Izvanredno štivo!
http://www.slobodnajugoslavija.org/inde ... &Itemid=50
PROLETERI SVIH ZEMALJA, UJEDINITE SE !
KAPITAL
KNJIGA I.
PROCES PROIZVODNJE KAPITALA
Posvećeno
mom nezaboravnom prijatelju
smjelom, vjernom, plemenitom proleterskom prvoborcu
WILHELMU WOLFU
rođenom u Tarnau 21. juna 1809.
umrlom u, progonstvu u Manchesteru 9. maja 1864.
PREDGOVOR PRVOM IZDANJU
Djelo čiji prvi svezak predajem javnosti produžetak je moga spisa „Prilog kritici političke ekonomije" koji sam objavio 1859. Dugome razmaku između početka i nastavka krivo je dugogodišnje bolovanje koje me je u radu često prekidalo.
Sadržaj mog prijašnjeg spisa ukratko je iznijet u prvoj glavi ovog sveska. Nisam to učinio jedino radi cjeline i potpunosti,
nego sam i način izlaganja dotjerao. Ukoliko je priroda predmeta iole dopuštala, ja sam ovdje razradio izvjesne momente koji su prije bili samo nagoviješteni, a naprotiv ponešto što sam prije opširno izložio ovdje samo nagoviještam. Naravno da odjeljci o historiji teorije vrijednosti i novca sada moraju sasvim otpasti. Ipak će primjedbe ispod teksta uz prvu glavu otkriti čitaocu prijašnjeg spisa nove izvore za tu historiju.
Svaki je početak težak, važi u svakoj nauci. Zato će i biti ponajteže razumjeti prvu glavu, osobito odjeljak koji sadrži analizu robe. A što se tiče same analize supstance vrijednosti i veličine vrijednosti, popularizirao sam je što sam više mogao.¹
Ovo mi se učinilo tim potrebnije što me je i F. Lassalle, koji veli da je u jednom odjeljku svoga spisa protiv Schulze-Delitzscha (šulce-Deliča) dao „duhovnu kvintesenciju" mojih izlaganja o ovim temama, na mnogo mjesta loše razumio. Uzgred rečeno: Kad F. Lasalle, ne navodeći izvor i gotovo doslovno i s terminologijom koju sam ja stvorio, uzajmljuje iz mojih spisa sve opće teorijske postavke svojih radova, kao na pr. o historijskom karakteru kapitala, o vezi između odnosa proizvodnje i načina proizvodnje i t. d., on to svakako čini iz propagandnih razloga. Razumije se da ne govorim o njegovu ulaženju u pojedinosti, ni o primjeni upraksi u to se ja ne pačam.
Oblik vrijednosti, čiji je gotov lik novčani oblik, vrlo je šupalj i jednostavan. Pa ipak se ljudski duh više od 2.000 godina uzaludno trudio da ga prozre, ma da je bar' približno uspio analizirati mnogo sadržajnije i kompliciranije oblike. Zašto?
Zato što je lakše proučavati izgrađeno tijelo nego njegovu stanicu. Osim toga, kod analize ekonomskih oblika ne možemo se poslužiti ni mikroskopom, ni kemijskim reagencijama. Njih mora zamijeniti moć apstrahiranja. Međutim je za bur-žoasko društvo robni oblik proizvoda rada, t. j. vrijednosni oblik robe, stanični oblik ekonomije. Čovjeku bez obrazovanja čini se da se analiziranje toga oblika vrti u samim domišljanjima. Doista se tu i radi o domišljanjima, ali samo onako kako se to radi i kod mikrološke anatomije.
Zbog toga, ovoj se knjizi ne će moći predbaciti da je teško razumljiva, izuzevši odjeljka o obliku vrijednosti. Ja, naravno, zamišljam čitaoce koji hoće da nauče nešto novo, koji dakle hoće da i sami razmišljaju.
Fizičar promatra prirodne procese bilo tamo gdje se oni pokazuju )u najistaknutijem obliku i gdje ih najmanje mogu zamutiti utjecaji koji ometaju analizu, bilo praveći eksperimente pod uslovima koji osiguravaju čisto odvijanje procesa, ako za to ima mogućnosti. Ono što ja u ovome djelu imam istraživati jest kapitalistički način proizvodnje i odnosi proizvodnje i prometa koji mu odgovaraju. Dosad je Engleska klasična zemlja toga načina proizvodnje, i to je razlog što mi je ona poslužila kao glavna ilustracija mome teorijskom izlaganju. Ali ako njemački čitalac htjedne da farizejski sliježe ramenima kad mu se iznosi položaj engleskih industrijskih i poljoprivrednih radnika, ili da se optimistički umiruje mišljenjem da u Njemačkoj stvari ni izdaleka nisu tako loše, onda mu moram doviknuti: De te fabula narratur! [O tebi priča govori!]
U samoj stvari ne radi se o višem ili nižem stupnju razvitka društvenih suprotnosti koje proistječu iz prirodnih zakona kapitalističke proizvodnje. Radi se o samim tim zakonima, o tim tendencijama koje djeluju i provode se gvozdenom nužnošću. Zemlja koja je industrijski jače razvijena pokazuje slabije razvijenoj zemlji samo sliku njene vlastite budućnosti.
Ali ostavimo to po strani. Tamo gdje se kapitalistička proizvodnja u nas potpuno odomaćila, na pr. u tvornicama, prilike su mnogo gore nego u Engleskoj, jer nema protuteže engleskih tvorničkih zakona. Inače u svima ostalim oblastima, i mi i sav ostali zapad evropskog kopna, patimo ne samo od razvijanja kapitalističke proizvodnje nego i od oskudnosti njena razvijanja. Pored modernih nevolja pritiskuje nas i čitav niz tradicionalnih nevolja koje potječu otuda što još uvijek vegetiraju starinski, preživjeli načini proizvodnje, praćeni ne-suvremenim društvenim i političkim odnosima. Ne patimo samo od živih nego i od mrtvih. Le mort saisit le vif! [Mrtvi se hvata živoga!]
Socijalna statistika u Njemačkoj i u ostalim zapadnim zemljama evropskog kopna bijedna je kad se uporedi s engleskom. Pa ipak i ona podiže veo upravo toliko da se iza njega može nazreti Meduzina glava. Mi bismo se poplašili od svojih vlastitih priliko kad bi naše vlade i parlamenti, kao u Engleskoj, uveli periodične anketne komisije za istraživanje ekonomskih odnosa, kada bi te anketne komisije bile isto tako moćno naoružane za istraživanje istine kao u Engleskoj, i kad bi pošlo za rukom da se u tu svrhu nađu isto toliko stručni, -nepristrani i bezobzirni ljudi kao što su engleski tvornički inspektori, liječnici izvjestioci o „Public Health" (narodnom zdravlju), komesari za proučavanje eksploatacije žena i djece, stambenih prilika i prehrane i t. d. Perzeju trebaše maglena kapa za borbu protiv čudovišta. A mi navlačimo Perzejevu maglenu kapu preko ušiju i očiju da uzmognemo poricati da čudovište postoji.
Ali ne smijemo se obmanjivati. Kao što je američki rat za nezavisnost u 18. stoljeću bio zvono za uzbunu srednje klase u Evropi, tako je isto i američki građanski rat 19. stoljeća pozvao na uzbunu evropsku radničku klasu. Proces socijalnog prevrata može se u Engleskoj rukom opipati. Kad se bude razvio do izvjesne točke; morat će reagirati na kopno, gdje će ići u brutalnijim ili humanijim oblicima, prema stupnju razvitka same radničke klase. Kada uzvišenije pobude i ostavimo na stranu, ipak najbliži interesi današnjih vladajućih klasa nalažu da se uklone sve smetnje koje koče razvijanje radničke klase, a koje mogu doći pod udar zakona. Zato sam u ovome svesku između ostaloga dao tako opsežno mjesto i historiji, sadržaju i rezultatima engleskog tvorničkog zakonodavstva. Svaka nacija treba i može učiti od druge. Cak i kad neko društvo uspije pronaći stazu prirodnih zakona svoga kretanja — a krajnji cilj ovoga djela i jest da razotkrije zakon ekonomskog razvitka modernog društva,— ne može ono niti preskočiti, niti naredbama izostaviti faze prirodnog razvitka. Ali porođajne bolove može i skratiti i ublažiti.
Još jednu riječ da bi se izbjegli nesporazumi.. Kapitalista i zemljoposjednika ne slikam ni najmanje u ružičastoj svjetlosti. Ali se ovdje o ličnostima radi samo ukoliko su one oličenja ekonomskih kategorija, nosioci određenih klasnih odnosa t interesa. Moje stanovište, koje razvijanje ekonomske društvene formacije shvaća kao prirodno-historijski proces, može manje nego ikoje drugo baciti na pojedinca odgovornost za prilike čija je on socijalna tvorevina, ma koliko se on lično možda i uzdigao iznad njih.
Slobodno naučno istraživanje ne nailazi u području političke ekonomije samo na onog istog neprijatelja koji je poznat u svima ostalim područjima. Naročita priroda predmeta koji ona obrađuje izaziva na bojno polje protiv nje najžešće, naj-sitničarskije i najomraženije strasti čovjekovih grudi, furije ličnog interesa. Tako na pr. anglikanska crkva radije oprašta napad na 38 od 39 njenih pravila vjere negoli na 1/39 njenih novčanih prihoda. Danas je i sam ateizam culpa levis [laki grijeh] kad se uporedi s kritikom tradicionalnih odnosa vlasništva. Ali se i tu vidi izvjestan napredak. Obraćam pažnju na Plavu knjigu, objavljenu posljednjih nedjelja: Correspon-dence with Her Majesty's Missions Abroad, regarding Indu-strial Questions and Trades' Unions. Tu vanjski zastupnici engleske krune suhoparnim riječima iskazuju da se u Njemačkoj, Francuskoj, ukratko u svima kulturnim državama evropskog kopna isto toliko osjeća da se postojeći odnosi kapitala i rada preobražavaju i da je to u njima isto tako neizbježno kao što je u Engleskoj. U isto je vrijeme s one strane Atlantskog Oceana g. Wade (Vejd), potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država, izjavljivao na javnim zborovima: „Poslije uklanjanja ropstva dolazi na dnevni red preobražaj kapitalističkih odnosa i odnosa zemljišnog vlasništva!" Ovo su znaci vremena koji se ne dadu prikriti ni purpurnim ogrtačima ni crnim mantijama. Ne znače oni da će se sutra zbiti čudesa. Oni pokazuju kako se čak i u vladajućim klasama začinje slutnja da današnje društvo nije čvrst kristal, već organizam koji je sposoban za preobražaj i koji se neprestano nalazi u procesu preobražavanja.
Drugi svezak ovog spisa govorit će o prometnom procesu kapitala (knjiga II.) i o oblicima cjelokupnog procesa (knjiga III.), a završni treći svezak (knjiga IV.) o historiji teorije.
Svaki sud naučne kritike bit će mi dobrodošao. A prema predrasudama tako zvanog javnog mišljenja, kojemu nikad nisam činio ustupaka, držim se kao i uvijek dosad izreke velikoga Florentinca:
Segui U tuo corso, e lascia dir le genti!*
[ Ti idi svojim putem, a svijet nek priča što hoće! ]
London, 25. jula 1867.