PRIMATOLOGIJA

[NIN]

Jedna od najzanimljivijih grana zoologije jer se bavi i nama samima. I nasa vrsta spada u red primata ali ovdje bih se osvrnuo na covjekolike majmune iliti great apes. Naime, postoji distinkcija izmedju majmuna (monkeys) i covjekolikih majmuna (apes). Ove druge karakterise bezrepost, inteligencija, dugo djetinjstvo i gradualno ucenje ("s koljena na koljeno"). U kratkim crtama opisa potonjih primjecujemo slicnost sa nasom vrstom.

U covjekolike majmune ubrajamo cetiri vrste:
Cimpanze,
Gorile,
Orangutane i
Gibone.

Genetski nama najblizi su bonoboi (pan panicus), podvrsta cimpanzi (Pan troglodytes), za njima slijede gorile, orangutani i giboni. Socijalno ustrojstvo cimpanzi je veoma slicno nasem. Hijerarhijska diferencijacija je susti odraz nasoj (ili nasa njihovoj, ja bih rekao).

Evo malo linkova pa nastavimo ako vas zainteresuje:

http://www.janegoodall.org/chimp_central/default.asp
http://www.unep.org/grasp/Resources/index.asp

How should we relate to beings who look into mirrors and see themselves as individuals, who mourn companions and may die of grief, who have a consciousness of 'self?' Don't they deserve to be treated with the same sort of consideration we accord to other highly sensitive beings: ourselves?

- Dr. Jane Goodall

Chimpanzees are intelligent, social beings. Before Dr. Goodall began her landmark study of them in 1960, however, almost nothing was known of their behavior in the wild. Through our studies of chimpanzees, we humans have learned that we are not the only animals who have close family bonds, make and use tools, or engage in warfare against one another. Here at Chimpanzee Central, you too can learn about our closest relatives!

Many aspects of chimpanzee behavior and social relations, emotional expression and needs, and intellectual abilities are similar to humans. There are, in particular, close parallels between the chimpanzee infant and the human child. Both have the capacity for endless romping and play, are highly curious, learn by observation and imitation, and above all, need constant reassurance and attention. For both, affectionate physical contact is essential for healthy development.

Various mental traits once regarded as unique to humans have been convincingly demonstrated in chimpanzees; reasoned thought, abstraction, generalization, symbolic representation, and concept of self. Non-verbal communications include hugs, kisses, pats on the back, and tickling. Many of their emotions, such as joy and sadness, fear and despair, are similar to or the same as our own. The longer-term studies of chimpanzee behavior in the field (at Gombe and Mahale Mountains national parks in Tanzania; Budongo Forest and Kabale Forest in Uganda; Tai Forest in Cote d'Ivoire; and forests in Guinea) along with other shorter studies in the wild and a number of studies in captivity, have taught us not only a great deal about the chimpanzee's place in nature, but our own, as well.

Once we admit that we are not the only beings with personality, reasoned thought, and above all, the ability to feel and express emotions such as joy, despair and empathy, then we develop a new respect for chimpanzees. The line between human and other non-human beings, once thought so sharp, becomes blurred. This forces us to a new respect also for the other amazing animal beings with whom we share the planet.

The latest twist in the debate over how much DNA separates humans from chimpanzees suggests we are so closely related that chimps should not only be part of the same taxonomic family, but also the same genus.

http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn3744



Pozdrav...

[Shoshana]

Hehe, ovo me podsjeti, naletjeh nedavno na mali interaktivni test - takmici se protiv Ai - ko brze broji ... Cak i kada oduzmem sebi vrijeme potrebno da misem na ekranu 'uganjam' dobar odgovor, cini mi se Ai me sije sve u sesnaest

Odo da potrazim test pa cu postaviti

[Shoshana]

Evo ga,

http://discoverychannel.ca/interactives ... esday.html

pogledajte dole na 'Ai the counting chimp'. Prvo pogledajte video, a onda se mozete takmiciti sa Ai

Evo i link za Ai-nu web stranicu
http://www.pri.kyoto-u.ac.jp/ai/index-E.htm

[NIN]

Usput, japanski primatolozi su, ako ne najjaci, onda u samom vrhu. Najvise su radili sa makaka majmunima, tj. kapucinima i utvrdili su da imaju nevjerovatne sposobnosti ucenja i prenosenja znanja sa starijih na mladje iako spadaju u nize majmune.

Pozdrav...

[NIN]

Evo ga,

http://discoverychannel.ca/interactives ... esday.html

pogledajte dole na 'Ai the counting chimp'. Prvo pogledajte video, a onda se mozete takmiciti sa Ai

Evo i link za Ai-nu web stranicu
http://www.pri.kyoto-u.ac.jp/ai/index-E.htm

Ovaj ti je extra!

Nisam znao za Ai-ja ali sam vidjao slicne "genijalce" i njihove sposobnosti. Gledao sam jednu emisiju o par cimpanzi koji su naucili da sklapaju recenice na slican nacin. Kada nesto hoce jednostavno napise i dobije!

Kada bi se ovakva istrazivanja mogla vise popularizovati, hmmm...

Pozdrav...

[NIN]

Cimpanze u zatocenistvu (boljem ZOO) imaju specifican habitat. Naime, njihovo prebilaliste je izolirano vodenim kanalom jer cimpanze ne znaju plivati i veoma su anksiozni po pitanju vode. Ponekad se desava da jedan od individua padne u kanal i utopi se. Nije mali broj slucajeva kada pripadnici grupe priskacu u pomoc utopljeniku i spasavaju ga sigurne smrti. Postoje svjedocenja da kada mladunce padne u vodu stariji pripadnik grupe skoci za njim u pomoc nakon cega se utopi a mladunce biva spaseno.

To nam eksplicitno govori da nismo jedine ziivotinje sa altruistickim nagonima, mada vrlo cesto volimo praviti distinkciju sa zivotinjskim carstvom. Jedina neurofizioloska razlika izmedju covjeka i cimpanze je to da mi imamo veci volumen neokorteksa sto nam daje neosporiv intelekt kao neprocjenjivu alatku. Nema sumnje da cimpanze imaju iste i slicne emocije kao njihovi napredniji genetski rodjaci, ljudi. Postoji niz istrazivanja koje potvrdjuju njihovu sposobnost da vole, da se raduju i da iskazuju radost i uzbudjenje kroz niz nama poznatih gestikulacija kao sto su grljenje, ljubljenje, tapsanje, ples, artikulativna ekspresija, itd. Naravno, tu su i tuga, plac (bez suza), ljubomora, pohlepa, zavist, i naravno, nama najmilija, agresija. Jedina razika sa nasom vrstom je to sto je njihova agresija vecim dijelom benigna dok smo mi osposobili i vrlo "lijepo" uklopili malignu agresiju u socijalni sklop.

Da ne bude zabune, i u njihovoj vrsti su jasno ustanovljeni rat i srodne aktivnosti, vecinom vezane uz teritoriju. Odcjepljenje manjeg dijela grupe iz primarne u zasebnu komunicu (hrana, habitat, parenje), izaziva najzesce sukobe u kojima se jasno vidi slicnost sa nasim ratovima izmedju bliskih nacionalnih grupacija (!). Oni imaju jasno establirane teritorije na cijim granicama patroliraju za to odredjeni pripadnici grupe. S vremena na vrijeme, ako se jedna grupa osjeca jakom, napadaju susjedne grupacije s ciljem otimanja dobara, agresivnih poriva adolescenata radi dokazivanja, parenja (genetski drift) ili jednostavno da se pokaze ko je najjaci u "regiji".
Pozdrav...

[NIN]

Bonobo Project
conducted by Gottfried Hohmann




Bonobos show a suite of traits that are unusual for non-human primates in general and separate them from their closest relative, the common chimpanzee. In the absence of close kinship, adult females associate, affiliate and cooperate. Males develop long-lasting ties to their mothers and, in striving for social status, depend on support from their mothers. In spite of close kinship, social relations between male group members are neutral and coalitions are absent. Although sexual-dimorphism in body mass and canine size is male biased, females and males are equally dominant. Some of these traits are seen as a result of low food competition due to favourable patterns of resource distribution; other traits, such as the lack of male bonding, probably require different explanations.

In light of these fascinating behavioural patterns, the central question of the research of our group is to identify the forces that shape bonobo behaviour. An important component of our research is to incorporate ecological variation. Thus, following eight years of field research at the site of Lomako, we established a new study site at LuiKotal, located in the southern sector of Salonga National Park, Democratic Republic of Congo. Unlike other long-term field sites, LuiKotal is characterized by a mosaic of lowland forest and patches of grassland. Together with a more pronounced seasonality in climate, the site therefore offers new perspectives of the ecology of bonobos.



http://www.eva.mpg.de/primat/

Pozdrav...

[NIN]

AP Photo/Iowa State University

Čimpanze love kopljima

U naučnom časopisu Current Biology objavljena je studija o senagalskim čimpanzama koji koriste drvena koplja kako bi lovili manje primate.
Istrazivači su pismeno dokumentovali 22 slučaja u kojim čimpanze prave i koriste oruđa za lov. Napisano je kako zubima "zašilje" komad drveta koja zabijaju u grane i šupljine u drvetu kako bi proboli manju životinju.
Autori studije, Jill Pruetz i Paco Bertolani, rekli su kako ova otkrića mogu imati implikacija na evoluciju čovjeka. Ovo je prvi put da je primijećeno kako čimpanze love druge životinje oruđima koja su sami napravili.
Promatranja su obaveljena u senegalu od marta 2005. do jula 2006. godine. Nažalost ova saznanja nisu dokumentovana ni fotografijama ni filmom.



Feb. 23, 2007 — Researchers have witnessed a chimpanzee skewering a lemur-like creature for supper, but it's unclear whether the spectacle was a bit of luck or an indication that chimps have a more advanced ability to hunt than was thought.
A team led by Iowa State University anthropology professor Jill Pruetz witnessed the spearing of a bushbaby in Fongoli, Senegal, during an observation of chimpanzees from March 2005 to July 2006. In a study being released Thursday in the online version of the journal Current Biology, Pruetz documents 22 cases of chimps using spear-like tools to hunt bushbabies — a small primate that lives in hollow branches or tree trunks.
"It's not uncommon to have chimps use tools. But to use them in the context of hunting" is nearly unheard of, she said.
Pruetz said the practice is most common among adolescent females, ages 10 to 13, which must compete against physically superior males.
"It's a way of accessing protein or meat that is a creative solution to this problem," she said.
Pruetz said the chimpanzees stripped leaves from tree branches and modified the tip with their incisors, "effectively making a point." Then the chimpanzees jabbed the tool into a cavity to snag a bushbaby.
Her Iowa State graduate students continue to observe other emerging patterns among chimpanzees in Senegal.
"In a million years I never would've predicted that I would've seen (hunting)," she said. "I'm going to plug along and see what unfolds."
Only once did researchers observe a chimpanzee extracting a bushbaby by using a spear, and that has some scientists questioning whether the chimp was actually hunting.
Chimpanzees commonly use sticks to fish for food, such as termites, said Ian Gilby, a postdoctoral fellow who studies chimpanzee hunting at Harvard University.
"You frequently see chimps sticking sticks into holes or trees, so they can make the hole bigger so they can put their arm in," said Gilby, who hadn't read the study.

http://dsc.discovery.com/news/2007/02/2 ... 06-ak-0001

Pozdrav...

[NIN]

Malo zanimljivih fotki:


Reach Around


Wince

© Jill Greenberg

Pozdrav...

[bc_chupo]

cimpanze love kopljima

http://www.sarajevo-x.com/clanak/070223060

[digger]

Odlicna tema i materijal!

Samo da dodam: posto sam uvijek imao macke ili pse, onda samnaravno promatrao pa i testirao. Nazalost, mi malo razumijemo zivotinje; siguran sam da moj 'Beau' zna bolje mene nego ja njega. Naravno, kada mu udarim tepanje, on nema veze nego ceka samo na poznate rijeci... Ali vidim da bih i ja—uz stalnu vjezbu—mogao da bolje komuniciram s njim!

[Fair Life]

.

[Hierarchia]

Lijepe slike, Fair Life. Ja sam jednom prilikom gledala kako majmuni ganjaju neko voce koje je plutalo po povrsini vode. Odlome suhi stap i kace voce njime, privlaceci ga sebi. Takodjer je fascinantno kako kontaju da se "zid ne treba preskociti nego obici", u razlicitim svakodnevnim situacijama. Na programu "Animal Planet" dugo je isao serijal o majmunima "Monkey Business".

[Hierarchia]

Jane Goodall - zaštitnica majmuna.

[Fair Life]

Jane Goodall - zaštitnica majmuna.

Sa uzivancijom sam pratio serijal o njoj i njezinoj brizi o cimpanzama.

[Hierarchia]

Jane Goodall - zaštitnica majmuna.

Sa uzivancijom sam pratio serijal o njoj i njezinoj brizi o cimpanzama.

Da, cijeli zivot je posvetila tome. Takvi ljudi zaista uvijek iznova fasciniraju.

[Hierarchia]

Dian Fossey
January 16, 1932 – December 26, 1985)






http://www.gorillafund.org/

Hvala, Nancy. Ona je posmatrala gorile, i mnogo,mnogo ih je voljela. Nisam se mogla sjetiti njenog imena, ali kosa i zagrljaj s gorijem je mitski.

[Hierarchia]

Jeste. Ja sam uvijek mislila da se ona zvala Helen. Evo nadjoh s nogu ovaj clanak o njoj.



Gorile u magli

Kad shvatite vrijednost života, manje se opterećujete prošlošću i koncentrirate se na očuvanje budućnosti«, zadnje je što je Dian Fossey zapisala u svoj dnevnik.

Zoologinja Dian Fossey, koja je svijet upoznala sa životom planinskih gorila, prije 20 je godina pronađena mrtva u svojoj kolibi na planini Virunga, u provinciji Ruhengeri u Ruandi. Okolnosti njezine smrti ni danas nisu potpuno razjašnjene, a pretpostavlja se da su je, zbog njezina rada na očuvanju i zaštiti planinskih gorila, ubili krivolovci koji su ubirali golem novac od prodaje gorila kolekcionarima diljem svijeta. Najnovija saznanja govore da je ubojstvo Dian Fossey naručio tadašnji guverner provincije Ruhengeri, Protais Zigiranyirazo. Pretpostavlja se, naime, da ga je namjeravala javno razotkriti kao najodgovornijeg za krijumčarenje životinja i zlata iz Ruande. Zigiranyirazo je 2001. uhićen u Belgiji zbog sudjelovanja u genocidu koji se u Ruandi dogodio 1994.
Dian Fossey rođena je 1932. godine u Fairfaxu u Kaliforniji. Zanimljivo je da joj roditelji u djetinjstvu nisu dopuštali da ima kućne ljubimce. Nakon što je 1954. završila koledž zaposlila se u bolnici kao terapeut. Prekretnica u njezinu životu bio je posjet Africi 1963. godine. Tamo je srela poznatog paleontologa dr. Louisa Leakeya, koji je istraživao porijeklo ljudske vrste, i vidjela prvog planinskog gorilu. Inspirirana Leakeyevim radom, odlučila se u cijelosti posvetiti istraživanju života planinskih gorila.
Svoja je istraživanja počela 1966. godine u Kongu. Godinu dana poslije kongoanski su je vojnici uhitili i zatvorili. Fosseyeva je uspjela pobjeći u Ruandu, gdje je na planini Virunga, bez dozvole tamošnjih vlasti, organizirala kamp Karisoke.
Bez ikakva prethodna iskustva o životu u divljini, Fosseyeva je svakodnevno provodila sate i sate promatrajući planinske gorile i pokušavajući ih priviknuti na svoju nazočnost. Nakon cjelodnevna traganja po hladnim, maglovitim i vlažnim predjelima Virunge, na visinama i do četiri tisuće metara, uvečer je marljivo zapisivala svoja saznanja o životu gorila. Zadobivši povjerenje skupina gorila koje je proučavala, svijetu je otkrila dotad nepoznate aspekte njihova ponašanja i života, a zaslužna je za rušenje mnogih predrasuda o paklenim bićima polu-ljudima, polu-zvijerima, kako su prijašnji istraživači opisivali planinskog gorilu.
Kada je 1973. godine mužjaka kojemu je dala ime Digit (palac), i kojem je bila posebno privržena, pronašla ubijenog, objavila je opći rat krivolovcima. Njezin nekonvencionalan i agresivan način borbe za zaštitu tih životinja – osnovala je patrole koje su uništavale zamke, a po planini je hodala s pištoljem – doveo ju je na naslovnicu »National Geographica«. Taj je list u kamp Karisoke poslao fotografa Boba Campbella, a njegove su fotografije Dian Fossey i gorila obišle svijet. Pretpostavlja se da su Campbell i Dian bili u ljubavnoj vezi.
Do 1979. na sebe je navukla bijes krivolovaca i lokalnih korumpiranih službenika, te su se suradnici počeli pribojavati za njezin život. Nagovorili su je da na neko vrijeme napusti kamp i posveti se doktoratu. Godine 1980. je doktorirala zoologiju na Cambridgeu, a potom je napisala i knjigu o svojim istraživanjima »Gorile u magli«, prema kojoj je poslije snimljen i film sa Sigourney Weaver, koja je tumačila Dian Fossey. U međuvremenu je osnovala i »Digit Fond« za prikupljanje novca za financiranje istraživanja i zaštite planinskih gorila, koji je 1992. preimenovan u »Dian Fossey Gorilla Fond«.
No nije mogla dugo bez svojih gorila. Ubrzo nakon što je dovršila knjigu vratila se u svoj planinski kamp i nastavila s borbom za zaštitu i očuvanje tih životinja. Pronađena je ubijena u svojoj kolibi 27. prosinca 1985. godine. Zadnje riječi koje je zapisala u svoj dnevnik bile su: »Kada shvatite vrijednost života, manje se opterećujete prošlošću i koncentrirate se na očuvanje budućnosti«.
Tomislav Bradić

[Hierarchia]

Jeste. Ja sam uvijek mislila da se ona zvala Helen.

I ja sam mislila da se zove Helen


Našla sam je preko filma Gorillas in the mist


A znak ...... ne primjetih dok ovaj ne reče......

Onda je bila neka Helen bitna u vezi sa zivotinjama?

Kad spomenu "Gorile u magli"...

Snimio sam je u čoporu gorila,
bila je prava blagodet.
Pješačili smo već stotinama milja
kroz ovaj napušteni svijet.
Pitao sam: "Je li sve uredu?
Jesu li ove gorile OK?"
Onaj što je najveći ima dlaku sijedu,
muklo se iskezi, izvadi sprej.

Hej, hej
mojne u oči sprej
mojne u oči!

"Vratimo se odakle smo došli",
rekla si i nastavila put.
Nestala si u sjenama krošnji,
ni ja nisam bio lud.

Otiš'o sam kući na kupovni puter,
u glavi mi se vrtilo.
Nisam više mog'o gledat u kompjuter
pa sam se u šumu vratio.
Čekala je ispred čopora gorila,
izgledala je prekrasno.
Kako izgledat' super sa stotinu kila?
Gorile ne jedu premasno.

Hej, hej
mojne u oči sprej
mojne u oči!

"Vratimo se odakle smo došli",
rekla si i nastavila put.
Nestala si u sjenama krošnji,
ni ja nisam bio lud.

Vratimo se odakle smo došli
čisti ozon disat ćemo svi.
Neće više postojati gosti
svi smo domaći.

Nikad majka zemlja manja nije bila,
al' ničija nije do zore gorila.
MMF, ti si bog
ma ti si šef.
MMF, pusti blef
otvori sef.

[Hierarchia]

Čimpanze

Nije li fascinantno koliko su nam ove životinje slične?!
Naši najbliži srodnici se genetski podudaraju s nama čak 99,4 posto.
Baš kao i mi, uzbuđuju se, oduševljavaju, boje, zijevaju... toliko da se pitamo što uopće rade u šumi?! I koliko znamo o njima? Evo osnovnih informacija:

1. Čimpanze žive u zapadnim i središnjim dijelovima Afrike.

2. Osim u tropskim šumama i savanama, čimpanze žive i u planinskim šumama.

3. Čimpanze žive u velikim zajednicama, no članovi se udružuju u manje grupe od oko 12 članova.

4. Iako ih je početkom 20. stoljeća bilo nekoliko milijuna, danas čimpanza ima svega 200.000.

5. Čimpanze se prvenstveno hrane zrelim voćem.

6. Čimpanze ulaze u spolnu zrelost između 7. i 9. godine.

7. Čimpanze su spolno aktivne cijele godine.

8. Ženka čimpanze, koja rađa poslije svoje trinaeste, obično rađa jedno mlado.

9. Beba čimpanza uz majku ostaje čak i do svoje desete godine.

10. Čimpanze koriste oruđe, poput grana i kamenja, za borbu i dolazak do hrane.

TUŽNI DIO PRIČE

Čimpanze, najbliži čovjekovi rođaci, najinteligentniji primati, mogle bi izumrijeti za pedesetak godina jer ih love zbog mesa, a ugrožavaju ih i bolesti te nestanak šuma. Najugroženija je podvrsta čimpanze Pan troglodytes vellerosus. Najčešće su u Nigeriji, ostalo ih je još samo osam tisuća, a mogle bi nestati u iduća dva desetljeća, poručeno je istraživanjem predstavljenim na konferenciji Saveza za zaštitu afričkih čimpanza (PASA) u Johannesburgu. U studiji je na temelju rasta broja siročadi čimpanzi koja dolazi na skrb PASA-e, izračunato smanjenje broja čimpanza u divljini i otkriven je dramatičan porast broja mladih čimpanza koje ostaju bez roditelja. Studija procjenjuje da je na svako siroče koje stigne do PASA-e ubijeno deset čimpanza u divljini. Prema toj procjeni, podvrsta vellerosus izumrijet će u idućih 17 do 23 godine. Druge tri podvrste čimpanze imaju nešto bolje izglede, ali ovim tempom nestajanja i one će izumrijeti za 41 do 53 godine.

Čimpanze bi dakle, općenito rečeno, mogle izumrijeti za 50 godina... Treba se naći oči u oči s tim životinjama, podijeliti par dodira i dobro osjetiti njihov pogled koji probada duboko. Nevjerovatno inteligentne životinje koje je (citiramo neke izjave) "jedna druga životinja (čovjek)" desetljećima koristila za zabavu, zgrtanje love, hranu (u Africi), zatim razna istraživanja i pokuse. To znači da bi naša djeca mogla pokazivati slike svojim unucima gdje su se slikali sa životinjskom vrstom koja vise ne postoji. Ova slika je nastala u prihvatilištu za majmune u kome ima 30-ak primjeraka nekih 15-ak vrsta. Kad su dovoljno stari i jaki, puštaju ih natrag u prirodu. Prihvatilište se nalazi kod gradića Limbe u Kamerunu. Aktivisti prihvatilišta "P.A.S.A" kupe male majmune po prirodi koji su ostali bez roditelja kao i one koji su zaplijenjeni od švercera ili one koji su ranjeni. Nevjerovatno da u Kamerunu, gdje i ljudski život jako malo znači, ipak grupica entuzijasta pokrene ovakvo nešto. "Za svaku pohvalu, ali da to ne bude ipak samo jedna kap koja će brzo prešusiti na vatri ljudske gluposti..." - rekli su mnogi pobornici stava da je Zemlja Dom i živtinjama, a ne samo ljudima.

GLE SAD OVO!

... Da nešto u toj vražjoj Kibale šumi u kojoj živi više od 335 vrsta ptica, 250 različitih leptira i 1470 čimpanzi događa naslutili smo kada smo na internetu pročitali sljedeće naslove: "Teror majmuna" - (East African), "'Killer Chimps" (studija Uganda Wildlife Authority),"'Beštije koje jedu bebe"...

Pa nije ni čudo da su životinje ubrzo stekle nadimke tipa Sadam i Mobutu. Scenarij prema kojem čimpanze ubijaju malu djecu je manje više isti: dok roditelji rade na polju, čimpanze odvlače djecu na svoj teritorij i započinju komadanje ekstremiteta. Ukoliko lokalno stanovništvo na vrijeme otkrije da je dijete nestalo, možda i ne završi u želucu čimpanze. Na taj način do sada je u Kongu, Ugandi i Tanzaniji stradalo najmanje osmero djece, a dvadesetak njih je ranjeno ili trajno osakaćeno.

Antropolog s Harvarda, Richard Wrangham pokušava razriješiti misterij u svojoj knjizi 'Brat majmun' postavljajući pregršt pitanja: "Ako baš želi protjerati neprijatelja zašto ga jednostavno ne potjera, umjesto da ga siluje, muči, komada? I zašto, na kraju krajeva, iste uzorke ponašanja prepoznajemo i kod nas?"

Jedna od onih koja je stala u obranu čimpanzi i koja ima neki odgovor je glasnogovornica ugandske udruge UWA koja tvrdi da su se "krvoločne čimpanze" zasigurno negdje napile - najvjerojatnije "bananskog piva" koje se proizvodi u okolnim selima. Uostalom, čovjek je prvi započeo ovaj rat protiv primata; čimpanze samo uzvraćaju udarac.

SRETNI KAO U PRIRODI??

Za životinje koje su u prirodi (u divljini) ugrožene zatočeništvo može biti jedini način da se čitava vrsta spasi od izumiranja. Ipak, nije svejedno hoće li životinje živjeti u malom kavezu ili će im novi dom biti umjetno sagrađeno stanište, u mnogočemu nalik njihovom prirodnom domu.

U modernim zoološkim vrtovima bogatih zemalja (HR?) životinje danas ne žive u malim kavezima, nego u ogromnim prostorijama veličine manje šume ili na velikim otvorenim prostorima.

Tu skupa žive ptice, majmuni i životinjske vrste koje se u prirodi ne napadaju, a u okolici rastu sve one biljke kojima su životinje okružene i u divljini. Vlaga i temperatura, dakle svi klimatski uvjeti, umjetno se održavaju i skoro su isti kao u prirodnim uvjetima. Na tako velikom i sigurnom prostoru životinje mogu biti sretne gotovo kao i u divljini, a tu su i zaštićene od ljudi, neprijatelja i prirodnih opasnosti.
Sretne? čimpanze s fotografije, mama i nedavno rođena beba, uživaju u novom, modernom i ugodnom staništu koje su za čimpanze sagradili u ZOO vrtu u Barceloni (Španjolska). Znanstvenici tvrde da je stanište toliko dobro napravljeno da će se u njemu čimpanze ponašati gotovo isto kao u divljini, te da će se sva ponašanja zapažena kod zatočenih životinja u ovom staništu smanjiti koliko je moguće.

ČIMPANZE PRIPADAJU ISTOM RODU KAO I LJUDI


Čimpanze i ljudi imaju zajedničkog pretka od kojeg su potekli prije pet do šest milijuna godina, zbog čega bi obje vrste trebalo svrstati u rod homo, tvrde istraživači u genetičkoj studiji koja je objavljena u Sjedinjenim Državama. Znanstvenici misle da su se čovjek i čimpanza razvili iz zajedničkog pretka koji je prethodno postao od gorile prije šest do sedam milijuna godina.
Sve dosad su ljudi (fosili i današnji čovjek) bili jedini članovi porodice hominida i roda homo, dok su čimpanze, gorile i drugi veliki majmuni pripadali drugoj kategoriji.
No, istraživač Morris Goodman i njegovi suradnici provjerili su valjanost te klasifikacije usporedivši 97 ljudskih gena s genima drugih pet vrsta: čimpanza, gorila, orangutana, euroazijskih majmuna i miševa. Znanstvenici su se oslonili na genetske promjene koje su utjecale na proizvodnju proteina kako bi načinili evolucijsko stablo, čime je utvrđen stupanj srodnosti između šest vrsta i zaključili su da su čimpanza i čovjek genetski slični 99,4 posto.
Gorile dolaze na treće mjesto, a iza njih orangutani i majmuni. Svi su primati genetski vrlo različiti od miševa koji su bili samo kontrolna skupina. Istraživači iz medicinske škole na sveučilištu Wayne u Michiganu zaključili su da svi veliki majmuni moraju pripadati porodici hominida te da ljudi i čimpanze čine rod homo. Istraživanje je objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences od 20. svibnja.

Kako je ono išlo na početku članka? Baš kao i mi, uzbuđuju se, oduševljavaju, boje se, zijevaju, pa dodajmo, najduže odgajaju potomstvo, prepoznaju se u ogledalu, formiraju se u škvadre, komuniciraju zvukovima i pokretima, međusobno zaposjednu svađe i prepirke, imitiraju nas ljude (naravno oni koji vide čovjeka), domesticirani će vam rado pomoći oko kućanskih poslova (rezanje povrća, priprema doručka)... Jesu li baš oni ti koji bi mogli biti naši zaista sretni kućni ljubimci? Teško pitanje, još teži odgovor. Nije zajamčeno.

Za čitatelje koje zanimaju naši prvi rođaci-životinje, preporučamo dvije knjige autora Frans de Waala:
Frans de Waal

"Chimpanzee Politics: Power and sex among apes"
(najbolja knjiga o "razmišljanju" čimpanza)
"Peacemaking among primates"
(najbolja knjiga o prirodi konflikta među primatima)
Čimpanza - kućni ljubimac?



Za 60.000 eura možete kupiti jaako dobar auto, 10-metarsku jahtu, stan u Zagrebu, vikendicu... ili ... majmuna čimpanzu!
Najbliži čovjekov rođak može vam biti drag prijatelj ako se s njime igrate, natječete ili razgovarate. Izuzetno je inteligentan i može vam pomoći u jednostavnim kućnim poslovima poput guljenja povrća za pripremu ručka. Prirodno nastanjuje zapadnu i središnju Afriku i ugrožena je vrsta, a želite li s njime putovati, spremite se za komplikacije jer je držanje čimpanzi u nekim zemljama zabranjeno.


(preuzeto sa: lilalo)

[NIN]

Ooooooo, pa gdje ste vi do sad'?

Haj', bas mi je drago da ima interesanata i u ovoj domeni mada sam mislio drugacije.

Preporuka:


In the Shadow of Man, Jane Goodall

Pozdrav...

[Anka]

Sjajna tema NIN

Going ape
Na Animal planet, svakog ponedeljka u 21h ide emisija Going ape (ciklus od ne znam koliko epizoda) o šimpanzama i gorilama u Africi.
Emisija se bavi problemom ugroženih primata u Kamerunu. Tamo je grupa velikih entuzijasta formirala rehabilitacioni centar za bebe gorile i šimpanze čije roditelje su ubili lovci (tamo se jede njihovo meso...). Siročići koji su spašeni iz ruku švercera, donose se u ovaj centar koji vodi Rachel Hogan,mlada žena koja je tamo otišla na 6 meseci, a po svemu sudeći, ostaće tamo.
Centar se nalazi u Mefou nacionalnom parku, ima 1044 hektara šume,sa 8 ograđenih područja gde su smeštene gorile,šimpanze,babuni.
Park je otvoren za posetioce, postoje organizovane posete školske dece, jer je važno da taj najmlađi naraštaj vidi i zavoli primate da ih kasnije ne bi ubijali i jeli.
Inače,gledajući ovu seriju,shvatila sam da su nam po emotivnosti bliže gorile, one su mnogo osetljivije od šimpanzi.
Imam jednog miljenika, mala gorila, dali su mu ime Šuvaj, njega su spasili nakon što su lovci ubili celu grupu, jadničak,bio je izrešetan mecima i imao je povredu glave. Svima preporučujem ovu seriju.
Sajt, Cameroon wildlife aid fund
http://www.cwaf.org/

Takođe,gledala sam emisiju o šimpanzama koje su korišćene u eksperimentima...ono je strašno...šta su sve u stanju ljudi da rade....

[Fair Life]

Da, cijeli zivot je posvetila tome. Takvi ljudi zaista uvijek iznova fasciniraju.

Cijeli zivot. Znam.



Ja se ne stidim svojih "predaka".

[Ahmmed]

Sjajna tema NIN

Going ape
Na Animal planet, svakog ponedeljka u 21h ide emisija Going ape (ciklus od ne znam koliko epizoda) o šimpanzama i gorilama u Africi.
Emisija se bavi problemom ugroženih primata u Kamerunu. Tamo je grupa velikih entuzijasta formirala rehabilitacioni centar za bebe gorile i šimpanze čije roditelje su ubili lovci (tamo se jede njihovo meso...). Siročići koji su spašeni iz ruku švercera, donose se u ovaj centar koji vodi Rachel Hogan,mlada žena koja je tamo otišla na 6 meseci, a po svemu sudeći, ostaće tamo.
Centar se nalazi u Mefou nacionalnom parku, ima 1044 hektara šume,sa 8 ograđenih područja gde su smeštene gorile,šimpanze,babuni.
Park je otvoren za posetioce, postoje organizovane posete školske dece, jer je važno da taj najmlađi naraštaj vidi i zavoli primate da ih kasnije ne bi ubijali i jeli.
Inače,gledajući ovu seriju,shvatila sam da su nam po emotivnosti bliže gorile, one su mnogo osetljivije od šimpanzi.
Imam jednog miljenika, mala gorila, dali su mu ime Šuvaj, njega su spasili nakon što su lovci ubili celu grupu, jadničak,bio je izrešetan mecima i imao je povredu glave. Svima preporučujem ovu seriju.
Sajt, Cameroon wildlife aid fund
http://www.cwaf.org/

Takođe,gledala sam emisiju o šimpanzama koje su korišćene u eksperimentima...ono je strašno...šta su sve u stanju ljudi da rade....

Jest da nije tema večerašnje emisije.... ali,nevjerovatno je šta su sve u stanju ljudi da urade....ljudima....

[Fair Life]

Sretna obitelj


Jeremy Griffith with Dr Susanne Abildgaard and common chimp
at Jane Goodall's Chimpanzee Rehabilitation Centre in Burundi