DESET puta više državi!
Cijene mnogih osnovnih proizvoda u susjedstvu i zemljama EU skoro su iste kao u BiH, dok su neke više za 20 do 40 odsto. Ali, za prosječnu platu Šveđanin može kupiti 1.250 litara ulja, dok prosječan Bosanac može kupiti tek 180 litara!
Građani Bosne i Hercegovine u odnosu na svoj standard plaćaju najskuplju hranu u Evropi. Dok cijene ionako preskupih prehrambenih proizvoda svakodnevno skaču kao lude, političari nas uvjeravaju da su cijene hrane u Hrvatskoj, Sloveniji ili Švedskoj više nego u BiH i da se u tim zemljama mnogo teže živi. Istražili smo, i naši političari su zaista u pravu: cijene osnovnih prehrambenih artikala jesu više za 20 do 40 odsto dok je hljeb negdje i dvostruko skuplji. Ali, političari ne spominju druge činjenice: prosječna plata u Hrvatskoj je više nego dvostruko veća od prosječne plate u BiH, u Sloveniji je prosječna plata trostruko veća, dok je prosječna plata u Švedskoj veća čak deset puta!
Iako brojni političari u pauzama između otvaranja nekoliko kilometara puta ili postavljanja kamena temeljca za naplatne kućice tješe narod BiH da su i drugdje u svijetu na snazi poskupljenja i da BiH po tome nije iznimka, situacija ipak nije baš takva uzmu li se u obzir standard tih zemalja i prosječne mjesečne plate.
Bacite li ovlaš pogled na cijene u trgovinama u Hrvatskoj, Sloveniji ili pak Švedskoj, vidjet ćete da su cijene mnogih osnovnih proizvoda skoro iste kao u BiH, dok su neke više za 20 do 40 odsto. S druge strane, prosječna plata u Hrvatskoj je 650 eura, što je dvostruko više od plate u BiH koja zvanično iznosi oko 275 eura, u Sloveniji je prosječna plata 800 eura a u Švedskoj oko 2.600 eura.
Švedska: Sve džaba
Krenut ćemo s najjačim. Tako, recimo, u Švedskoj litar ulja košta 20 kruna, što je oko dva eura ili četiri marke. Prosječna mjesečna plata je 24.300 kruna, što je 2.587 eura ili oko pet hiljada maraka. Znači, za prosječnu platu Šveđanin može kupiti 1.250 litara ulja, dok Bosanac za svoju prosječnu platu može kupiti oko 180 litara. Na platu se u Švedskoj plaća 30 odsto poreza, ali građani Švedske, za razliku od Bosanaca i Hercegovaca, vrlo dobro znaju gdje on ide.
- Taj porez pokriva knjige za osnovnu školu i gimnaziju koji su također besplatni a besplatan je i fakultet s tim da se plaćaju samo knjige i stan ukoliko neko studira dalje od kuće. Zato većina uzima studentske kredite koje kasnije vraćaju četiri odsto svake godine, ali samo ako su zaposleni. Besplatne su i bolnice i starački domovi. Znači, jeste da je porez visok, ali većini ljudi, posebno onima koji ne zarađuju puno, sve bi bilo skuplje da je sve pomenuto privatno – kaže nam Kristina Bušić koja je porijeklom iz Hrvatske ali živi i radi u Švedskoj gdje su i njeni roditelji još od ranih 70-ih.
Što se ostalih cijena tiče, kilogram brašna u Švedskoj je oko jedne marke, kvalitetnijeg šećera oko dvije, so je 1,40 KM, litar mlijeka 1,45 KM, 500 grama margarina je 3,4 KM...
Slovenija: Ulje tri marke
Što se Slovenije, prve ex-yu zemlje koja je ušla u EU tiče, tamo su cijene prehrambenih artikala mnogo niže nego u Švedskoj, iste ili blago više nego u BiH, a prosječna plata je trostruko veća i iznosi oko 1.600 KM. Nedavno su u Ljubljani održani protesti na kojima su radinci tražili da se ona poveća za 3,5 odsto. Tako za litar Zvijezda ulja Slovenci plaćaju 1,58 eura ili oko tri marke, a pakovanje od dva litra Floriol ulja 2,94 eura ili oko šest maraka. Kilogram pšeničnog brašna je od 57 do 69 eurocenti (1,10 do 1,40 KM), običnog šećera u prahu od 62 do 83 centa (1,20 do 1,60), kilogram soli je oko 50 centi (marka), litar mlijeka košta od 60 do 77 centi (1,20 do 1,60) a tost hljeb od 500 grama košta 75 centi (1,50KM). Iako nije osnovni artikal, možemo spomenuti da je, naprimjer, 500 g Poli salame u Sloveniji 2,33 eura (oko 4,60 KM) za razliku od naših trgovina gdje se ne može naći ispod 6,50 KM.
Hrvatska: Duplo veća plata
Naši prvi susjedi koji su Sporazum o pridruživanju potpisali još 2001. i koji bi u EU trebali ući 2009., također povoljnije kupuju osnovne namirnice, uzme li se u obzir da imaju više nego dvostruko veću prosječnu platu, s tim da je zanimljivije da im je skuplje nego u Sloveniji. Hrvati u supermarketima litar mlijeka plaćaju od 6,30 do 6,49 kuna (1,65 do 1,70 - po kursu 3,8 kn za 1KM) dok im je hljeb u trgovinama ipak znatno skuplji: bijeli domaći hljeb od pola kilograma košta oko 5,60 kn (1,40), kilogram brašna košta od 4,29 do 5,49 kn (1,10 KM do 1,40 KM), litar ulja je 14,90 kn (3,9 KM) a kilogram soli 2,79 kn (70 feninga).
Standardna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu, kakva bi trebala biti prema evropskim standardima, iznosila je 1.290 maraka u oktobru ove godine u BiH, što je za 170 KM više u odnosu na oktobar 2006. S obzirom da u BiH malo ko može izdvojiti toliko novca, kod nas postoji realna potrošačka korpa koja je siromašnija za 20 artikala i za oktobar ove godine koštala je 422 KM, što je za 39 KM skuplje od prošlogodišnje oktobarske. Dakle, deset posto više.
- Iako ovo poskupljenje možda ovako ne izgleda veliko, ono je itekako prisutno. Ljudi su iz upotrebe izbacili mnoge artikle ili su pak prešli na kupovinu manje kvalitetnih proizvoda kako bi izbalansirali cijenu. A, stvarno poskupljenje po proizvodima je mnogo veće. U posljednje vrijeme mnogi proizvodi su drastično poskupjeli, ali tiha poskupljenja ovdje su kontinuirana i ne mislim da će se do proljeća zaustaviti – kazao nam je Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu potrošača u BiH, koji je još ljetos za Start predvidio da će se u oktobru i novembru desiti drastična poskupljenja i teški udarci na ionako oslabljen standard bh. građana.
Ni države, ni plana
Nova predviđanja također nisu ohrabrujuća i ako se uskoro ne dese veće promjene u čitavom sistemu, potpuno je neizvjesno kako će građani BiH, uz najavljenu mogućnost poskupljenja struje u januaru, dočekati proljeće.
- Trebaju se smanjiti opterećenja proizvoda porezima, prelevmanima i akcizama te uvesti izdiferencirana stopa PDV-a dok vlast na osnovu dugoročnih strategija treba izdvajati više sredstava za podsticaj domaće proizvodnje – tvrdi Lakota, dodajući da bi se na taj način smanjio i ogromni uvozno-izvozni debalans što bi uz poboljšan nadzor nad tržištem i blagovremene intervencije iz robnih rezervi onemogućilo da dođe do naglih poskupljenja kao što nam se to desilo proteklih dana.
- Mi na izvezenu marku uvezemo 92 marke! Pa to nije normalno. Domaća proizvodnja nam je uništena, privrednici i poljoprivrednici su i više nego opterećeni a jasno je da određenim lobijima ovakva situacija itekako odgovara i grupa ljudi se bogati dok ostatak države sve to trpi na svojim leđima i ne reaguje – kaže Lakota dodajući kako se u normalnim državama stvari poput nedavnih naglih poskupljenja skoro pa i ne mogu desiti.
- Kažu, suša kriva. Kakva suša?! Kakvo je to opravdanje? Država mora imati instrumente za sve situacije i mora imati plan kako će reagovati u određenim situacijama, a kod nas je sve od danas do sutra. I najavljena intervencija od 200 hiljada litara ulja iz robnih rezervi FBiH kako bi se cijene spustile bar na 2,45 nije nikakvo rješenje, jer Federacija ima 700 hiljada domaćinstava i to rješenje neće biti dugog vijeka – tvrdi Lakota.
Ulje je, nakon ljetnog poskupljenja hljeba koji je sa 0,50 KM skočio na 0,70, najviše poskupjelo pa je cijena litra ulja sa 1,70 i 1,80 u vrijeme kad je plasirana vijest da će litar koštati 8 KM skočila na 3,5 do 4 marke! Poslije je cijena pala na oko 2,90 KM i, prema obećanjima vlade, trebala bi biti samo 2,45, što je opet mnogo skuplje nego prije poskupljenja.
- Neku večer sam pričao s prijateljima iz Njemačke, i tamo je cijena litra ulja u trgovini oko 85 do 90 eurocenti, ili oko 1,70 KM koliko je bilo kod nas pred poskupljenje. S obzirom da Njemačka nije veliki proizvođač i da vjerovatno uvozi, nabavna cijena na svjetskom tržištu ne bi trebala biti veća od 1,10 KM – tvrdi Lakota dodajući da od ukupne cijene proizvoda koju plaćamo državi ide 86 odsto, za razliku od nekih zemalja EU u kojima postoji odredba da država ne smije uzimati više od sedam odsto! U tome, dodaje, leži tajna velikih poskupljenja.
- Taj ogromni sistem uz koji idu i razni lobiji nas jednostavno siše i dok se on ne promijeni, mi ćemo i dalje sve to finansirati plaćajući najskuplju hranu u Evropi.
Sirovine iz uvoza
Kako nam je rekao Ilija Studen, generalni direktor jedinog velikog bh. proizvođača ulja Bimal d.d. iz Brčkog, dok se ne stvori bolja klima za domaću proizvodnju, ni cijena domaćeg ulja neće moći biti niža. Iako se, prema riječima direktora, Bimal na sve načine trudi koristiti što više sirovina iz domaće proizvodnje, danas je njihov udjel u njihovim proizvodima tek 10 do 15 odsto. Prodajna cijena ulja iz Bimala tako se kreće između 2,29 i 2,42 KM po litru, zavisno od vrste proizvoda.
- Bimal uvozi sirovine iz susjednih država i sa svjetskog tržišta, iz Mađarske, Hrvatske, Srbije, Rumunije i Brazila, a naravno kupuje i sve raspoložive količine sirovine na domaćem tržištu. Jedan od osnovnih parametara za formiranje cijena ulja je cijena sirovina, koja definitivno najviše utiče na samu kalkulaciju proizvodnje i prema tome diktira cijenu finalnog proizvoda – kaže Studen dodajući da izlaznu cijenu proizvoda osim sirovina diktiraju i cijene energenata a koje su u BiH također prilično visoke.
Studen garantira da Bimal iz domaćih sirovina može napraviti kvalitetne proizvode po povoljnijim cijenama i obezbijediti stabilno snabdijevanje tržišta:
Kapaciteti Bimala su dovoljni da se po potrebi snabdijeva cjelokupno tržište BiH – kategoričam je Studen, dodajući da bi pravilan pristup države i donošenje potrebnih strategija omogućili jedinom domaćem proizvođaču uzgoj i kupovinu najmanje 30-40 posto potrebnih sirovina sa domaćeg područja. n
Koliko prosječan građanin može za platu kupiti artikala:
Prosječne plate: Hrvatska: 1.267 KM, Slovenija: 1.560 KM, Švedska: 5.000 KM, BiH: 550 KM.
Maslac – u BiH 3,50, u Hrvatskoj 1,90 KM
Među proizvodima koji su nakon posljednjeg talasa poskupljenja najviše poskupili svakako je i maslac čija cijena u bh. trgovinama iznosi oko 3,5 KM i više za 250 grama. Primjera radi, u Hrvatskoj, koju posljednjih dana također pogađa poskupljenje, maslac se u pojedinim tržnim centrima može naći na akcijama za 7,25 kn do 7,70 kn (1,9 KM-2,00 KM), dok je u Konzumu od 9,89 kn (2,6 KM) preko 11,49 kn (3,00 KM) pa do 13,99 (3,6 KM).
