodi brigu o njihovim njivama i stoci, i ljudi ce se na kraju vratiti svojim kucama.

Zanima me sta vi mislite o ovome?

Znas nasa se drzava bori da ima sto goru privredu, a pogotvo poljıprivredu!
Ja na pijaci slabo naletim na nase domace voce i povrce, a u trgovinama moram po tripu ponavljat da mi daju nas kajmak, nase mlijeko, i kad zatrazim neki nas prehrmbeni proizvodi trgovce isto kodar osamarim...
Drzava je tu kriva jer nece da zastiti poljoprivredu od konkurencije niti da napravi neku propagandu ili reklamu domceg ili da da neku podrsku domacoj proizvodnji!
A briga politicare, oni da su tu da rjesavaju probleme sigurno bi mi imali i bolju poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo...Oni su tu da sebi napune dzepove...
Al neka, mogu kolko hoce, nece dokle hoce, nije nicija gorjela do zore!

[Bosanac sa dna kace]

Juce je bilo na vijestima da su se "culi" sa Terzicem, i da su mu uputili otvoreno pismo, i da ce on razgovarati sa njima.

Rezultat koji predvidjam:
dobice gomilu laznih obecanja, naivno ce povjerovati i opet ce uvozna roba biti jeftinija od domace.
Tako nam i treba.

Ma to je sigurno Terzic otiso u Prusac da obilazi stijenu 40 dana, pa su se samo ''culi''!
A jesu se culi s Rejzom??? Sta on kaze?

[mosor1]

A briga politicare, oni da su tu da rjesavaju probleme sigurno bi mi imali i bolju poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo...Oni su tu da sebi napune dzepove...
Al neka, mogu kolko hoce, nece dokle hoce, nije nicija gorjela do zore!

Ma nemoj, a tko ce ih to sprijeciti?

[mIRCerka]

A briga politicare, oni da su tu da rjesavaju probleme sigurno bi mi imali i bolju poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo...Oni su tu da sebi napune dzepove...
Al neka, mogu kolko hoce, nece dokle hoce, nije nicija gorjela do zore!

Ma nemoj, a tko ce ih to sprijeciti?

evo i tebi jedno lazno obecanje:
SPRIJECICE IH NAROD NA IDUCIM IZBORIMA ......

vec se ponasam kao politicari...slagah, a ne tepnuh...

[Bosanac sa dna kace]

A briga politicare, oni da su tu da rjesavaju probleme sigurno bi mi imali i bolju poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo...Oni su tu da sebi napune dzepove...
Al neka, mogu kolko hoce, nece dokle hoce, nije nicija gorjela do zore!

Ma nemoj, a tko ce ih to sprijeciti?

Sprijecice ih oni ''odozgo'' koji su ih postavili na te pozicije! OK?

[mosor1]

A briga politicare, oni da su tu da rjesavaju probleme sigurno bi mi imali i bolju poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo...Oni su tu da sebi napune dzepove...
Al neka, mogu kolko hoce, nece dokle hoce, nije nicija gorjela do zore!

Ma nemoj, a tko ce ih to sprijeciti?

Sprijecice ih oni ''odozgo'' koji su ih postavili na te pozicije! OK?

Paz da ne bi.

A briga politicare, oni da su tu da rjesavaju probleme sigurno bi mi imali i bolju poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo...Oni su tu da sebi napune dzepove...
Al neka, mogu kolko hoce, nece dokle hoce, nije nicija gorjela do zore!

Ma nemoj, a tko ce ih to sprijeciti?

evo i tebi jedno lazno obecanje:
SPRIJECICE IH NAROD NA IDUCIM IZBORIMA ......

vec se ponasam kao politicari...slagah, a ne tepnuh...

Tako i mi u Hrvatskoj zivimo od izbora do izbora, ali nema prave alternative. A ako neka naizgled nezavisna opcija pobijedi, ubrzo ih potplate/ucijene i evo ih u poznatim koalicijama. Vrijeme vam je da se trgnete, kolege, inace vam je buducnost - Hrvatska.


Dr. Santini: Užas, Hrvatska je probila plafon!
16.02.2005 | Autor: Glas Istre

Hrvatska se može izvući jedino ako bude kontrolirala svoj monetarni krvotok, a to se može postići za pet minuta – ako želite imati domaću banku, definirajte Finu kao hrvatsku nacionalnu banku i neka država jamči jedino za nju, naglasio je dr. Guste Santini • Ima puno fiktivnog izvoza, kao onog s naftom i cigaretama. Tako se izvozilo u BiH da bi se izbjeglo plaćanje PDV-a, a može se sumnjati i u pranje novca, kaže dr. Željko Lovrinčević.



Dokad ćemo živjeti na dug? Hoće li se, kada i, konačno, na koji način zaustaviti opasna spirala neobuzdane javne potrošnje i gotovo nikakve štednje, nekontrolirane trgovine i slabašne proizvodnje, opće korupcije i posrnulog pravosuđa? Osim što egzistencijalno okupiraju sve poštene građane, posebno one zadužene do grla, ova pitanja pravi su izazov i za nezavisne ekonomske stručnjake.

Je li, dakle, hrvatski inozemni dug od 30,2 milijarde dolara dosegao plafon koji se više ne može tolerirati, kako je to prošlog četvrtka javno upozorio guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski? Da će enormni vanjski dug i dalje rasti, istog je dana mirno ustvrdio analitičar Ekonomskog instituta dr. Željko Lovrinčević, ukazujući da je taj rast moguće zaustaviti jedino manjom potrošnjom države, odnosno štednjom u javnom sektoru i štednjom kućanstava ili pak povećanjem profitabilnosti poduzeća. Dok je za guvernera HNB-a prag tolerancije dodirnut jer aktualni dug predstavlja 80,2 posto bruto domaćeg proizvoda, Lovrinčević tvrdi da taj dug realno iznosi 88 posto, ako se prilikom izračuna udjela duga u BDP-u uzima prosječni, a ne statični tečaj dolara prema kuni.

Dr. Lokin: Vanjski dug nije alarmantan
- Uništava nas siva ekonomija i korupcija. Ima puno fiktivnog izvoza, poput onog s naftom i cigaretama. Tako se izvozilo u Bosnu i Hercegovinu da bi se izbjeglo plaćanje PDV-a, a može se sumnjati i u pranje novca, rekao je za naš list dr. Željko Lovrinčević.
Na našu opasku da se u priči o hrvatskom gospodarstvu, osim poznatih teoretskih dijagnoza, iz godine u godinu povećava tek famozni plafon zaduženosti, dr. Lovrinčević je dodao da je Hrvatska jedina tranzicijska zemlja kojoj kreditni rejting nije porastao u posljednjih sedam godina.

- Čak se i Bugarskoj i Rumunjskoj povećao kreditni rejting. Drugi nas vide malčice drugačije. Jedno je retorika, kad izvana hvale našu zemlju, a drugo je realnost. Kreditni rejting je realni pokazatelj, a tu ne stojimo bajno, nastavlja Lovrinčević.
Prema optimističnijem mišljenju ekonomskog teoretičara dr. Branimira Lokina, vanjski je dug upozoravajući, ali nije alarmantan.

- Nema plafona. Imamo dosta dobro devizno pokriće, Hrvatska je super likvidna, vjerovnici nam vjeruju i zato nam daju kredite. Dug, dakle, nije takav da bi mogao ugroziti trenutnu deviznu likvidnost, od turizma, prodaje nekretnina i raznih portfelja do velikih deviznih pričuva, koje su abnormalno velike za naše potrebe, kaže Lokin.

- Nema, međutim, strukturalnih promjena koje bi jačale izvozni sektor, poglavito sektor materijalne proizvodnje. Moramo prekinuti naglašeni uvoz i zaduženja koja ga financiraju. Naša je bilanca probijena kad smo zaduživanjem počeli financirati javnu infrastrukturu, a budući da će se taj program usporavati, proces zaduženja u tom pravcu možemo kontrolirati, nastavlja Lokin.
Procjenjujući razvoj događanja, kaže da je moguće svesti godišnje neto zaduženje na milijardu i pol dolara, što bi bilo dvostruko manje nego dosad. No, tada bi nedostajalo sedam do osam posto bruto domaćeg proizvoda, zbog čega bi kroz smanjenje investicija nastupila restrikcija, a bio bi pogođen i standard. "To se mora pokrivati ekspanzijom rasta", zaključio je Branimir Lokin, koji smatra da su siva ekonomija i korupcija prateće pojave; nisu uzroci, već posljedice.

"Bitno je da prođu moje četiri godine"
S druge, nimalo optimistične strane, gotovo katastrofično zvuče razmišljanja poznatog ekonomista dr. Gustea Santinija.
- Užas. Hrvatska je prošla plafon. Ušli smo u dužničku krizu. Radi se o tome da je Hrvatska konstitucionalno loše uređena; ima grešku u sistemu. Kako je otkloniti? Prvo dijagnoza, a nje nema bez analize. Postojeća vlast neće reći pravo stanje stvari, već tereti bivšu vlast da bi ostala na čelu države i u budućnosti. To je cik-cak igra, veli Santini.
Tvrdi da je suštinska greška u funkcioniranju ekonomske politike.

- Mi smo destruirali Hrvatsku. Jednostavno, problem je u neoliberalističkom konceptu koji guraju MMF, Svjetska banka i WTO. Riječ je o "kapital" odnosu, ali, ako nemate kapital, imate samo odnose, a te odnose definira onaj tko ima krupni kapital, nastavio je Santini, založivši se za intervencionizam. Ukazavši mu da se uz taj pojam najčešće vežu negativne konotacije, dr. Santini je odgovorio: "Ne znam niti jednu zemlju koja nije posegla za protekcionističkim mjerama. Protekcionizam je izmislio SAD i predsjednik te zemlje s pravom poseže za tim mjerama uvijek kada treba, a to prakticiraju i Japan, Velika Britanija i druge zemlje."

Kazavši da su nam bankarski sustav i trgovina pod nadzorom stranog kapitala, dr. Santini je naglasio da se Hrvatska može izvući jedino ako bude kontrolirala svoj monetarni krvotok, što sada nije slučaj. Pitali smo ga: "Kako?"
- Ako želite imati domaću banku, to možete učiniti za pet minuta. Definirajte Finu kao hrvatsku nacionalnu banku, ukinite ZAP, neka država jamči jedino za nju, a ostale neka su na tržištu. Tako bismo preko noći dobili najveću banku u zemlji. No to sada nije ostvarivo jer takav potez neće dopustiti MMF, a Hrvatska to neće napraviti jer je na djelu spomenuta funkcija kapital odnosa. Po onoj: "Nama je bitno da plovimo, bitno je da prođu moje četiri godine." Nismo definirali društveno vlasništvo kao bogatstvo naših očeva, nego smo si uzeli za pravo da to raspačamo. Stvari su od lošeg prema još lošijem krenule 1998. godine, od uvođenja PDV-a i rebalansa proračuna. Živimo iznad svojih mogućnosti, zaključio je dr. Guste Santini.

Dr. Kalogjera: MMF je optimističan, a mi koji se bavimo realnom ekonomijom smo u - panici
Prof. dr. Dražen Kalogjera ističe da je već deset godina na djelu model koji favorizira uvoz, a ne izvoz; trgovinu, a ne proizvodnju.
- Taj model deset godina potiče deindustrijalizaciju i u sklopu toga možemo funkcionirati dok god nas je spremna financirati međunarodna zajednica i dok imamo što prodavati. Dotad možemo funkcionirati i živjeti na tom dugu. Oko 20 posto stanovništva živi daleko iznad prosjeka, dok je polovica stanovništva na granici siromaštva ili ispod te granice, navodi dr. Kalogjera.
- Tragično je da nema bitnih pomaka u ekonomiji, vlada status quo. Industrijska proizvodnja ne raste. Izvoz raste više od uvoza, ali je zato deficit platne bilance enorman. Živimo iznad mogućnosti, trošimo iznad mogućnosti i nema straha sve dok god nas je netko spreman financirati, kaže pomalo ironično Kalogjera.

- MMF je jako optimističan. Oni kažu da naš vanjski dug nije bog zna što, da nije zabrinjavajući, dok smo mi koji se bavimo realnom ekonomijom - u panici. Izlaz je u radikalnoj promjeni modela, ali na tome se ne radi. Bez realnih pomaka u proizvodnji i uslugama, bez drastičnog izvoza, nećemo stvarati zdrava sredstva za povrat duga, nego ćemo se stalno zaduživati. Osim novog duga, još je tragičnije što ćemo se zaduživati da bismo otplaćivali stari dug. To je zatvoreni krug i vrtimo se u njemu. I sve dok se nalaze izvori za takvu nenormalnu i vrlo lošu politiku, dotad ćemo funkcionirati, nastavlja Kalogjera.
- Od orijentacije Sanaderove Vlade prema izvozu, proizvodnji i poduzetništvu još nema značajnijih pomaka u sferi realne ekonomije. Račan nema pravo govoriti ništa jer nije ništa bitno učinio u četiri godine. Sanader je, pak, shvatio problem, ali ne dovoljno duboko, tvrdi dr. Dražen Kalogjera.

Zoran ANGELESKI

Izvor: Glas Istre http://www.glasistre.hr