Pravo vlasnistva nad nekretninama za strane drzavljane

[independer]

Moja supruga i ja smo napravili jednu kucu u BiH (Gradacac). Kuca i okucnica su zavedeni u kadastru na ime moje supruge.
Ona je drzavljanin Bosne i Hercegovine a ja nisam. Ja imam holandsko i srbijansko drzavljanstvo. Sada se nalazimo pred razvodom i trebamo podijeliti imovinu. E sad, da bi smo mogli na ravne dijelove podijeliti tu imovinu bilo bi najbolje to sve prodati i podijeliti novac, ali da bi se to prodalo potrebno je vrijeme. E sad dolazi moje pitanje:

Da li ja kao strani drzavljanin mogu registrirati nekretnine na moje ime? Naime, htjeli bismo tu nekretninu registrirat 1/2 tako da svako zastiti svoj interes. Postoji li neki drugi nacin zastite svojine u ovakvim slucajevima?

Unaprijed hvala na vasim odgovorima.

[cule64]

ZAKON O VLASNIČKO-PRAVNIM ODNOSIMA (Sl. novine F BiH br. 6/98, 29/03)

VIII - PRAVA STRANIH OSOBA


Članak 87.

Strana fizička i pravna osoba može biti nositelj prava vlasništva na pokretnoj stvari, kao i domaća fizička i pravna osoba, ako federalnim zakonom nije drukčije određeno.
Na teritoriji Federacije strane fizičke osobe mogu biti nositelji prava vlasništva na zemljištu i zgradi koje su stekli nasljeđivanjem, kao i državljani Bosne i Hercegovine i Federacije, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.


Članak 88.

Strana fizička i pravna osoba koja obavlja djelatnost u Federaciji može biti nositelj prava vlasništva na poslovnim zgradama, poslovnim prostorijama, stanovima i stambenim zgradama, te na građevinskom zemljištu na kome su navedeni objekti izgrađeni ili će biti izgrađeni.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, federalnim zakonom može se predvidjeti da strana fizička i pravna osoba ne može imati pravo vlasništva na nekretninama koje se nalaze na određenom području Federacije.
O sticanju prava stranih fizičkih i pravnih osoba na nekretninama iz stavka 1. ovog članka, evidenciju vodi Federalno ministarstvo pravde, na temelju podataka koje mu po službenoj dužnosti dostavljaju organi nadležni za upis prava na nekretninama.


Članak 89.

Strana fizička osoba koja je stalno nastanjena u Federaciji može biti nositelj prava vlasništva na stanu i stambenoj zgradi, kao i na građevinskom zemljištu na kome su navedeni objekti izgrađeni ili će biti izgrađeni.


Članak 90.

Strana fizička i pravna osoba može pravo vlasništva pravnim poslom prenositi na domaću fizičku i pravnu osobu, kao i nastranu fizičku i pravnu osobu koje mogu biti nositelji prava vlasništva, sukladno ovom zakonu.


Članak 91.

Iznimno, strane pravne i fizičke osobe mogu biti ograničene u stjecanju prava vlasništva na nekretninama na teritoriji Federacije, uvjetom reciprociteta.
U slučajevima iz stavka 1. ovog članka pismenu suglasnost daje Federalno ministarstvo pravde, koje je dužno prethodno pribaviti mišljenje Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

[independer]

po ovome ispada da moram prvo traziti stalnu boravisnu dozvolu u Federaciji ili da pocnem kakav biznis da bih moju kucu mogao prepisat na sebe. hm.. nije bas najlaksi put ali ako nema druge...

a zna li ko koja je procedura dobijanje boravisne dozvole?

[independer]

@cule64 hvala

[JThomas]

ma sutra ću provjeriti pa ću ti javiti sigurno...ali mislim da sa srbijom postoji reciprocitet i da ne moraš ništa od toga.

[cule64]

Osnovne informacije o ulasku, boravku i međunarodnoj zaštiti stranaca u Bosni i Hercegovini vidi na http://www.msb.gov.ba/inf_za_strance/?id=3068

Pretpostavljam da ne ispunjavaš uslove iz čl. 59. zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“, broj 36/08) pa tako ni uslove za sticanje prava svojine na stambenoj zgradi na osnovu odredbe čl. 89. Zakona o vlasničkopravnim odnosima (Sl. novine F BiH br. 6/98, 29/03).

Stranci koji ne ispunjavaju uslove za sticanje prava svojine na stambenim zgradama etc. u praksi osnivaju privredno društvo (društvo sa ograničenom odgovornosti - d.o.o.) da bi zadovoljili uslov iz čl. 88. Zakona o vlasničkopravnim odnosima. To je jedna mogućnost.

Druga mogućnost da zaštitiš svoj imovinski interes je da sa suprugom zaključiš fiktivni ugovor o zajmu na iznos koji odgovara vrijednosti 1/2 nekretnine, i da svoje "potraživanje", kao zajmodavca, obezbjediš upisom založnog prava u tvoju korist na predmetnoj nekretnini. Dakle ugovor o zajmu mora biti snadbjeven hipotekarnom klauzulom.

Pozdrav!

[cule64]

Evo nadjoh i jedan ugovor o zajmu koji sam ja sastavio u situaciji u kojoj je nekretninu kupio zajmoprimac jer zajmodavac kao državljanin Crne Gore to nije mogao. Sada taj ugovor mora biti notarski obrađen i ovjeren zbog hipotekarne klauzule koja je sadržana u čl. 4. Ugovora.

Ugovor o zajmu

Zaključen 12. oktobra 2006. godine u Sarajevu između ugovarača:

________________ iz Bijelog Polja - R. Crna Gora, ul. Tršova br. __, JMB. ____________, kao zajmodavca sa jedne strane,
i
________________, iz Čajniča, ul. Kralja Petra br. ___, JMB. ___________; kao zajmoprimca sa druge strane.


Član 1.
Zajmodavac daje, a zajmoprimac prima, zajam u iznosu od 80.000,00 km (i slovima / osamdeset hiljada konvertibilnih maraka).

Član 2.
Zajmoprimac potvrđuje prijem cjelokupnog iznosa zajma iz prethodnog člana ovog ugovora.

Član 3.
Zajmoprimac je dužan vratiti cjelokupni iznos zajma bez prigovora do 12. oktobra 2011. godine, bez kamate.

Član 4.
Za obezbjeđenje ovog zajma u iznosu od 80.000,00 km (i slovima / osamdeset hiljada konvertibilnih maraka) bez kamate, zajmoprimac zalaže svoju nepokretnost, i to: stan u Sarajevu - Općina Stari Grad, stan u ul. _______________, stan na trećem katu, stan br. 17., po strukturi garsonjera, u ukupnoj površini od 36 m2, zajedno sa pripadajućim dijelom zajedničkih dijelova i uređaja zgrade koji služe zgradi kao cjelini, kao i pripadajućim dijelom zemljišta ispod zgrade; a upisan je u Zemljišnoknjižnom Uredu - Odsjek KPU - Općinskog suda u Sarajevu u podulošku br. ______ za Općinu Stari Grad - Sarajevo, i pristaje da se u istom podulošku uknjiži založno pravo u korist zajmodavca.

Zajmodavac može izvršiti uknjiženje založnog prava iz prethodnog stava bez ikakve daljnje saglasnosti zajmoprimca kao založnog dužnika.

Član 5.
Troškove uknjiženja zajma snosi zajmodavac kao založni povjerilac.

Član 6.
Ovaj ugovor sačinjen je u četiri istovjetna primjerka, svaki sa snagom izvornika, od kojih po jednak broj za svakog od ugovarača.



Zajmodavac: Zajmoprimac:


__________________ _________________

[independer]

Puno hvala na informacijama. Ovo sa zajmom mi se cini najlakse izvodljivo.